Blok koji čine državnici skloni proruskoj politici mogao bi se osnažiti kroz Rumunjsku. Predsjednik Rumunjske mogao bi postati krajnje desni Calin Georgescu, koji je rekao da bi mogao ukinuti svu podršku Ukrajini.
Do toga neće doći u ovu nedjelju kad se trebao održati drugi krug izbora. Vrhovni sud Rumunjske poništio je rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora na kojima je Georgescu kao nezavisni kandidat imao 22.9%. U drugom krugu se trebao natjecati protiv proeuropske Elene Lasconi iz Saveza za spas Rumunjske koja je osvojila nešto više od 19.18% glasova.
No činjenica ostaje da je Georgescu bio relativni pobjednik prvog kruga i da bi Rumunjska mogla dobiti predsjednika koji se profilirao kao proruski nastrojen NATO skeptik.
Na izbore hibridno utjecali Rusi
Drugi krug trebao se održati tjedan dana nakon parlamentarnih izbora na kojima je pobijedio socijaldemokratski PSD, koji je osvojio 22.4%. Znakovit je ogroman uzlet krajnje desnice, raspršene na više grupacija, koja je na ovim izborima dobila povijesno visok udio glasova od 30%.
Posebna priča je oko Georgescua i TikToka, na kojem su četiri dana prije prvog izbornog kruga njegove videoporuke imale 52 milijuna pregleda. Na TikToku su Georgescuovi isječci postali viralni, proizvedeni u populističkom stilu, popraćeni dramatičnom glazbom i titlovima. Georgescu je prikazan kako preokreće protivnike u judu poput Putina i jaše bijelog konja u tradicionalnoj rumunjskoj košulji.
Rumunjski obavještajni dokumenti, nakon što je s njih skinuta oznaka tajnosti, otkrili su da je bilo stranog utjecaja na rumunjske izbore, posebice na – TikToku. Radi se o plaćanju naknada, s tim da za svrhu uplata nije navedena predizborna kampanja, čime se krši europski zakon o digitalnim uslugama.
Dokumenti otkrivaju i da je bilo ruskog hibridnog utjecaja. Navodi se i kako je gotovo 800 Tiktok računa koje je 2016. stvorila “strana država” iznenada aktivirano prošlog mjeseca. Svi oni podupirali su Georgescua. Još 25 tisuća TikTok računa postalo je aktivno samo dva tjedna prije prvog kruga.
Šelo Šabić: Njegova pobjeda je sve zaprepastila
Dr. sc. Senada Šelo Šabić sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose govori nam kako je Rumunjska danima u fazi iščekivanja i u popriličnoj krizi zbog rezultata prvog kruga izbora.
“Pobijedio je kandidat koji je bio sasvim neočekivan, uopće nije postojala ideja da bi se takav kandidat mogao pojaviti u postojećem rumunjskom političkom svijetu. I rezultat američkih izbora je doprinio ovom scenariju. Njegova pobjeda je sve zaprepastila i sad su izbori poništeni. Puno je otvorenih pitanja što će biti dalje.
Rumunjski predsjednik je onaj koji daje mandat vladi i pitanje je kome bi se tu Georgescu ponašao u ovoj parlamentarnoj matematici nakon ovih drugih izbora koji su održani u nedjelju”, govori ona za Index.
Tko je Georgescu? Govorio je da Covid ne postoji
Calin Georgescu radio je u rumunjskom ministarstvu okoliša i predstavljao je svoju zemlju u Programu UN-a za okoliš. Kasnije se pridružio krajnje desnoj stranci Savez za jedinstvo Rumunja prije nego što ju je napustio 2022. nakon optužbi da je proruski orijentiran.
Kako podsjeća Politico, revoluciju iz 1989. koja je okončala desetljeća komunističke vladavine opisao je kao državni udar koji je Zapad iskoristio za krađu rumunjskih resursa. Rumunjske fašiste iz 1930-ih nazivao je nacionalnim herojima.
Rekao je 2020. kako je kupanje u hladnoj vodi najbolje cjepivo protiv koronavirusa. Ove godine je kazao kako Covid ne postoji, da nitko nikada nije vidio virus i da je “jedina prava znanost Isus Krist”.
Hvali Trumpa i Putina
U intervjuu za BBC, osim što je rekao da će ukinuti svu pomoć za Ukrajinu, pohvalio je Donalda Trumpa i mađarskog populističkog vođu Viktora Orbana, a Vladimira Putina nazvao “patriotom i vođom”. Odbacio je tvrdnje da je “Moskvin čovjek”.
No Zapad se najviše pribojava njegovog stava prema NATO-u. Rumunjska je članica NATO-a već dva desetljeća i u njoj se nalazi zrakoplovna baza koja se upravo nadograđuje kako bi postala najveća u Europi. Trenutačno Bukurešt troši 2.25 posto svog BDP-a na obranu, što je iznad propisanog cilja od 2 posto. Poznato je i da je Rumunjska poslala puno oružja Ukrajini te je ključni izvozni put za ukrajinske žitarice.
Radi se o ključnom osloncu NATO-a u regiji, koji sad Georgescu osporava. On tvrdi i da NATO nikada ne bi intervenirao u borbi za Rumunjsku ako bi bila napadnuta, ali govori da nije cilj napuštanje ove organizacije.
Teško je očekivati da bi se Rumunjska povukla iz NATO-a jer ekstremna desnica nema većinu u parlamentu, ali prema političkom sustavu, predsjednik je šef države, vrhovni zapovjednik oružanih snaga i zadužen za vanjsku politiku. Zato bi dolazak NATO-skeptika mogao stvoriti probleme za savez.
“Ovo je udarac za sigurnost u Europi”
“Glasovi koje je dobio su protiv establišmenta. Ovo nije biranje osobe nego rušenje sistema, to je bio glas protiv, a ne glas za. Ako se Rumunjska odmiče od EU i NATO identiteta, onda se mijenja struktura sigurnosti i odnosa. Teško je reći jesu li ti glasovi definirani ideologijom ili nekakvom, rekla bih, teškom objašnjivim refleksom da se ruše institucije i biraju kandidati koji su sve samo ne ono na što se naviklo dosad.
Val izbora koji se temelje na anti institucionalnim glasovima se nastavlja. Vidjeli smo taj trend i u drugim državama u Europi. Ovo je politološki iznimno zanimljivo za promatrati, ali je prilično zabrinjavajuće. Ovakvi rezultati izbora kod važnog NATO partnera su dodatan udarac za sigurnost u Europi”, dodaje Šelo Šabić.
Jača proputinovski blok
Proputinovski blok očito bi nanovo mogao ojačati. Njegove okosnice su Mađarska i Slovačka, kroz djelovanja Orbana i Roberta Fica. Iako se Aleksandar Vučić trudi održati balans između EU i Rusije, i Srbija se percipira proruski orijentiranom zemljom.
Ovom društvu trebat će pripojiti Austriju ako pobjednik izbora Herbert Kickl iz krajnje desne Slobodarske stranke postane kancelar. Iduće godine su izbori i u Češkoj, gdje Andrej Babiš, bivši premijer, sve bolje stoji po anketama. Poznat je po izjavi kako se nada kako Ukrajina nikad neće postati članica NATO-a.
“Ne idu njima samo zavedeni i neosviješteni glasovi”
“Imamo tendenciju da oni koji su bili na vlasti gube vlast. Koliko god da se s razlogom bojimo novih vlada i političara, koji ne prezaju od korištenja institucija za svoje potrebe i autokratskih tendencija, moraju postati razlozi za nezadovoljstvo građana. Nisu to samo svi zavedeni i neosviješteni glasovi
Kad slušate poruke onih kojima se daju glasovi, jasno je da egzistiraju na kreiranju problema i dizanju straha, a ne rješavanju problema. Tu je i antiliberalni momenat vođen idejom protiv različitosti bilo koje vrste, fiksiran na izbjeglice i migrante koji samo dodatno podiže tenzije.
Demokracija daje te vrste slobode pri kreiranju politika. Ali bojim se da oni o kojima govorimo imaju tendenciju uništiti institucije kako bi što duže ostali na vlasti, zapravo se pretvaraju u autokrate i uzurpiraju vlast. To demokracija ne bi trebala dozvoliti”, rekla je Šelo Šabić.
