U fokusu

Raste broj prijava protiv sudija i tužilaca. Koliko ih bude kažnjeno?

07.06.2022
Dženisa Zukančić, Oslobođenje
Ured disciplinskog tužioca bilježi povećan broj primljenih pritužbi. Prethodne godine pokrenuto je 35 postupaka, od kojih deset protiv rukovodilaca pravosudnih institucija.

Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić-Nadarević je, predstavljajući Godišnji izvještaj Ureda disciplinskog tužioca članovima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, navela da je tokom 2021. registrovano 925 pritužbi, što je za 28,1 posto više u odnosu na prethodnu godinu kada su zaprimljene 722.

Kako je rekla, UDT bilježi povećan broj primljenih pritužbi, a protekle godine ih je riješeno 939, od čega su 64 pritužbe bile iz 2019, njih 350 iz 2020, a 525 iz 2021. godine. Dodala je i da je skraćeno prosječno vrijeme rješavanja pritužbi.

ZNAK ZA UZBUNU

– Tokom prethodne godine bilo je 69 osnovanih pritužbi, dok je 870 odbačeno. Pokrenuto je 35 disciplinskih postupaka, od toga deset protiv rukovodilaca pravosudnih institucija, a povećan je broj zahtjeva za privremeno udaljavanje sa funkcije, rekla je Kurspahić-Nadarević.

Kazala je da se najveći broj pritužbi odnosio na dužinu trajanja sudskih i tužilačkih postupaka, nezadovoljstvo odlukama, uključujući i procesne te da je, ukazuje ona, povećan broj pritužbi na neprimjerena ponašanja, što je etičko pitanje, ali smatra da bi se trebala posvetiti pažnja ovoj problematici.

– Česte su primjedbe na rad UDT-a kada su u pitanju odbačene pritužbe, ali ako se pogleda stanje u evropskim zemljama, vidimo da je procenat odbačenih pritužbi znatno veći u odnosu na BiH, kaže Kurspahić-Nadarević i dodaje da UDT ne može preispitivati zakonitost i pravilnost sudskih i tužilačkih odluka, iako se to često traži od ovog ureda.

– Prateći starosnu strukturu sudija i tužilaca protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci, 51 posto odnosi se na dob između 60 i 70 godina, a na skupinu dobi između 50 i 70 godina otpada 85 posto disciplinskih postupaka. Najmanje ih je protiv najmlađih sudija i tužilaca, navela je.

Govoreći o recidivizmu, ukazuje na to da je 12 posto postupaka pokrenuto protiv nosilaca pravosudnih funkcija protiv kojih su već vođeni disciplinski postupci.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH kaže da bi broj disciplinskih postupaka trebao biti puno veći ako se, dodaje, uzme u obzir koliko prekršaja zapravo prijavljuju nevladine organizacije, građani, ali i pojedinci iz pravosudne zajednice.

– Sankcije koje su ranije izricane mahom su bile nedovoljno odvraćajuće za sve počinioce, bile su to neke opomene ili novčane sankcije koje nisu adekvatne, pogotovo ako se ima u vidu visina njihovih primanja. U posljednje vrijeme je došlo do povećanja broja izrečenih disciplinskih sankcija, cijeni Ožegović, smatrajući da to znači da se pravosudna zajednica probudila.

– Da, rade, ali svakako da je i to znak za uzbunu, jer nam pokazuje koliko nosioci pravosudnih funkcija ne poštuju propise. Međutim, veliki broj prijava ne bude pravilno obrađen dok ne dođe do pritiska javnosti, a to znamo i zbog svježijeg primjera Gordane Tadić, bivše glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, njene neprimjerene radnje objavili su mediji, dok u konačnici nije sankcionisana, napominje Ožegović.

Arben Murtezić, bivši glavni disciplinski tužilac, kaže da to što broj disciplinskih postupaka raste ne mora, samo po sebi, biti zabrinjavajuće.

– Razlog mogu biti i sve strožija pravila o normi te planovima i rokovima rješavanja predmeta koja proizlaze iz različitih akata VSTV-a. Pored toga, elektronski sistem rukovođenja predmetima omogućava izuzetan sistem kontrole, a UDT je sve stručniji i iskusniji u korištenju i ovog mehanizma, govori Murtezić.

I on je svjestan da se već godinama čuju primjedbe o tome da izrečene sankcije nisu dovoljno oštre, ali s tim se samo djelimično slaže. Murtezić smatra da većina nosilaca pravosudnih funkcija i najblažu sankciju doživljava dovoljno teškom.

– Ono čemu treba težiti više nego generalnom pooštravanju sankcija su veća ujednačenost i čvrsti kriteriji kod utvrđivanja odgovornosti i sankcija, a što bi rezultiralo adekvatnom predvidljivošću postupka, kaže Murtezić.

A na zamjerke da pravosudna zajednica ne reaguje na vrijeme kada kod sudija i tužilaca postoje jasne indicije ili pokazatelji o kršenju etičkih standarda odgovara riječima da je tanka linija između razumljive profesionalne solidarnosti i “politike nezamjeranja”.

LOŠA REPUTACIJA

– Dosta je nosilaca pravosudnih funkcija koji su prijavljivani i istraživani već nakon prve indicije. S druge strane, istina je i da postoje oni koji imaju lošiju reputaciju, ali ništa o njima ne dolazi do VSTV-a ili UDT-a. Dosta se o tome govori, ali to jednostavno nije stvar sistema, već odraz stanja svijesti u društvu generalno, od kojeg se ne može u potpunosti pobjeći, iako pravosuđe ima, za naše uslove, visoke standarde, rekao je Murtezić za Oslobođenje.

Podsjećamo, prošle je godine Drugostepena disciplinska komisija potvrdila odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne tužiteljice Tužilaštva BiH na mjesto tužiteljice tog tužilaštva. A u maju ove godine Prvostepena disciplinska komisija donijela je odluku o smjeni Mahmuta Švrake sa pozicije glavnog tužioca Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske.

Oznake
FacebookTwitterPinterest

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije