Građanski aktivizam

Rijeku Neretvu od bh. vlasti i investitora brane i pred Vijećem Evrope

Bosna i Hercegovine povrijedila je nekoliko odredbi Bernske konvencije za zaštitu europskih divljih vrsta i prirodnih staništa zbog davanja dozvole za hidroelektranu Ulog i mini hidroelektrane „Gornja Neretva“, u Hercegovini.

Ovo se navodi u zvaničnoj žalbi organizacija za zaštitu životne sredine koje su podnijele žalbu protiv Bosne i Hercegovine Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa pri Vijeću Europe.

Planirani projekti na tom području su hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana, koje čine hidroenergetski sistem Gornja Neretva.

Dozvolu za gradnju hidroelektrana je dalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS). Za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog ministarstva kažu ‘da je sve urađeno kako je propisano Zakonom o zaštiti životne sredine, te da ne mogu komentirati navode žalbe Sekretarijatu Bernske konvencije do okončanja sudskog spora’.

Centar za životnu sredinu iz Banjaluke podnio je upravni spor protiv ovog ministarstva, u maju ove godine, zbog odluke ove institucije da za prvu fazu projekta HES Gornja Neretva nije potrebna procjena utjecaja na životnu sredinu.

Kako rade male hidroelektrane i zašto su štetne?

„Ministarstvo će, u svakom slučaju, ispuniti obaveze koje proisteknu iz postupaka pred međunarodnim subjektima“, naveli su u odgovoru za RSE iz Ministarstva.

Kako navode predstavnici organizacija, hidroelektrane će pretvoriti dio rijeke od oko 30 kilometara u niz brana.

Kinezi odustali od kreditiranja hidroektrane Ulog

Vlada Republike Srpske dodijelila je dozvolu za gradnju HE Ulog. Koncesiju na 30 godina za gradnju je dobila firma “EFT”, čiji je vlasnik Vuk Hamović, najveći trgovac električnom energijom u regiji, koji ima dvije kompanije u Republici Srpskoj.

EFT-ova hidroelektrana Ulog od 35 MW, s branom visokom 53 metra i izvodnim tunelom od 2,7 km, najudaljenija je nizvodno od planiranih elektrana na Neretvi. Trenutno je u fazi preliminarnih radova, a glavni dobavljač je kineski Sinohydro.

Pripremni radovi na HE Ulog počeli su u ljeto 2020. godine. Ugovor za projektiranje, isporuku i izgradnju hidroelektrane Ulog snage 35 MW, između EFT HE Ulog d.o.o. i kineske kompanije Sinohydro Corporation Limited, stupio je na snagu 20. decembra 2019. godine.

Pripremni radovi na izgradnji hidroelektrane Ulog na rijeci Neretvi.
Pripremni radovi na izgradnji hidroelektrane Ulog na rijeci Neretvi.

„Planirano je da građevinski radovi započnu u drugom kvartalu 2020. godine, nakon provedene mobilizacije izvođača na gradilište. Rok za završetak izgradnje HE Ulog je 42 meseca“, navode iz kompanije EFT.

Nadzor nad izgradnjom HE Ulog povjeren je firmi Stucky Balkans, članici švicarske Grüner grupe. Ukupna investicija projekta iznosi 150 miliona maraka (75 miliona eura).

Radovi na Ulogu započeli su 2013. godine, ali u junu te godine dogodila su se dva smrtna slučaja i radovi su prestali. No, 2017. godine projekt je redizajniran s branom nešto dalje nizvodno.

Sredstva za gradnju Uloga najprije su bila planirana kreditom Kineske razvojne banke.

TV Liberty: Rijeke u cijevima

U izvještaju Komisije za koncesiju Republike Srpske za 2018. godinu navedeno je da „ su pregovori s kreditorima za pribavljanje sredstava u odmakloj fazi, međutim, pregovori s kineskim kreditorom su složeni i traju duže od očekivanog. Intenzivni pregovori vode se s kineskom razvojnom bankom CDB uz kinesku agenciju za osiguranje kredita China Export & Credit Insurance Corporation“.

U izvještaju Komisije za 2019. godinu, koji još nije usvojen u Narodnoj skupštini RS-a, navodi se da je koncesija EFT-u produžena na period od 50 godina. Dodatno je navedeno da su „nakon zastoja, projektne aktivnosti nastavljene do kraja 2019. godine“.

„Pregovori s kreditorima, kineskom razvojnom bankom CDB za pribavljenje financijskih sredstava nisu dale rezultate, te je koncesionar angažirao vlastita financijska sredstva za nastavak i intenziviranje gradnje objekta. Zaključno sa 31.decembrom 2019. godine, u projekt HE Ulog je uloženo 23,2 miliona eura“, navedeno je u još neusvojenom izvještaju.

Iz EFT-a su za RSE potvrdili da „nije postignut dogovor o financiranju projekta s financijskim institucijama iz NR Kine“.

„Radovi na izgradnji HE Ulog se finansiraju iz sopstvenih sredstava EFT grupe“, napisali su u odgovoru iz EFT-a.

Da li su ugrožene biljne i životinjske vrste?

Za hidroelektranu Ulog u žalbi je navedeno da projekt smješten u blizini centra kandidata za „emerald područje u gornjem toku Neretve, a da su planirane mini hidroelektrane „Gornja Neretva“ bukvalno smještene unutar tog područja.

Emerald područja su ona mjesta koja su značajna za zaštitu i očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.

Dok iz organizacija za zaštitu okoliša tvrde da će brojne biljne i životinjske vrste biti ugrožene gradnjom hidroelektrana, investitor EFT HE Ulog kaže da „neki navodi iz žalbe nisu tačni“.

„HE Ulog je projektovana uz poštovanje standarda i propisa EU, BiH i RS tako da mnogi navodi iz žalbe koju pominjete nisu tačni. Podsećamo da jednoj od najsiromašnijih opština u BiH, projekat HE Ulog donosi preko potrebna radna mesta i dugoročne prihode za opštinu“, odgovorili su za RSE iz kompanije EFT.

U žalbi organizacija – Centar za životnu sredinu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža – navodi se da institucije BiH i RS-a nisu uspjele dobiti odgovarajuće informacije o projektima i provesti analizu na temelju svih prikupljenih informacija.

„Stoga vlasti nisu procijenile utjecaj projekata na područje smaragda kandidata i nisu poduzele potrebne mjere zaštite i očuvanja kako bi održale ekološki značaj područja ’emerald područja’. Procjene utjecaja na životnu sredinu urađene za te projekte identificirale su nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, ali je ipak zaključeno da projekti mogu ići u realizaciju. Iako je područje neadekvatno istraženo, poznato je da su prisutne rijetke vrste, uključujući medvjede, vukove, vidre i rakove, kao i određenu vrstu pastrmke“, navode iz organizacija.

'Gledamo, a ništa ne možemo': Na rijeci Ugar nove elektrane
Istovremeno, Pippa Gallop, savjetnica za energiju za jugoistočnu Evropu, iz organizacija Bankwatch, kaže za RSE kako je ‘ministarstvo odgovorno za to da zaštiti ta područja i u isto vrijeme da dozvolu za gradnju’.

„Ono što vidimo u praksi jeste da im je mnogo važnija izgradnja nego ekologija, nažalost“, kaže Pippa Gallop.

U žalbi Bernskoj konvenciji organizacije napominju da je Zavod za zaštitu kulturno-istorijske i prirodne baštine Republike Srpske izrazio prigovor na planirani projekt minihidroelektrana Gornje Neretve i naglasio da će izgradnja biljaka utjecati na rijetke, endemske i reliktne vrste flore i faune.

„Prema mišljenju Instituta, izgradnja malih hidroelektrana na ovom mjestu imala bi negativan utjecaj na postavljanje zaštićenih područja, što je od značaja za državu/entitet. Institut je naglasio nedostatak kumulativne procjene utjecaja i primijetio nedostatak procjene utjecaja na reobionte, na koje će utjecati promjene vodnog režima, a time i nedostatak propisanih mjera ublažavanja za ove vrste koje su važna karika u prehrambenih lanaca i daju osnovu za funkcioniranje cjelokupnog ekosustava“, navodi se u žalbi koju je RSE dobio na uvid.

Za Pippu Gallop iz Bankwatcha odustajanje kineske banke je „zanimljiv signal“.

„Kakav je to projekt koji kineska banka ne želi financirati. To mi zvuči zaista zastrašujuće. Kad su u neki projekt uključene kineske firme, obično se uključi i Kineska razvojna banka. Uglavnom uvijek. U ovoj regiji imamo nekoliko primjera – autoput u Crnoj Gori, Blok 7 termoelektrane u Tuzli. Zatim Termoelektrana Stanari za koju je isti investitor EFT. Oni su već s kineskom bankom razvijali projekt Stanari. I sad, nešto se dogodilo i kineska banka ne želi financirati Ulog“, kaže Gallop dodavši da je mogući razlog „nesreća s pogibijom radnika iz 2013. godine“.

Koji su mogući ishodi nakon žalbe?

Od Sekretarijata Bernske konvencije nevladine organizacije očekuju dogovor kako Bosna i Hercegovina treba postupiti u ovom slučaju.

Nina Kreševljaković, pravna savjetnica iz Aarhus centru BiH, nevladine organizacije koja se bavi nformisanjem i učešćem javnosti u oblasti životne sredine/okoliša za RSE kaže da za institucije BiH postoji obaveza da postupi „po tim preporukama“.

„Bosna i Hercegovina je potpisnica konvencije, onda svakako postoji obaveza da se postupi u skladu s tim“, naglašava Kreševljaković.

I Pippa Gallop objašnjava da Bernska konvencija nema nadležnost da izda kazne za zemlje koje krše konvencije.

„Ali vidjeli smo na drugim slučajevima npr. u Makedoniji su bile planirane svije velike elektrane i neke manje elektrane u nacionalnom parku Mavrovo (gdje je Europska razvojna banka odustala od izgradnje hidroelektrana op. a). To je jedan od oblika pritisaka. Vlade moraju opravdavati što rade. Europska konvencija će doći sa svojim mišljenjem šta treba raditi, šta ne. Tako da, žalba neće sama po sebi zaustaviti projekt, ali paralelno idu sudski postupci na nacionalnom nivou, imamo žalbu Energetskoj zajednici u Beču. Sa svih strana zajedno nadamo se da se projekti neće desiti“, kaže Gallop koja smatra da „definitivno ima prostora da se projekti zaustave“.

U žalbi Bernskoj konvenciji navedeno je da, „iako postoje neke praznine u znanju o hidrologiji, geomorfologiji, ekologiji i biološkoj raznolikosti područja, ograničeni dostupni podaci ukazuju da područje Gornje Neretve predstavlja glavno žarište biološke raznolikosti u zemlji.

Prema dostupnim podacima u žalbi upućenoj Bernskoj konvenciji, više od stotinu biljnih i životinjskih vrsta bilo bi pogođeno gradnjom hidroelektrane Ulog i sedam malih hidroelektrana u gornjem toku Neretve.

U žalbi je naglašeno da utjecaj hidroelektrana, bez obzira na njihovu veličinu, vrlo često nije ograničen na lokalnu razinu, a zbog njihove kumulativne prirode mogu se osjetiti na većim dijelovima ili čak u cijelosti riječnog sliva.

Oznake

Građani u akciji