Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je odluku Centralne izborne komisije o kažnjavanju Pokreta demokratske akcije (PDA) i članice ove stranke Elzine Pirić zbog govora mržnje u predizbornoj kampanji, što je ujedno i prvo sudski potvrđeno kažnjavanje za govor mržnje po izmijenjenim odredbama Izbornog zakona.
Komisija je stranku kaznila sa 3.000 a Pirić sa 5.000 maraka zbog njenog govora o plakatu drugog kandidata. Stranka se žalila Državnom sudu, koji je žalbu odbio i potvrdio odluku Komisije, prvu koja je donesena po pooštrenim odredbama zakona koje je prije izbora nametnuo visoki predstavnik.
U odluci suda navodi se da je Centralna izborna komisija (CIK) donijela pravilnu i zakonitu odluku na osnovu potpunog i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pravilnu primjenu, i dodaje da se izjava Pirićeve sa skupa, dostavljena kao dokaz na DVD-u, može posmatrati i šire od odluke CIK-a.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene i nadziranju pravilnosti izbornog procesa, objašnjava da se govor mržnje ne sankcioniše dovoljno pa je svaki korak prema većem kažnjavanju pohvalan za institucije i društvo.
“Izricanje sankcije ne predstavlja samo kažnjavanje počinioca, već i preventivni uticaj na eventualne buduće počinioce te izražavanje društvene osude za činjenje takvog djela. Uz to, poruka kojom se razvija i jača odgovornost i svijest kod građana o neprimjerenosti i štetnosti, te opravdanosti kažnjavanja, jeste dodatan značaj”, kaže Ožegović.
Šire shvatanje govora mržnje
Pirić je, kao kandidatkinja PDA za Federalni parlament, na predizbornom skupu 9. septembra povezala jedan predizborni plakat sa fašističkim pozdravom iz Drugog svjetskog rata. Pirić je rekla da “nas neko pozdravlja kao nekad ‘39. kako su pozdravljali Evropu”.
“Očigledno da se aludira na bilbord na kojem je Bakir Izetbegović sa podignutom rukom, jer nije zabilјežen nijedan drugi sličan bilbord, te pominjanje pozdrava iz 1939. godine, što jasno asocira na nacistički pozdrav”, stoji u rješenju Državnog suda.
U rješenju su naveli da je Apelaciono vijeće ovog suda pregledalo kompletan snimak događaja, te da je ovaj govor mržnje posmatralo u širem kontekstu, “jer iz istog snimka proizilazi da su izgovorene i mnoge druge i teže riječi govora mržnje, koje je Centralna izborna komisija, stavlјanjem tri tačke, ispustila iz citiranog teksta”, navodi se u odluci.
Komisija je odluku o kažnjavanju Elzine Pirić i PDA donijela nakon prigovora Stranke demokratske akcije (SDA) u kojem su naveli kako je Pirić u svom govoru iznosila ocjene koje bi se mogle smatrati govorom mržnje.
“Na ovaj pozdrav je očigledno mislila na predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koji na bilbordima ima podignutu ruku, dakle direktno je povezala Bakira Izetbegovića sa fašističkim pozdravom, tako da je definitivno direktna aluzija na fašistički pokret i pozdrav iz Drugog svjetskog rata i na taj način je definitivno podsticala na mržnju, neprijateljstvo i mržnju prema čovjeku koji se tako pozdravlja”, kazao je Mišo Krstović, šef sektora za pravne poslove i upravno rješavanje Sekretarijata CIK-a BiH, na sjednici Komisije.
Članica CIK-a BiH Vanja Bjelica-Prutina rekla je tokom sjednice Komisije da se odluke uglavnom donose jednoglasno i da se potvrđuju na Sudu BiH.
“Dobili smo odluku Suda BiH kojom je potvrđena naša odluka o novčanom kažnjavanju Elzine Pirić, i političkog subjekta ispred kojeg je ista kandidatkinja, za govor mržnje. Dakle, u potpunosti je potvrđena odluka i u dijelu visine novčane sankcije”, kazala je Bjelica-Prutina.
CIK je ranije donio odluku kojom je izrekao novčanu kaznu od 16.000 maraka političkom subjektu Liberalna stranka BiH jer je odgovorna što je Dragoljub Milović zvani Šurda, pristalica ove političke partije, u Goraždu prema Nataši Todorović, kandidatkinji BH Demokrata, koristio govor mržnje.
Nakon što je snimak fizičkog i verbalnog napada na Natašu Todorović objavljen u medijima, CIK je postupao po službenoj dužnosti prije svih upućenih prijava. Sud BiH još uvijek nije donio rješenje po žalbi na ovu odluku.
Oštrije kazne
CIK je, prema podacima koje je dostavio Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u periodu izborne kampanje 2022. godine zabilježio da je zbog govora mržnje podnesen ukupno 31 prigovor, od kojih su tri odbačena kao neosnovani, tri prigovora su se odnosila na period van predizborne kampanje, dok su ostali prigovori vraćeni na dopunu ili izjašnjenje.
Ožegović napominje da je govor mržnje i ranije bio definisan kroz Izborni zakon i da je izmjenama preformulisan i dodatno preciziran, ali da se on treba posmatrati i izvan Izbornog zakona, odnosno kao krivično djelo za koje postoje zaprijećene sankcije krivičnim zakonima.
“Valja napomenuti da je i u krivičnom zakonodavstvu ova oblast neadekvatno regulisana i da ostavlja veliki prostor za pravnu nesigurnost, te tužilaštva gotovo da ne procesuiraju ove pojave”, kaže on, dodajući da se, prema iskustvu Transparency Internationala, za veliki broj prijava za govor mržnje ili prijetnje biračima, uglavnom donose naredbe o nesprovođenju istrage, naročito ukoliko su podnesene protiv visokopozicioniranih funkcionera.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt iskoristio je u julu ove godine svoje ovlasti i nametnuo prvu od dvije izmjene Izbornog zakona BiH u ovoj godini, dva mjeseca prije izbora predstavljajući ih kao “paket transparentnosti”, koji će doprinijeti fer i poštenijem izbornom procesu.
Prema ovim izmjenama, govor mržnje u predizbornoj kampanji nije dozvoljen kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi nezavisnih kandidata, listi pripadnika nacionalnih manjina i koalicija, kao i nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi način angažiranim u izbornoj administraciji.
“Nije dozvoljeno koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrijebiti slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati”, stoji u izmjeni Izbornog zakona.
Ovim izmjenama povećane su i novčane sankcije za kažnjavanje te se za korištenje govora mržnje predviđa sankcija od 3.000 do 30.000 KM.
Sud BiH je u svojoj odluci kojom potvrđuje kaznu CIK-a naveo da su PDA i Pirićeva povredu napravili nakon što su izmjene Izbornog zakona stupile na snagu.
