U Šipovu, u krugu propale Fabrike gipsa u Volarima, danas, 10.03.2024., je održan protest ekoloških aktivista iz ove i susjednih opština Jezera i Mrkonjić Grada protiv nastavka geoloških istraživanja i opravdanih bojazni da će zbog nazkonitih radnji u mogućeg otvaranja rudnika doći do trajnog uništenja životne sredine.
Okupljeni su u svojim izlaganjima bili nedvosmisleni da pitanje zaštite životne sredine mora biti iznad dnevne politike i da svi politički akteri moraju stati na stranu građana.
Draženko Prole, odbornik u SO Šipovo je istakao u uvodnom govoru da, kao i ostali Šipovljani, nije protiv geloških istraživanja, ali se zalažu da ona budu provedena na zakonit i transparentan način. Nasuprot ovome, iznio je sumnje da se ona u RS rade tajno i nezakonito.
Na ovom skupu, kada je riječ i Šipovu, istaknuto je da su odbornici skupštine ove opštine zvanično odbili geološka istraživanja, ali vlasti na republičkom nivou pokušavaju donijeti zakon po kojem se neće za mišljenje pitati lokalna zajednica.
“Hoćemo šume, rijeke, prirodu u službi naroda, nećemo rudarenje. Ne zanima nas koja je ruda u pitanju, da li je to nikl, kobalt, litijum ili bilo koja druga. Nije ni vrijeme ni mjesto da se dijelimo po naciji niti po mjestu iz kojeg dolazimo, a kamo li po partijskoj pripadnosti” – dodao je Prole.
Okupljenima se obratila i Amela Šabić Ahmečković poznata aktivisktinja iz Jezera, koju je investitor geoloških istraživanja u ovoj i opštinama Mrkonjić Grad i Šipovo “Lykos Balkans Metals” identifikovao kao “pretnju” njihovim interesima i tačno prije tačno godinu tužio zbog klevete Općinskom sud u Bugojnu, odnosno nadležnom Sudu u Jajcu.
“Moguće su posljedice od geoloških istraživanja i otvaranja rudnika na Sinjakovu, ne samo u mjestima u kojima bi iskopavanja bila vršena. Neće Pliva biti zagađena samo u Jezeru, štetne materije bi vodom išle u Banjaluku i dalje. Ako će da zaposle ljude, to je u redu, ali ne pod cijenu da trajno zagade životnu sredinu” – rekla je Šabić Ahmečković.
Posebnu pažnju izazvao je istup i Sergeja Milanovića, nezavisnog odbornika u SO Mrkonjić Grad, koji je u javnosti poznat kao veliki protivnik geoloških istraživanja u svojoj opštini, koji je na sjednicu SO 09.06.2023. donio i kramp umotan kao poklon načelniku opštine, zbog čega je prekinuta ta sjednica i odgođeno izjašnjavanje po tački dnevnog reda nastavka geoloških istraživanja.
“Svako rudarenje u korumpiranom sistemu je samo uništavanje životne sredine i ništa više. Niko od nas građana neće imati ni marke od toga. Najbolji primjer je rudnik “Medna” u Mrkonjić Gradu, koji je otvoren prije dvije godine i do danas osim zagađene vode ništa nije donio” – između ostalog je rekao Milanović.
Oštar kritičar lokalne vlasti, odbornik SO Šipovo Milan Plavšić se založio da se umjesto geoloških istraživanja i otvaranja rudnika na Sinjakovu u mjestu održavanja protesta u Volarima vrati Fabrika gipsa “alabastera”, koji je ekološki čist i prihvatljiv.
“Međutim, gospoda koja trenutno drže vlast, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, su zatvorila istu tu fabriku gipsa i stavila je u stečaj. Sada bi željeli eksploatisati po zdravlje opasne rude, dok tone već istražene ekološki prihvatljive rude gipsa stoje neiskorištene. Treba podsjetiti da je ova fabrika bila glavni motor privrednog razvoja prije rata u opštini Šipovo i zapošljavala je nekoliko stotina radnika” – rekao je Plavšić.
NA OZRENU PONOVLJENO DA OZRENCI NE ŽELE RUDNIKE NA OVOJ PLANINI
Takođe danas, simbolično u podne, na Ozrenu, na lokalitetu Okolišta, aktivisti koji se srčano bore da zaštite prirodne ljepote i zdravu životnu sredinu ove planine, a na kojoj je ministarstvo RS dalo odobrenje za istražne geološke radove “Lykosovoj” podružnici “Medeni brijeg”, organizovali su Zbor građana.
Skup je pod nazivom “Posljedice geoloških istraživanja i potencijalnog otvaranja rudnika nikla i kobalta na Ozrenu”, organizovali su aktivisti ekoloških udruženja “Ozrenski studenac” i “Gostilj – Ozren”, zajedno sa mještanima Paklenice, Striježevice, Trbuka, Osojnice i Jabučić Polja, koja pripadaju Gradu Doboju.
Na skupu je zauzet jedinstven stav da Ozrenci ne žele rudnike na ovoj planini, ne samo u Petrovu, već i na dobojskom području ove planine, koje su njene vlasti, ničim izazvane ponudile investitorima “Lykosa” da vrše geološka istraživanja, iako ova lokalna zajednica prvobitno nije bila uključena ni planirana za te aktivnost od strane investitora. Time su svoj dio Ozrena doveli u opasnost, a posebno zakonom zaštićeno područje “Gostilja”, najvećeg staništa ljekovite trave Ive u BiH i na Balkanu.
“Ne damo ozrenske pitke izvore vode, čiste pašnjake, zdrave pčelinjake, pune obore seoskog blaga, domaće seoske proizvode, plasteničku prizvodnju hrane, kao i proizvodnju zdrave hrane na otvorenom. Ozren je vazdušna banja, to je ono što nam je svima potrebno i nama na selu i onima u gradu. Neki možda ne znaju, ali sva hrana koja dolazi u grad potiče sa sela. I ako se selo uništi to je kao da siječete granu na kojoj sjedite. To su Ozrenci čuvali vijekovima. Ne želimo geološka istraživanja i rudnike na Ozrenu, izdržali smo i veće pritiske i veće nevolje, izdržažemo i ove od nezajažljivih vlasti i bahatih investitora, živjeće ovaj narod” – bez okolišanja su, kako kažu, poručili ekološki aktivisti i mještani sa Okolišta na Ozrenu.
