Protekli mjesec smo uradili jednu terensku anketu u kojoj su najvećim dijelom učestvovali građani koji nisu aktivni na društvenim mrežama. Ispitanici su bili građani Banja Luke i ukupno ih je učestvovalo 62. U ovom tekstu smo uradili analizu urađene ankete i predstavićemo vam razmišljanja građana po pitanju nekih aktuelnih tema u aktivizmu.
Prvim pitanjem koje smo postavili ispitanicima željeli smo steći uvid u to kako građani doživljavaju građanski aktivizam i da li uopšte shvataju njegovu bitnost u društvu. Možda smo pomalo bili i iznenađeni sa zaključkom da više od 60% ispitanika smatra građanski aktivizam kao obavezu svakog građanina u jednoj demokratskoj zemlji. Nešto više od 30% ispitanika je odgovorilo da nisu informisani ili nisu sigurni po pitanju ove teme, a samo 8% građanski aktivizam ne doživljava kao svoju građansku dužnost.
Drugim pitanjem u anketi smo željeli saznati koliko su uopšte građani upoznati sa svojim ljudskim pravima i slobodama, kao i sa zakonskim aktima kojima im se te vrijedosti demokratskog društva garantuju. Samo 7% ispitanika je odgovorilo da nisu sigurni gdje bi se o svojim pravima uopšte mogli informisati, a skoro 50% njih je odgovorilo da su djelimično upoznati sa Ustavom RS i Konvencijom o ljudskim pravima. Niko od građana nije odgovorio da nije zainteresovan da ima saznanja o tome koja su njegova ljudska prava i slobode.
Treće pitanje u anketi je bilo “Šta za Vas predstavljaju organizacije koje se bave problemima ljudskih prava, ekološkim problemima i uopšte sve organizacije koje se bave nekim vidom građanskog aktivizma?”. Obzirom na inertnost velikog broja građana kada je u pitanju uključivanje u građanski aktivizam u bilo kojem obliku, iznenađujuće je da je čak 47% ispitanika izjavilo da smatraju da su to oragnizacije koje podstiču promjene u državi, a čak 16% je izjavilo da bi voljeli biti članovi takvih organizacija. Mišljenje koje se često može pročitati na raznim portalima, pa čak i na našoj Facebook stranici smo imali takvih komentara, da NVO organizacije postoje samo kako bi uzimali novac iz budžeta i od stranaca, u ovom uzorku ispitanika bilo je zastupljeno sa svega 11%. 26% građana je izjavilo da nisu dovoljno upoznati sa radom takvih organizacija, što se može tumačiti ili kroz nezainteresovanost da saznaju takve informacije ili nemogućnost pristupa informacijama o radu tih udruženja.
Iako se radilo o dosta malom uzorku ispitanih građana, nije zanemariv procenat od 37% njih koji su u četvrtom pitanju odgovorili da su već ranije podržali neke od inicijativa aktivista u njihovom gradu. 50% ispitanih je negativno odgovorilo, a njih 8% je izjavilo da su željeli podržati ,ali su imali strah. 5% ispitanih smatraju da niti jedna inicijativa sa kojom su se susreli nije se bavila problemima za koje su oni lično zainteresovani.
Kada je u pitanju mišljenje građana o jednakosti svih ljudi pred zakonom, ubjedljivo je zastupljeno mišljenje kod ispitanih da u našoj zemlji nemaju svi građani jednaka prava (82%). 10 % njih nisu sigurni po pitanju prava građana, jer o ovoj temi nisu dovoljno informisani, a samo 2% posto smatra da su svi građani ravnopravni i da imaju jednaka prava.
Obzirom da je policijska represija nad aktivistima jedno od najaktuelnijih pitanja konkretno baš u Banja Luci, o čemu smo i mi dosta pisali, postavili smo i pitanje “Smatrate li opravdanom represiju koju policija sprovodi nad aktivistima?” 69% ispitanih su odgovorili da smatraju da ovakvim ponašanjem policijski službenici krše zakon koji bi trebali da čuvaju, dok 26% nisu sigurni da li je ova represija opravdana. 3% ispitanih je izjavilo da nisu informisani po pitanju ovog problema, a samo 2% ih je izjavilo da opravdavaju ovakav rad policijskih službenika ,jer samtaraju da su oni čuvari reda i zakona.
Po pitanju vjerovanja u izvještavanje medija , 55% ispitanih su izjavili da ne vjeruju u tačnost informacija koje im se plasiraju putem medija, 27 % ispitanih nisu sigurni da li mogu vjerovati medijima, dok je 16% izjavilo da vjeruju u dnevna izvještavanja, a 2% da uopšte ne prate niti jedan medij.
Obzirom da je svega 37% ispitanih nekada bilo uključeno u neku građansku inicijativu, interesantan podatak je da je skoro 90% ispitanih izjavilo da smatraju da su njihova građanska prava u nekom momentu bila narušena i ugrožena. Na pitanje da li smatrate da su vaša prava kao građanina nekada bila narušena građani su odgovorili kako je prikazano u grafikonu broj 4.
Možda najinteresantnije pitanje je bilo da li građani smatraju da žive u jednoj demokratski uređenoj zemlji. Na ovo pitanje ni jedan od ispitanika nije potvrdno odgovorio, a svega 10% njih nisu bili sigurni. 90% ispitanih građana je sigurno u svoju tvrdnju da naša zemlja ne predstavlja jedan demokratski uređeni sistem.
Zadnje pitanje se odnosilo na to da li građani imaju želju i potrebu da saznaju više o svojim građanskim pravima i da se upoznaju sa pojmom građanskog aktivizma. Na ovo pitanje većina građana je odgovorila potvrdno (66%), dok je 26% građana izjavilo da bi možda i željeli da više znaju kada bi imao neko da im te pojmove dobro predstavi i pojasni. Svega 5% ispitanih su izjavili da nisu zainteresovani da znaju više, ali je zanimljivo da su se upravo ti ispitanici o NVO organizacijama izjasnili negativno, što nas navodi na mišljenje da su neznanje i neupućenost najveći problem prihvatanja pojma građanskog aktivizma, ali da istovremeno ta ista populacija ljudi i ne želi da dobije više informacija i da proširi svoje vidike.
