U odsustvu kontrola inspekcijskih organa Inspektorata RS i nepostupanja nadzornih iz JU „Vode Srpske“, aktivistima koji se bore za uređena korita rijeka i legalnu i kontrolisanu eksploataciju minerala se sve više obraćaju nezadovoljni građani, tražeći pomoć i podnošenje krivičnih prijava protiv bahatih šljunkara.
Tokom ove nedjelje su naprosto zatrpali aktiviste svojim dojavama, sačinjenim foto i video dokumentacijama sa područja u slivu rijeka Bosne i Drine.
Tražeći anonimnost zbog, kako kažu, prijetnji bezobzirnih bagerista, vozača kamiona i vlasnika šljunkara, prijavljuju sumnje u nelegalnu ili nekontrolisanu eksploataciju šljunka, koja je eskalirala upravo pred početak predizborne kampanje.
„Šljunkari su se toliko osilili da pregrađuju korito rijeke kako bi dodatno umanjili nivo korita iz kojeg iz velikih dubina izvlače šljunak praveći opasne virove i kratere. Dva bagera i deset velikih kamiona „damper“ laktaškog „Integrala“ ove nedjelje vade šljunak iz rijeke Bosne kod Doboja u ogromnim količinama“ – dojava je od dobojskih ribara i ribočuvara neformalnoj grupi građama „Za legalnu i kontrolisanu eksploatacioju šljunka u slivu rijeke Bosne“.
Riječ je o lokalitetu Kostajnica, odnosno Rudanka, a upravo je na milionski profit koji ostvaruje „Integral“ ukazao šljunkar iz Dervente Petar Đurić, kada je prošle godine optužen za utaju poreza.
„Ako je „Drvoprerada Đurić“ ostvarila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 2,3 miliona KM i oštetila budžete za 140.967 KM, onda su korist i šteta drugih šljunkarskih preduzeća višestruko veći. Ugrađeni su milioni kubika u izgradnju autoputa i iluzorno je bilo za očekivati da je „Integral“ drobio kamen u svom kamenolomu „Karabegovac“ i vozio dvadeset i više kilometara, kada je jednostavnije zagrabiti ga iz korita i zemljišta uz korito rijeka. Ako treba i ako se zaista utvrdi da sam kriv, ja ću štetu koju sam načinio platiti, ali šta je sa drugima, onda bi oni trebali da je plate u višestruko većem iznosu i korist koju su ostvarili se mjeri sa više desetina i stotina miliona KM“, izrečene su tvrdnje Đurića, koji je odgovorno lice u dervenstkom preduzeću protiv kojeg je Policijska uprava Doboj podnijela Okružnom javnom tužilaštvu Doboj Izvještaj o izvršenim krivičnim djelima „Zloupotreba ovlašćenja u privredi“, „Nezakonito postupanje u privrednom poslovanju“ i „Protivpravno zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogastava i dobara od opšteg značaja“.
Apelom za pomoć obratili su se i iz Šamca, negodujući zbog količine izvađenog šljunka neposredno kod mosta na lokalitetu „Ušće“, gdje je šljunkarsko preduzeće koje izvodi radove formalno ih pokrilo dozvolom „Voda Srpske“, ali ne čisti smeće i druge nanose, koji su zaustavljeni na „kesonima“ mosta.
Aktivisti za zaštitu rijeke Bosne, iz tog grada, tvrde da dubina kopanja, granice eksploatacionog polja i drugi uslovi iz Ugovora, odudaraju od datih saglasnosti i sklopljenih ugovora.
Na pregrađivanje korita rijeke žale se mještani i bijeljinskog Balatuna, kraj kojeg prolazi rijeka Drina i razdvaja BiH i Srbiju.
“U Balatunu je pregradjena rijeka Drina od strane srbijanskog državljana koji poseduje šljunkaru na drugoj, odnosno srbijanskoj obali. Molimo vas da posjetite ovu lokaciju što je prije moguće jer poslije će biti kasno. Ovde ima i elemenata krivične odgovornosti. Utvrdili smo da se radi o Zoranu Jurišiću iz Srbije, pregradio je rijeku Drinu kod svoje šljunkare, tu je nasip napravljen tri metra visine iznad nivoa rijeke, sastaviće dvije obale i Drinu usmjeriti u kanal koji je produbio. Sada se tu nalaze teške mašine koje rade. Pišem vam sa lica mesta” – vapaj je Grupi “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Bijeljine”, upućen u utorak, 24.08.2022.
Njihove su tvrdnje da državljani BiH ovim radnjama ostaju bez desetina hektara svojih imanja, jer su im nepristupačna i sada ostaju na srbijanskoj strani. Konkretno navode područje “Četerešnjaku balatunskom”, na kojem je pomenuti šljunkar to isto pokušao prije dvije godine, ali je tada intervenisala Državna granična služba BiH, a da je na te njegove aktivnosti blagonaklono, nereagujući adekvatno, gledala Vodna inspekcija Srbije.
Drinskim aktivistima ove nedjelje za pomoć obratili su se i mještani Janje kod Bijeljine i Čelopeka kod Zvornika sa svojim problemima do kojih dolazi nelegalnim ili nekontrolisanim vađenjem šljunka iz korita, priobalja i sa poljoprivrednog zemljišta.
Sve prijave sa terena, prema informacijama dobijenim od neformalnih grupa građana formiranih u slivu rijeke Drine, će nakon dokumentovanja biti proslijeđene nadležnom Inspektoratu RS i JU „Vode Srpske“, a takođe i MUP Zvornik, MUP Bijeljina i Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina. Bijeljinsko tužilaštvo je na upit aktivista o do sada podnesenim prijavama odgovorilo da je formiralo predmet u kojem se pod istragom nalazi više privrednih društava koji se bave eksploatacijom šljunka.
