U vrijeme kada se nekadašnji gigant Zemljoradnička zadruga “Ratar” pripremala za učešće u privatizaciji, vlasti Brčko distrikta BiH odlučili su je gurnuti u stečaj, koji traje 18 godina. Sve ovo vrijeme iz ZZ “Ratar” nastoje dokazati da su u likvidaciju po službenoj dužnosti od Osnovnog suda Brčko distrikta BiH gurnuti na osnovu lažiranog rješenja Kantonalnog suda u Tuzli iz maja 2001.
Podnijeli su i tužbu za poništenje rješenja koje je nesporno utvrđeno kao falsifikat, ali je sud nakon višegodišnjeg postupka odbio kao nedopuštenu. Iz Odbora povjerilaca smatraju da sud u Brčkom na sve načine pokušava da uništi aktivnu legitimaciju „Ratara“ kako bi se ovoj zemljoradničkoj zadruzi oduzela vrijedna imovina.
Privatizacije za bagatelu
Zadruga je imala novac, a prema mišljenju člana Odbora povjerilaca ZZ “Ratar” Adisa Rahmana, cilj je bio da se pod svaku cijenu makne nekadašnji gigant kako bi se onda firme u Brčkom mogle privatizovati za bagatelu.
.jpg)
“Dokaz za moju tvrdnju leži u činjenici da je ZZ “Brka” Brčko koju su formirali većinom isti vlasnici ZZ “Ratar” Brka učestvovala na tenderu za kupovinu jednog pravnog lica koje ima prodavnice po selima u Brčkom (DD Univerzal). Ovaj tender su im poništili jer tadašnji gradonačelnik Mirsad Đapo nije htio sa Zadrugom Brka potpisati ugovor, iako je ista bila najpovoljniji ponuđač. Firmi DD „Univerzal“ su institucije Brčko distrikta otuđile imovinu. Pokrenu postupak privatizacije i za potrebe privatizacije preuzmu imovinu preduzeća na sebe kao većinski vlasnik, otkažu privatizaciju, ne vrate pravnom licu imovinu i onda isto gurnu u stečaj jer su sad obaveze veće od kapitala, budući da su institucije uzele imovinu”, tvrdi Rahman.
ZZ „Ratar“ Brka potražuje novac od firme DD „Univerzal“ prije nego je u toj firmi otvoren stečajni postupak. Tako, „Ratar“ za izvršenje duga od preko 70.000 KM traži objekat u mjestu Šatorovići, ali registarski sudija je tada kazao da to nije taj „Univerzal“.
„Kasnije, isti sudija (ali sad kao stečajni) utvrdi da DD Univerzal u stečajnoj masi ima samo taj objekat u Šatorovićima, koji je „Ratar“ prije otvaranja stečaja Univerzala tražio kao naplatu svog potraživanja. Sudija u stečaju donosi rješenje o prodaji objekta u cilju unovčenja imovinske mase Univerzala. Da bude još veći presedan sad se zadruga „Brka“ koja je najveći povjerilac u „Rataru“ pojavi na licitaciji ovog objekta, ponudi 20.000 KM, a stečajni upravnik Univerzala proda objekat za oko 8.500 KM. Mobitelom sam snimio javnu licitaciju jer upravnik Univerzala nije želio da evidentira našu ponudu i onda dobijem krivičnu prijavu zbog kako kažu neovlaštenog snimanja. Naravno, nakon određenog vremena morali su odbaciti prijavu, jer nije krivično dijelo snimati na otvorenom i nije pogotovo krivično djelo snimati javnu licitaciju jer samo ime kaže da je javna”, otkriva Rahman.
Dalje navodi da je stečajni sudija potvrdio prodaju objekta za oko 8.500 KM, te su povjerioci Univerzala oštećeni i za više od 10.000 KM razlike u ponuđenoj licitiranoj cijeni, a svaka šteta veća od 10.000 KM podliježe krvičnom gonjenju.
Prilikom davanja iskaza policiji Rahman je tražio da njegov iskaz bude ujedno i krivična prijava za sve što je urađeno, ali su to samo zanemarili.
„Institucije Brčko distrikta danas, nakon što je ova sutkinja zaključila stečaj nad Univerzalom, traže putem Kancelarije za upravljanje javnom imovinom od bivšeg stečajnog upravnika “Univerzala” da potpiše da im mimo stečaja daje imovinu koja nije bila u stečajnoj masi (sve one objekte koje su bili otuđili iz Univerzala) kako bi završili papirološki pljačku. Po mojim informacijama bivši stečajni upravnik je to odbio, jer je vidio da su ga doveli u zabludu. Problem je u gruntovnici jer kad tražite za ovakve objekte podatke, onda stoji da ih nema, i stečajni upravnici imenovani od suda u svojim izvještajima konstatuju nema imovine. Imovine nema u gruntu, vodila se u poslovnim knjigama firme, i onda upravnici koje postavi sud tu imovinu iz poslovnih knjiga isknjiže na bazi potvrda koje izdaje gruntovnica Brčko distrikta. Tako da se pljačka nastavlja i mi ovde imamo očigledno organizovanu grupu ljudi – stečajnu mafiju”, kaže Rahman.
Dodao je da su svi ostali kratkih rukava, a Brčko kao većinski vlasnik Univerzala nikome nije platio obaveze, a uzeo je imovinu vrijednu preko milion KM.
Lažirana potvrda o pravnom slijedu
Ista sutkinja je, navodi, dala lažiranu potvrdu i o pravnom slijedu firmi Novi Bimeks sa kojom je Dragan Čičić išao po FBiH i prodavao imovinu čiji je titular Bimeks G. Rahić, a ne Novi Bimeks. Čičić je pare dobijene prodajom iznosio za Srbiju, a podatke gdje se objekti nalaze je dobio upravo preko Osnovnog suda jer je Odbor povjerilaca „Ratara“, kako bi naplatio priznato potraživanje od firme Bimeks G.Rahić od 457.000 KM, dostavio informacije gdje se nalaze objekti.
I Ustavni sud BiH je, čak, potvrdio da Bimeks G. Rahić ima imovinu na području FBiH. „Ratar“ je imao na izvršenju jedan objekat u Tuzli kako bi naplatio dio svog potraživanja.
„Nakon što sud u Brčkom da lažnu potvrdu Čičiću na bazi koje ovaj prodaje objekte po FBiH, sud u Brčkom je otvorio stečaj nad Bimeksom G. Rahić, i stečajni sudija (koja vodi stečaj nad Ratarom) tvrdi kako Bimeks G. Rahić nema imovine i briše ovo pravno lice, a sama zna da je Ratar imao izvršenje nad objektom u Tuzli koje se zaustavilo otvaranjem stečaja nad Bimeksom G.Rahić. Ratar traži preko Odbora povjerilaca da mu sud za dug preda sva prava i obaveze Bimeksa ako već po brčanskom sudu nema imovine, ali sudija to odbije i obriše Bimeks G.Rahić kako bi uništila aktivnu legitimaciju ovog pravnog lica i pokušala da ih spriječi da traže poništenje prodaje koje je nelegalno radio Novi Bimeks na bazi potvrde tog sudije“, navodi Rahman.
Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo optužnicu protiv Novog Bimeksa, između ostalog, i zato što je prodavao objekte po FBiH koji nisu njegovo vlasništvo.
„Postupajući tužioci su zaboravili da traže odgovornost sudije koja je dala lažnu potvrdu kojom se omogućilo Novom Bimeksu da počini ta krivična djela koja mu se stavljaju na teret. U svim slučajevima gdje je „Ratar“ imao potraživanje sud je nastojao da ga zakine, a dodatni primjeri su IKO, Agrosideks, Bioprodukt, KHK i druga izvršna potraživanja koja nisu naplaćena jer nisu ni podneseni zahtjevi za izvršenje“, dodao je Rahman.
Sud u Brčkom odbio da odobri prinudno poravnanje
Odbor povjerilaca skreće pažnju da od 2007. sud u Brčkom odbija da odobri prinudno poravnanje iako je ZZ „Brka“ Brčko iskupila 99 posto svih priznatih potraživanja i spremna je da u svakom momentu isplati i ostale povjerioce u 100 posto iznosu. Ostali povjerioci su kolegijalno ostali u ovoj priči kako bi postojao zakonski osnov za postojanje Odbora povjerilaca i kako bi se na taj način imao bilo kakav uvid u ono što se dešava u „Rataru“.
„Predzadnji prijedlog za prinudno poravnanje je odbijen pozivajući se na falsifikovano rješenje Kantonalnog suda iz Tuzle. Mi smo kao Odbor povjerilaca, kada nam je odbijen taj prijedlog, dobili rješenje iz Općinskog suda Tuzla kojim se potvrđuje da ne postoji rješenje koje koristi Osnovni sud u Brčkom, te smo predali isto na provedbu u Registarski sud Brčko distrikta“, naglašava Rahman.
On je protiv registarskog sudije, koja je ujedno i stečajni sudija, podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu Brčko distrikta BiH jer je odbila da provede ove rješenje. Odbor povjerilaca je predao i novi prijedlog za prinudno poravnanje jer je Apelacioni sud, kao jedinu smetnju prinudnom poravnanju, vidio u postojanju rješenja koje je falsifikat.
„Stečajni sudija sad odbija da se u formi rješenja na koje imamo pravo žalbe očituje, nego zaključkom tvrdi da se radi o presuđenoj stvari kako mi ne bi imali pravo da ulažemo žalbu na višu instancu“, navode iz Odbora povjerilaca.
Odbor povjerilaca ZZ “Ratar” podnio je nekoliko različitih prijava Tužilaštvu Brčko distrikta BiH, ali po tim prijavama do danas ništa nije urađeno. Jedna od prijava se odnosi i na lažni stečaj, s obzirom na to da je revizija imenovana od strane suda potvrdila navode iz njihove prijave, a o čemu smo pisali ranije.
Dio iz krivične prijave koja je podnesena protiv postupajuće sutkinje
“Tužilac bi da obara nalaz revizora, a čiji nalaz može pobijati samo nadležna revizorska komora po Zakonu. Angažovali su vještaka koji je bio direktno involviran u pokretanje postupka likvidacije i koji je napisao nalaz da nije bilo štete. Zamislite nema štete, a povjerioci ne mogu naplatiti 2 miliona KM. I onda tužilac obustavlja istragu, za vlastito pokriće koristi nalaz vještaka koji nije ni računovodstveni tehničar, a sve sa ciljem da Brčko distrikt bude zaštićen od tužbe za obeštećenje. Odgovornost Brčko distrikta kao institucije leži u Zakonu o sudovima jer je sud postavio upravnika koji je falsifikovao dokumente i prouzrokovao lažni stečaj i štetu”, navode iz Odbora povjerilaca.
Obustavljena istraga
Stečajnom sudiji su uputili podnesak u kojem su naveli da će se obratiti Ustavnom sudu BiH sa apelacijom po pitanju prinudnog poravnanja, ali i Općinskom i Kantonalnom sudu kako bi provjerili istinitost rješenja iz maja 2001. jer je sud u Brčkom, navode, suprotno Zakonu odbio da kao prethodno pitanje utvrdi istinitost dokumenta koji koristi, ali i da će o svemu informisati međunarodnu zajednicu. Stečajni sudija je zbog toga protiv njih podnijela prijavu navodeći da joj prijete tim podneskom, zbog čega je Tužilaštvo Brčko distrikta BiH pokrenulo istragu koju i danas vodi, navode u Odboru povjerilaca.
Podnesak upućen sudu, a koji je sutkinja doživjela kao prijetnju
Iz Tužilaštva Brčko distrikta BiH potvrdili su za Žurnal da je Osnovni sud u Brčkom 9. decembra 2020. zatražio da ispitaju podnesak Odbora povjerilaca dostavljen sudu, a za koji se, tvrde, navodi da „sadrži prijetnje upućene stečajnom sudiji“.
„S tim u vezi, formiran je zaseban predmet u kojem se provode potrebne radnje u pravcu donošenje pravilne i zakonite tužilačke odluke“, kažu u Tužilaštvu.
Odbor povjerilaca smatra da je ovo pravni pritisak, te navode da se prijetnjom ne može smatrati dostava informacije prvostepenom sudu da ćete se obratiti višim instancama i uložiti pravne lijekove propisane Zakonom.
“Onda sam ja podnio krivičnu prijavu potkrepljenu materijalnim dokazima za lažno prijavljivanje jer ništa izrečeno u prijavi sudije niti je krivično dijelo niti je tačno. Ali, tužilac ekspresno zaustavlja istragu po mojoj prijavi uz obrazloženje da sudija ima imunitet po Zakonu o VSTV-u jer ona to kao prijavljuje po službenoj dužnosti i to je njena službena obaveza. Znači sudije mogu građane lažno prijavljivati tužiocima i nikom ništa. Prije dva mjeseca dođem do podataka da je bivši upravnik Hamdija Muratović u dva navrata vršio deblokadu računa firme koja je bila u tom momentu dužna Rataru preko 90.000 KM, predamo dokaze sudiji i pitam je hoće li po službenoj dužnosti prijaviti ovo tužilaštvu jer nam je sad šteta na stečajnoj masi prešla 100.000 KM, kaže neće, nije to njen posao, a tužioci je „oprali“ od odgovornosti jer je po službenoj dužnosti bila dužna da podnese prijavu za svaku radnju za koju smatra da ima elemenata krivičnog djela”, ogorčen je Adis Rahman.
On dalje navodi da je tužilaštvu podnio prijavu protiv istog stečajnog sudije jer je u predmetu koristila falsifikovano rješenje kojim blokira namirenje u 100 postotnom iznosu povjerioce, ali da je Tužilaštvo odbilo da otvori istragu.
Rahman navodi da je iz Tužilaštva dobio sljedeći odgovor: “Sve da je i evidentno da se radi o falsifikovanom rješenju ne mogu provjeriti ko je falsifikovao rješenje jer je evidento da se radi o dokumentu starijem od 10 godina”.
Iz Tužilaštva Brčko je 25. juna ove godine donesena naredba da se istraga protiv postupajuće sutkinje neće provoditi jer iz „prijave i pratećih spisa je očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo“.
Odgovor koji je Adis Rahman dobio iz Tužilaštva u Brčkom
Rahman smatra da je naredba o obustavljanju istrage smiješna, te će podnijeti žalbu, ali će se obratiti i disciplinskom tužiocu.
Primjedbe na rad Tužilaštva u Brčkom
Naš sagovornik smatra da Tužilaštvo svjesno opstruiše njegove prijave koje su poktrijepljene materijalnom dokumentacijom.
„Ukoliko sam bilo šta lažno prijavio neka me krivično procesuiraju. Ovim putem pozivam tužilaštvo da radi po Zakonu i da prestanu više da tumače Zakone i počnu da ih provode. Svaku napisanu riječ u krivičnim prijavama dobro izvagam i potkrijepim materijalnim dokazima, a opravdanja koja dobijam od tužilaca u Brčkom su za rubriku vjerovali ili ne i pokazuje u najboljem primjeru zbog čega imamo problem u pravosuđu ne samo Brčko distrikta nego i u BiH. Vladavina prava podrazumijeva jednaka prava za sve, bez obzira na ime, prezime, vjeru, naciju, funkciju ili političku stranku i to je ono što naši tužioci moraju pod hitno da nauče“, zaključuje Rahman.
