Pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini bi trebalo da intenzivnije rade na postizanju rodne ravnopravnosti kako bi se unaprijedio rad institucija i osigurao bolji pristup pravdi za sve građane, jedan je od zaključaka događaja posvećenog unapređenju rodne ravnopravnosti u pravosuđu, koji je održan u Sarajevu.
Istaknuto je kako se žene u BiH suočavaju sa diskriminacijom, rodnim stereotipima i predrasudama zbog čega je neophodno raditi na razvoju mehanizama koji će osigurati punu implementaciju postojećeg zakonodavnog okvira, a u čemu ključnu ulogu zauzimaju pravosudne institucije.
Kao jedan od mehanizama za unapređenje ove oblasti, prepoznaje se Strategija za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu, koja je i predstavljena tokom događaja.
“Ponosni smo na činjenicu da je BiH prva zemlja u regionu koja je usvojila ovu vrstu Strategije, a da je VSTV BiH bio lider cjelokupnog procesa. Zaštita ljudskih prava mora biti prioritet pravosudnih institucija. Donošenje zakonodavnog okvira samo po sebi nije dovoljno i stoga pravosudne institucije moraju kontinuirano raditi na iznalaženju mehanizama kako bi u potpunosti osigurale provođenje zakona, ali i poštivanje prava građana ove zemlje u punom kapacitetu”, istakao je Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a BiH.
Strategija za unapređenje rodne ravnopravnosti usvojena je u oktobru prošle godine, a na osnovu ovog dokumenta, sve pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini izradit će vlastite akcione planove, što će predstavljati značajan iskorak u unapređenju rodne ravnopravnosti u pravosuđu.
Istaknuto je da su žene nedovoljno zastupljene na rukovodećim funkcijama, obično se nalaze na slabije plaćenim pozicijama i trpe zbog nejednakog nivoa zaštite od rodno zasnovanog i seksualnog nasilja, a rodne predrasude utiču i na spremnost žrtava da prijavljuju rodno zasnovano nasilje.
Metju Fild, britanski ambasador u BiH, je rekao da su žene i dalje diskriminisane u svim sferama javnog i privatnog života, te da su rodni stereotipi i predrasude prisutne u cijelom bh. društvu, uključujući i pravosuđe.
“U BiH društvu, uključujući i pravosuđe, još uvijek su prisutni rodni stereotipi i predrasude. Stoga je važno nastaviti raditi na prepoznavanju i eliminaciji ovih stereotipa. Određeni izazovi postoje i u vezi sa pristupom pravdi posebno kategorijama koje su izloženije diskriminaciji i marginalizaciji, što uključuje i žene iz ovih zajednica.”, istakao je Fild.
Predsjednicima vrhovnih sudova, Apelacionog suda Brčko distrikta BiH, Suda BiH i Ustavnog suda BiH te direktorima entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca, predstavljen je i izvještaj AIRE centra o stanju rodne ravnopravnosti “Dokle smo stigli i šta dalje: Rodna ravnopravnost u pravosuđu Bosne i Hercegovine – pregled stanja”, te osnovni online trening namijenjen zaposlenicima pravosudnih institucija.
Biljana Britvejt, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, pojasnila je da izvještaj sadrži detaljan prikaz stanja rodne ravnopravnosti u pravosuđu i aktivnosti koje su do sada provedene, kao i niz preporuka za unapređenje položaja žena i ostvarivanje principa rodne ravnopravnosti te da AIRE centar već radi na realizaciji nekih od preporuka.
