Monika Makovej, bivša članica Evropskog parlamenta i ministrica pravde u Rumuniji, opisuje izbor Maje Sandu za predsjednicu Moldavije oštrim izrazima: Za jednu od najsiromašnijih evropskih zemalja to je prilika za “novi početak” koji ne smije biti propušten, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
“Trenutno ne postoji druga šansa za spas Moldavije”, rekla je za RFE / RL Makovej, sada ekspertica u Centru za evropske studije Minda de Gunzburg sa Univerziteta Harvard.
“Ova predsjednica ima priliku. Ona to želi učiniti i – to je važno – ona ima potrebno znanje i bit će joj pružena međunarodna podrška, pomoć Evropske unije i Sjedinjenih Država te cijele demokratske zajednice”, rekla je Makovej . “Osim toga, ona ima podršku stanovništva Moldavije.”
Vladimir Sokor, analitičar iz fondacije Džejmstaun (Jamestown) iz Vašingtona, slaže se da izbor Sanduove predstavlja temeljnu promjenu za Moldaviju: prvi put u njenoj postsovjetskoj istoriji da će imati tehnokratskog predsjednika obrazovanog na zapadu, koji govori engleski jezik i koja je, kako kaže, “sposobna komunicirati direktno i ravnopravno” s evropskim i međunarodnim čelnicima.
Sandu je pobijedila proruskog predsjednika Igora Dodona na izborima održanim 15. novembra, osvojivši u drugom krugu 58 odsto glasova u odlučujućoj pobjedi za koju pristalice tvrde da joj daje snažan mandat za reforme.
“Onaj koji je poražen na predsjedničkim izborima … nije nužno bio Dodon”, rekao je Sokor. “Sovjetski Savez je poražen u Moldaviji. Ostaci Sovjetskog Saveza poraženi su u Republici Moldaviji.”
Zemlja bez izlaza na more s oko 3,5 miliona ljudi smještena je između Rumunije i Ukrajine. Prema podacima Svjetske banke, Moldavija ima drugi najniži BDP po glavi stanovnika u Evropi nakon Ukrajine. Opterećena korupcijom i možda najpoznatija na međunarodnom nivou zbog skandala s bankarskom prevarom 2014. godine u kojem je nestalo milijardu dolara, lišavajući zemlju 12 odsto godišnjeg BDP-a, Moldavija je na posljednjem mjestu među evropskim zemljama na UN-ovom Indeksu ljudskog razvoja.
Dalje od Moskve
Sandu, 48-godišnja bivša ekonomistkinja Svjetske banke i premijerka Moldavije, izbjegavala je geopolitiku tokom predizborne kampanje, fokusirajući se na svoja obećanja u borbi protiv korupcije, jačanju moldavskih institucija upravljanja i nadogradnji na Sporazumu o pridruživanju zemlje s Evropskom unijom. Zalagala se za “pragmatični pristup” nacionalnim interesima Moldavije koji bi obuhvatao dijalog s “Ukrajinom, Rumunijom, evropskim državama, Rusijom i Sjedinjenim Državama”.
Međutim, takav uravnoteženi pristup već je značajna promjena u odnosu na izolaciju zemlje pod Dodonom, koji se gotovo isključivo koncentrisao na veze s Rusijom i čije je glavno postignuće kao predsjednika bilo sticanje statusa posmatrača Moldavije u Evroazijskoj ekonomskoj uniji pod vodstvom Rusije 2017. godine. Tokom četiri godine svog mandata Dodon je putovao u Moskvu više od 30 puta, ali nikada nije posjetio susjednu Ukrajinu ili Rumunija, iako je Rumunija daleko najveći trgovački partner Moldavije.
Za vrijeme predsjedavanja Dodona, odnosi Moldavije s Ukrajinom bili su “diplomatski amputirani”, rekao je Leonid Litra, analitičar Centra Nova Evropa u Kijevu. Dodon je de facto Moldaviju stavio u stanje “diplomatske karantene”, dodao je, što je spriječilo zemlju da razvije “dinamičnu agendu”.
Oštar kontrast između Sandu i Dodona nastavlja se i nakon izbora. Kancelarija novoizabrane predsjednice odmah je počela organizovati posjete nakon inauguracije Sandu u Bukureštu i Kijevu, dok je Dodon najavio da će putovati na konsultacije u Moskvu dok se priprema za povratak na čelo frakcije Socijalističke stranke u parlamentu.
“Bila je to apsolutno nenormalna situacija kada nismo išli kod komšija, a komšije nisu dolazili k nama”, rekao je politički analitičar iz Kišinjeva Aleksej Tulbure za moldavski servis RFE/RL. “To je sada gotovo. Sad ćemo imati potpuno drugačiju situaciju.”
Predstojeće bitke
Iako pobjeda Sanduove pruža Moldaviji novi smjer vodstva, pred njom su još mnoge bitke kako bi provela svoju viziju. Moldavija je u biti parlamentarna republika, a predsjednikove formalne ovlasti oštro su ograničene.
“Njena pobjeda je sjajna vijest”, rekao je bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin. “Ali je li to samo šansa za Moldaviju. Ne znači da sutra ili sljedeći dan sve automatski ide najbolje. Maia Sandu ima mnogo protivnika, od kojih će mnogi pokušati naštetiti podsticanjem političkih kriza u njenoj zemlji. I znamo da se već neko vrijeme idemo iz jedne političke krize u druge.”
Vladin kabinet predstavlja glavnu izvršnu vlast, a trenutno ga vodi Jon Čiku, bivši Dodonov pomoćnik koji je za premijera potvrđen 14. novembra 2019., a prvi je posjet Moskvi imao šest dana kasnije. Riječ je o manjinskoj vladi kojom dominira Dodonova Socijalistička stranka, koja kontroliše 37 od 101 mjesta u parlamentu.
Prijevremeni izbori, ali kada?
Nakon okončanja predsjedničkih izbora, trajna politička kriza u Moldaviji sada prelazi u parlament. Parlamentarni izbori zakazani su za 2023. godinu, ali nakon Dodonovog poraza postoji snažni pritisak za prijevremene izbore .
“Rijetko je u Moldaviji postignut tako širok konsenzus oko slabe legitimnosti trenutnog parlamenta i potrebe za prijevremenim izborima”, napisao je rumunski analitičar Stanislav Sekrieru u komentaru za Moskovski centar Karnegi. “Ali konsenzus među političkim strankama postoji samo na riječima, a ne i na djelu. Većina političkih snaga u parlamentu zazire od ideje prijevremenih izbora, jer mnogi možda neće ponovo ući (u parlament) ili će osigurati manji broj mjesta.”
Raspuštanje parlamenta i raspisivanje novih izbora u Moldaviji moguće je samo ako vlada podnese ostavku, obično nakon izglasavanja nepovjerenja, a novi ne bude odobren u dva pokušaja ili u roku od 45 dana ili ako zakonodavno tijelo u period od 90 dana ne usvoji zakon.
Analitičar Tulbure misli da je gotovo neizbježno da će Čiku podnijeti ostavku. “Trebamo drugačiju vladu”, rekao je. “Trebamo drugačiju većinu i trebamo legitiman parlament i vladu.”
“Trenutni parlament potpuno je nefunkcionalan”, složio se Sokor. “Uključuje previše korumpiranih i ‘odbjeglih’ poslanika [zastupnika koji su napustili svoje frakcije i stvorili saveze iz ličnog političkog interesa]. To je parodija od parlamenta.”
U intervjuu za RFE/RL 23. novembra, Čiku je rekao da neće podnijeti ostavku, iako je prepoznao hitnu potrebu za prijevremenim izborima. Primijetio je da njegova vlada ima samo manjinsku podršku u parlamentu i da bi mogla biti svrgnuta izglasavanjem nepovjerenja.
‘Najbolja šansa’ u Moldaviji
Ova situacija i stav Moskve o njoj vjerovatno će biti na vrhu dnevnog reda kada se Dodon sastane u Rusiji sa zamjenikom šefa kabineta predsjednika Vladimira Putina, Dmitrijem Kozakom, koji nadgleda moldavske poslove za Kremlj.
Do sada se Socijalistička stranka opirala pritiscima za prijevremene izbore. Njen stav vjerovatno neće biti jasniji sve do kongresa stranke zakazanog za decembar na kojem bi se također mogla odlučiti Dodonova sudbina.
Kao predsjednica, Sandu će odstupiti s vodstva svoje Stranke akcije i solidarnosti. Stranka će također održati kongres u decembru.
Ako se steknu uslovi za pokretanje prijevremenih izbora i ako Stranka akcije i solidarnosti, koja trenutno ima 15 mandata, uspije postići značajne pomake, Sandu bi bilo puno lakše provesti svoju agendu. Međutim, to bi potrošilo veći dio prve godine njenog predsjedništva.
Ako, s druge strane, država bude šepala zajedno s parlamentom i vladom kojima nedostaje podrška naroda podrška, vizija Sanduove može ostati tek malo više od retorike.
Socor vjeruje da je Sandu politički puno sazrijela otkako ju je Dodon porazio na predsjedničkim izborima 2016. godine, dodavši značajnu političku oštrinu svom uspostavljenom tehnokratskom životopisu.
“Mislim da je Sandu najkompetentnija liderka koju je Republika Moldavija imala od proglašenja nezavisnosti”, rekao je za RFE / RL. “Ona će znati šta treba učiniti.”
