Proglašavajući se nenadležnim u inicijativi Centra za humanu politiku (CHP) za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Rješenja o imenovanju Savjetodavnog tijela za zaštitu potrošača usluga od opšteg ekonomskog interesa, koju je 13. februara 2020. godine donio gradonačelnik Grada Doboja, te Odluke o davanju saglasnosti na visinu tarifnih stavova cijena dva lokalna komunalna preduzeća u novembru 2022. godine, Ustavni sud Republike Srpske dao je zeleno svjetlo tim i drugim pružaocima lokalnih javnih usluga da nesmetano povećavaju svoje cijene u dogovoru sa lokalnim vlastima.
CHP je u inicijativi osporio Rješenje o imenovanju Savjetodavnog tijela za zaštitu potrošača smatrajući da je suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi i Zakonu o zaštiti potrošača u RS, jer relevantne odredbe ovih zakona ne sadrže ovlašćenje za gradonačelnika Doboja za donošenje ovog akta, već da je donošenje u nadležnosti Skupštine grada, te je ukazao na to da Rješenje nije objavljeno u „Službenom glasniku Grada Doboja“.
Nadalje, CHP je istakao da je SG Doboja donijela osporene odluke o povećanju cijena isporuka vode i odvodnje otpadnih voda “Vodovod” a.d. i toplotne energije „Gradska toplana“ a.d. bez pribavljenog mišljenja Savjetodavnog tijela za zaštitu potrošača, kako je to predviđeno članom 52. stav 1. Zakona o zaštiti potrošača u RS, odnosno da prethodno nije ni formirala ovo tijelo, što je bila njena zakonska obaveza. Shodno navedenom, predlaženo je da Sud utvrdi da je osporenim propisivanjem narušeno načelo zakonitosti iz člana 108. Ustava RS.
U postupku razmatranja inicijative, Sud je, navodi se u Odluci o neprihvatanju Inicijative, uzeo u obzir da prema članu 115. Ustava Republike Srpske Ustavni sud odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonom.
Imajući u vidu sadržinu i pravnu prirodu osporenih akata, Sud je ocijenio da isti nemaju karakter opštih pravnih akata čiju ustavnost i zakonitost, saglasno odredbi člana 115. Ustava. Konkretno, kada je riječ o osporenom rješenju, Sud smatra da se radi o pojedinačnom aktu, koji se odnosi na individualno određene subjekte, jer se ovim rješenjem u Savjetodavno tijelo za zaštitu potrošača usluga od opšteg ekonomskog interesa imenuju poimenično navedena lica, određuje njihov mandat i konstatuje da će ovo tijelo donijeti poslovnik o svom radu. Sud je ocijenio da ni osporene odluke nemaju karakter opštih pravnih akata, jer se istima ne uređuju pravni odnosi na opšti način, već se daje saglasnost određenim privrednim subjektima u Doboju na visinu tarifnih stavova – cijena, na metodologiju za određivanje cijena i na korekciju cijena
„Zloupotrebe položaja u javnim preduzećima u RS su jako česte zbog monopolističkog položaja samih preduzeća jer građani u lokalnim zajednicama nemaju mogućnost izbora vezanog za snabdjevanje vodom, odvozom otpada ili izborom ponuđača koji treba da vrši dobavu toplotne energije. Dosadašnji način rada u javnim preduzećima daje pojedincima na volju da odlučuju, čime se stvara nepovjerenje kod građana u rad javnih preduzeća, ali i lokalne uprave koja treba da zaštiti svoje građane, idu na ruku javnim preduzećima, a ujedno se i otvara prostor za koruptivno djelovanje. Ova odluka Ustavnog suda nije ohrabrujuća za potrošače, odnosno korisnike javnih usluga tj.građana“ – komentar je na Odluku Ustavnog suda RS Murise Marić, predsjednice Udruženja za zaštitu potrošača „DON“ Prijedor, koje u šest većih gradova RS provodi kampanju za unapređenje mehanizama za zaštitu potrošača i smanjenje zloupotreba u radu javnih komunalnih preduzeća.
