Vijesti

Registrom javnih preduzeća do smanjenja korupcije i partijske kontrole nad njima

Centri civilnih inicijativa su kreirali prvi jedinstveni registar javnih preduzeća u BiH, sa 550 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Analiza je potvrdila ogroman potencijal sektora javnih preduzeća u BiH, ali i neefikasnost i netransparentnost u upravljanju javnim preduzećima, te nedovoljnu kontrolu nadležnih institucija nad njihovim radom i manjak odgovornosti u poslovanju, uz presudan uticaj političkih stranaka. Što su, dodajmo, sve sami potencijalni izvori korupcije.

Centri civilnih inicijativa su na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu predstavili dio rezultata desetomjesečnog istraživanja koje je nastalo u sklopu projekta „Fer-zapošljavanje za odgovornost (FER)“. U BiH postoji 550 javnih preduzeća koja imaju najmanje 67.000 zaposlenih i više od 9,3 milijarde KM duga. Većina njih posluje netransparentno, bez adekvatne kontrole i pod direktnim utjecajem političkih stranaka.

U uvodnom dijelu, javnosti i medijima se obratio ambasador Kraljevine Holandije u BiH Reinout Vos koji je istaknuo važnost depolitizacije javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini i iniciranja transparentnog i odgovornog rukovođenja javnim preduzećima, koja bi trebala djelovati u interesu građana BiH.

Jedinstveni registar svih javnih preduzeća u BiH

Centri civilnih inicijativa kreirali su prvi jedinstveni registar svih javnih preduzeća u BiH. U BiH postoji 550 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Podaci iz registra uključuju dva javna preduzeća na državnom nivou, 96 na nivou entiteta, od čega je po 48 u FBiH i RS, četiri u Brčko distriktu BiH, 41 na nivou kantona u FBiH i 407 na nivou opština i gradova u BiH.

alt

Na uzorku od 221 javnog preduzeća za koje je CCI prikupio podatke o poslovanju, kako direktno od javnih preduzeća, tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, podaci pokazuju da je u sektoru javnih preduzeća zaposleno najmanje 67.000 osoba, da javna preduzeća raspolažu sa 6,7 milijardi KM godišnje te da ukupno duguju više od 9,3 milijarde KM. S obzirom na to da je ovo uzorak od 40 posto ukupnog broja javnih preduzeća, pretpostavka je da su ovi brojevi znatno veći.

Analiza transparentnosti o poslovanju javnih preduzeća

Rezultati analize transparentnosti koju je proveo CCI, pokazuju da je izuzetno velika količina informacija o poslovanju javnih preduzeća izuzeta od javnosti te da javna preduzeća u velikoj mjeri ne objavljuju proaktivno podatke o rezultatima poslovanja, strukturi vlasništva i rukovodećim kadrovima. Ovo predstavlja direktno kršenje odredbi zakona i podzakonskih akata koji regulišu rad javnih preduzeća.

Analiza o dostupnosti godišnjih izvještaja o radu/poslovanju javnih preduzeća, koja je obuhvatila 137 entitetskih i kantonalnih javnih preduzeća, pokazala je obeshrabrujuće podatke. Za period od 2010. do 2018. godine, čak 1.020 od 1.233 izvještaja o radu/poslovanju javnih preduzeća nije dostupno javnosti, odnosno 83 posto od ukupnog broja izvještaja. Od 213 dostupnih izvještaja, tek 88 njih je dostupno na web-stranicama javnih preduzeća, dok je preostali broj uglavnom dostupan na stranicama parlamenata, skupština ili vlada. Analiza transparentnosti, također, pokazuje da polovina javnih preduzeća ne posjeduje aktivnu web-stranicu.

Ukoliko sagledamo dostupnost izvještaja o radu/poslovanju po nivoima vlasti, u Republici Srpskoj za 39 javnih preduzeća nije javno dostupan niti jedan izvještaj u devetogodišnjem periodu. Slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje 36 javnih preduzeća nema javno dostupne izvještaje putem bilo kojeg izvora. Kada su u pitanju kantonalna preduzeća u FBiH, 20 od 41 nema dostupan izvještaj o radu/poslovanju u navedenom periodu.

Uočavajući problem nedostupnosti navedenih podataka, CCI je u martu, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH, kreirao i uputio zahtjeve za pristup informacijama na adrese 494 javna preduzeća u kojima se od njih traže podaci o godišnjim izvještajima o radu/poslovanju (uključujući finansijske izvještaje), podaci o zaposlenima te podaci o rukovodećim kadrovima za period od 2010. do 2019. godine. Dva javna preduzeća su izričito odbila dostaviti tražene podatke: KJKP “Rad” d.o.o. Sarajevo i JP “BH Pošta” d.o.o. Sarajevo. KJKP “Rad” d.o.o. Sarajevo je uvažio žalbu CCI-ja i naknadno dostvio tražene podatke. Javno preduzeće “BH Pošta” nije uvažilo žalbu niti preporuku Institucije ombudsmena za ljudska prava, nakon čega je CCI pokrenuo tužbu za upravni spor protiv “BH Pošte”.

Kontrola rada javnih preduzeća i odgovornost u poslovanju

Centri civilnih inicijativa (CCI) su, također, poslali zahtjeve u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH na adrese oba doma Parlamenta FBiH, Vlade RS-a i skupština svih deset kantona u Federaciji BiH koji razmatraju, odnosno usvajaju ili ne usvajaju izvještaje o radu/poslovanju javnih preduzeća u BiH. Podaci koji su dostavljeni CCI-ju, pokazuju da ne postoji dovoljna kontrola nad radom javnih preduzeća u BiH, jer većina izvještaja javnih preduzeća nikada nije razmatrana na sjednicama institucija koje su osnivači, vlasnici ili su zaduženi za razmatranje izvještaja javnih preduzeća.

Analiza o godišnjem izvještavanju o radu/poslovanju javnih preduzeća zaključno s julom 2019. godine, koja je obuhvatila 137 entitetskih i kantonalnih javnih preduzeća, pokazuje da je Parlamentu FBiH, Vladi RS-a i skupštinama 10 kantona u periodu od 2010. do 2019. godine dostavljeno 298 izvještaja o radu/poslovanju javnih preduzeća od ukupno 1.370, koliko je trebalo biti podneseno, odnosno svega 22 posto od ukupnog broja izvještaja. U navedenom periodu, 43 javna preduzeća dostavila su najmanje jedan izvještaj o radu/poslovanju, dok čak 94 javna preduzeća nisu dostavila niti jedan jedini izještaj o radu/poslovanju za posljednjih 10 godina.

Kada se gleda broj razmatranih izvještaja u odnosu na ukupan broj izvještaja koji je trebao biti podnesen od javnih preduzeća u vlasništvu entitetskih i kantonalnih nivoa vlasti prema nadležnim institucijama, prednjače Bosanskopodrinjski kanton sa 80 posto,  Kanton Sarajevo sa 60 posto i Tuzlanski kanton sa 52 posto. Slijede Srednjobosanski kanton sa 50 posto, Zeničko-dobojski kanton sa 23 posto, Republika Srpska sa 14 posto te Federacija BiH sa manje od osam posto razmatranih izvještaja u odnosu na broj izvještaja koji su trebali biti razmatrani u periodu od 2010. do 2019. godine. Unsko-sanski kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton i Kanton 10 ne razmatraju izvještaje javnih preduzeća ili nemaju informacije o tome. Posavski kantom nema javnih preduzeća u svom vlasništvu.

Od 298 dostavljenih izvještaja o radu/poslovanju javnih preduzeća u vlasništvu građana, navedene institucije na entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti usvojile su 164 izvještaja, nisu usvojile 91 izvještaj, a 43 izvještaja nisu razmatrana iako su dostavljena ili su samo primljena k znanju. Na nedostatak kontrole u poslovanju javnih preduzeća ukazuje i podatak da u 91 posto slučajeva za javna preduzeća nije vršena finansijska revizija od državnih revizorskih institucija.

Sve navedeno potvrđuje ogroman potencijal sektora javnih preduzeća u BiH, ali i neefikasnost i netransparentnost u upravljanju javnim preduzećima. Istraživanje, također, ukazuje na nedovoljnu kontrolu i manjak odgovornosti u poslovanju javnih preduzeća.

Politički utjecaj na javna preduzeća BiH

Politički utjecaj na zapošljavanje po stranačkoj i porodičnoj liniji ili plaćanje mita za dobijanje posla, učestala je nezakonita praksa koja za posljedicu ima loše rezultate poslovanja, loše javne usluge, nekompetentne kadrove na važnim pozicijama, nezakonitosti u radu te neefikasnost i neodgovornost u upravljanju javnim preduzećima u BiH. Sve navedeno dovodi do toga da političke stranke neskriveno smatraju javna preduzeća stranačkim izbornim plijenom pri dogovorima koalicionih partnera za formiranje vlasti na različitim nivoima, bez skoro ikakvog kritičkog osvrta u javnosti spram takvih pojava. Za to vrijeme građani i građanke odlaze iz države, a kao primarni razlog nezadovoljstva navode korupciju, prije svega u oblasti zapošljavanja, te društvo nejednakih prilika za sve.

Centri civilnih inicjativa će, u nastavku, u sklopu projekta “Fer-zapošljavanje za odgovornost”, koji finansira Ambasada Kraljevine Holandije u BiH, raditi na analizi zakonodavnog okvira koji reguliše rad javnih preduzeća, analizi političkog utjecaja na rezultate poslovanja javnih preduzeća, zagovaranju preporuka za unapređenje, javnim kampanjama i monitoringu medija.

Građani u akciji