“Ova godina je bila izazovna u svakom smislu i finansijski naravno znatno slabija od ranijih usljed ekonomskog zastoja. Potpuno neočekivano su nove teme i prioriteti preuzeli mjesto ranijim uobičajenim aktivnostima, ciljevima i planovima. Kao i u svim drugim industrijama, ove godine smo se primarno bavili izazovima zdravlja zaposlenih i klijenata, održavanja otežanog operativnog poslovanja usljed pandemije i ograničenog kretanja, umanjenim prihodima i naplatom potraživanja”, kaže ona.
Ono što bih izdvojila kao pozitivnu stvar u svim sektorima, dodala je, a posebno u bankarskom, jeste činjenica da nas je pandemija prisilila da napravimo intezivniji zaokret u većoj digitalizaciji i pojednostavljenju procedura kako bismo osigurali usluge klijentima uz minimalno rizikovanje zdravlja.
Zanimalo nas je koje su tri ključne mjere koje bi nadležne institucije trebale poduzeti u 2021. godini kako bi pomogle privredi da brže i snažnije krene u oporavak.
“Prva stvar koju ponavljam već godinama, a koja je neophodna za ekonomski oporavak naše države jeste reforma sudstva i njegova depolitizacija uz snažnu borbu protiv korupcije koja je, nažalost, prisutna na svim nivoima. Bez snažne reforme i hrabrih koraka današnje okolnosti u ovim sferama su velika kočnica ekonomskom napretku i u normalnim okolnostima, a posebno otežavaju prevazilaženje krizne situacije u kojoj se ekonomija nalazi”, kazala je.
Druga stvar jeste jačanje domaćih kompanija posebno u strateškim područjima i njihova promocija kako na domaćem tržištu, tako i globalno, smatra ona.
“Problemi domaćih proizvođača su vrlo često jednostavno rješivi, jer se radi o izmjenama nekih zakonskih ili podzakonskih akata, a proizvođačima bi znatno olakšali uslove poslovanja. Ovo ne znači da ih trebamo na silu štititi i činiti konkrentnijim kroz protekcionizam, nego da trebamo ukloniti prepreke koje proizilaze iz naše komplikovane organizacije zakondavstva i javnih institucija koje ih čine manje konkurentim. Ova nas je godina naučila da se primarno moramo osloniti na svoju prehrambenu, hemijsku i farmaceutsku industriju”, izjavila je.
Ovo naravno ne znači neki negativan stav prema uvoznicima, napomenula je, već prije svega trebamo preuzeti prakse razvijenih zemalja EU.
“U okviru inicijative ‘Mi to možemo’ dato je dosta preporuka kako poboljšati sistem, pa bi mi bilo drago da institucije vlasti na svim nivoima pregledaju te dokumente i iskoriste ih u kreiranju mjera ekonomske politike. Osim ove inicijative, krajem prošle godine je i Udruženje banaka u BiH prezentiralo niz inicijativa koje bi znatno unaprijedile finansijski sektor, ali napravile i rasterećenje privrede u cjelini. Pandemija je poremetila aktivnosti na implementaciji ovih preporuka, ali vjerujem da ni sada nije kasno da ih implementiramo, jer neke od njih postaju još značajnije u kriznoj situaciji za podršku bh. ekonomiji”, kaže ona.
Treća stvar, koja nije samo pitanje vlasti, već i svih nas, jeste promjena svijesti i aktivniji odnos prema svim važnim pitanjima, nastavila je.
“Veliki dio naših sugrađana ne razmišlja o njihovom doprinosu koji im se možda čini malim, ali kada ga u cjelini posmatramo, veoma je značajan. Mi još uvijek njegujemo neku svijest da neko drugi treba rješavati naše probleme, uređivati nam način života i rada, a mi to pasivno posmatrati i svakodnevne negativne političke okolnosti nam olakšavaju da opravdavamo sebi jednu dozu letargije. Mislim da je to pogrešan pristup. Sve dok većina nas ne shvati svoju aktivnu ulogu koju može i treba igrati u društvu i svom mikro okruženju u pogledu demonstriranja i isticanja ispravnih vrijednosti i različitih oblika kritike ili pritužbe, ako one ne postoje oko nas, a mislim na vrijednosti rada, transparentnosti, etike, pravednosti, profesionalizma i kompetencije u svemu što radimo, ne možemo očekivati promjene nabolje, pa ni ekonomski oporavak”, zaključila je Sanela Pašić.
