Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine prezentirala je 09.07.2024. u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine specijalni izvještaj “Analiza realizacije preporuka Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine” koje se odnose na mandate i preporuke u oblasti ljudskih prava.
Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su odlučili da na prezentaciju Specijalnog izvještaja “Analiza realizacije preporuka Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine” pozovu zakonodavna, sudska i izvršna tijela svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine, Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, kao i nosioce javnih funkcija s ciljem podizanja svijesti o značaju poštivanja preporuka Ombudsmena Bosne i Hercegovine.
Cilj Analize realizacije preporuka bio je informisati javnost i zakonodavne organe u BiH o stepenu implementacije preporuka Ombudsmena Bosne i Hercegovine od bilo kojeg organa vlasti, oblastima kršenja ljudskih prava i sloboda u kojima je stepen implementacije najniži, kao i ključnim razlozima neprovođenja preporuka. Cilj analize također je bio utvrditi i nedostatke u samom procesu sačinjavanja i definisanja preporuka, kako bi se u narednom periodu ovaj proces unaprijedio, a organima vlasti olakšala implementacija preporuka.
Ombudsmenka Jasminka Džumhur kazala je da problem provođenja preporuka Ombudsmena BiH ukazuje na stepen demokratičnosti vlasti i njene odgovornosti gradanima za svoj rad, što se u svim zemljama razvijene demokratije smatra osnovnim pokazateljem pravednosti i progresivnosti jednog društva.
– Zbog toga Ombudsmani BiH ukazuju da su organi u postupku dužni održati standarde dobre javne uprave, što se danas takođe smatra osnovnim ljudskim pravom. U tom kontekstu, činjenica koja posebno zabrinjava je da pojedini predstavnici tijela vlasti nisu spremni na suradnju sa institucijom Ombudsmena i ignoriraju upućene preporuke Ombudsmana BiH. Ovakvo postupanje, koje se može tumačiti kao odsustvo volje da se uspostavi adekvatna saradnja, šalje lošu sliku građanima i stvara osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja građana u javne organe. Ombudsmeni u takvim slučajevima po pravilu upućuju urgencije višim nivoima vlasti, ali nepoduzimanje aktivnosti neposredno višeg tijela s ciljem pune implementacije preporuka za posljedicu ima dalje kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda gradana – objasnila je Džumhur.
Podsjetila je da, iako preporuke Ombudsmana BiH nemaju snagu izvršne isprave, niti postoji zakonom predvidena sankcija za neprovođenje preporuka, Zakonom o zabrani diskriminacije u BiH ojačana je pravna snaga preporuka.
Džumhur dodaje da Analiza ukazuje na pozitivan obrazac realizacije preporuka, te da jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi, prednjače kada je u pitanju nerealizacija preporuka.
Ombudsmenka Nives Jukić napominje da je za izradu analize uzeta 2022. godina i prva polovina 2023. godine, period u kojem su ombudsmeni BiH izdali više od 500 preporuka.
– Kada smo krenuli u izradu izvještaja vidjeli smo da je dio preporuka ispunjen ali mi nismo imali povratnu informaciju, tako da je analiza u stvari sačinjena na bazi 335 preporuka. Danas ćemo imati raspravu o uzrocima zbog kojih naše preporuke nisu realizirane. Ukoliko se naše preporuke ne realiziraju, sutra su to potencijalni sudski postupci, a dobro znamo koliko oni traju i koštaju Bosnu i Hercegovinu i njene građane – objasnila je Jukić.
Šef Misije OSCE-a u BiH, ambassador Brian Aggeler ističe da su ovakve analize važne u prepozavanju sistemskih kršenja ljudskih prava i služe kao alat u budućem zalaganju za zaštitu ljudskih prava. Smatra se da se ovakvim izvještajem naglašava potreba da vlasti promijene pristup sa reaktivnog na proaktivni.
– Nizak nivo implementacije preporuka institucije ombudsmena, pored nesaradnje dijela vlasti sa tom institucijom i neispunjavanja preporuka, ostaje jedan od najvećih izazova sa Kojima se suočava institucija ombudsmana. To utiče na povjerenje građana u institucije odgovorne za borbu protiv diskriminacije, te zaštite i promocije ljudskih prava – izjavio je Aggeler.
Ombudsmeni Bosne i Hercegovine smatraju da bi u ovom trenutku bilo korisno otvoriti širu raspravu o temi izazova s kojima se institucije i nadležni organi suočavaju u procesu implementacije preporuka.
