CAPITAL: Koji su osnovni razlozi kreiranja Brošure o pravim i obavezama privrednih društava i inspektora tokom inspekcijskog nadzora, a koja je nastala kao rezultat projekta Unije udruženja poslodavaca RS?
AĆIĆ: Brošuru smo kreirali kako bismo na jednostavan način upoznali poslodavce u kojim okvirima inspektori imaju pravo da postupaju kada dođu u kontrolu, ali i da naglasimo prava koja poslodavci imaju tokom provođenja nadzora. Naravno, uz prava idu i obaveze, i mi želimo da smanjimo prostor za nejasnoće, tj. da smanjimo rizik od korupcije zbog nepoznavanja propisa od strane poslodavaca kako bi poslodavci došli u situaciju da se odupru mogućim anomalijama u radu inspektora. Navedena aktivnost se realizuje u okviru projekta koji realizujemo uz podršku konzorcijuma Centara civilnih inicijativa, CRMA, Transperency international BiH, a koji finansira USAID BiH.
CAPITAL: Koji su najčešći problemi sa kojima se poslodavci susreću prilikom dolaska inspektora i koji su segmenti sa kojima najčešći nisu upoznati?
AĆIĆ: Problem često predstavljaju norme iz brojnih podzakonskih akata koje nalažu poslodavcima neku formalnost koja nema konkretnu svrhu, odnosno djeluje da je osnovna svrha takvih pravila da budu izvor kažnjavanja.
Poslodavci, po našim saznanjima, ne koriste dovoljno svoje pravo da sve primjedbe na inspekcijski nadzor, na ponašanje inspektora i sl. izjave odmah u zapisnik, odnosno u roku od tri dana ukoliko nisu prisustvovali kontroli. Takođe, pravilo je da žalba na rješenje inspektora ne odlaže njegovo izvršenje, ali tu postoji mogućnost da poslodavac traži odlaganje izvršenja tog rješenja. Ono što se često dešava je da se ovakva mogućnost ne koristi, ili se koristi na pogrešan način. Naime, obrazložen zahtjev za odlaganje izvršenja rješenja podnosi se odvojeno od žalbe, i to direktoru Inspektorata Republike Srpske, a ne resornom ministarstvu.
CAPITAL: Javna je tajna da se poslodavci žale da ih pojedini inspektori prilikom nadzora reketiraju, ali može se čuti i za obrnute situacije da se privrednici pokušaju izvući nudeći mito. Kako to komentarišete? Koliko korupcija zapravo nanosi štete ekonomskoj zajednici?
AĆIĆ: Tokom inspekcijskog nadzora, inspektori iz Inspektorata RS i lokalnih inspektorata/odjeljenja u lokalnim zajednicama različito tumače obaveze poslodavaca u odnosu na iste zakonske odredbe. Suočeni sa visokim kaznenim mjerama, najčešće zbog nepoznavanja materije, svojih prava kao i obaveza inspektora, poslodavci se odlučuje za koruptivne ili nezakonite radnje kako bi izbjegli ili umanjili svoje finansijske obaveze, mada iste ponekad nisu ni obavezni platiti zbog zloupotrebe diskrecionog prava od strane inspektora u tumačenju propisa. Ipak, najveći broj poslodavaca ne želi biti dio ovih koruptivnih radnji, ali su zabrinuti da bi eventualni sudski postupak donio još veće probleme tj. troškove.
Korupcija dovodi, između ostalog, do toga da propisi Republike Srpske i BiH nisu isti za sve poslodavce, a što dalje vodi jačanju nelojalne konkurencije i neformalne ekonomije u Republici Srpskoj.
Ako neko može zloupotrijebiti položaj, ili ne raditi svoj posao – a za sve to nema nikakvih posljedica, koja je onda motivacija drugih da igraju po pravilima?
To očigledno potkopava vladavinu prava, narušava princip jednakosti pred zakonom, i djeluje destimulativno na investicije. Ipak, najveći broj poslodavaca radi po zakonu i želi da se teren za poslovanje ujednači za sve aktere.
CAPITAL: Na koji način poslodavci mogu prijaviti korupciju do koje dolazi prilikom inspekcijskih kontrola, obzirom da često naglašavaju strah od odmazde ?
AĆIĆ: Prijave se mogu podnijeti na više načina. Tu je prijava putem web sajta Inspektorata Republike Srpske www.inspektorat.vladars.net – postoji posebna sekcija za prijave i pritužbe, odnosno online alat za prijavu gdje poslodavac može unijeti svoje podatke, ali i ne mora ukoliko prijavu želi da podnese anonimno. Jedan od rezultata naše poboljšane saradnje sa Inspektoratom RS je da ovaj način prijave sada omogućava da se, osim pravnog ili fizičkog lica, prijavi i lice zaposleno u Inspektoratu.
Postoji i poseban, besplatan broj telefona za prijave – 0800 50612, a prijave se mogu podnijeti i neposredno na protokol samog Inspektorata.
Važno je napomenuti da, ukoliko se prijava izvrši anonimno, podnosilac prijave ne može dobiti povratnu informaciju o tome na koji način se postupilo po njegovoj prijavi. Takođe, postupak dokazivanja da li je bilo korupcije ili ne, kod anonimnih prijava je teži.
Međutim, Unija udruženja poslodavaca RS se povremeno susreće i sa članicama koje imaju potrebu da korupciju prijave na način da se obrate nama, a mi potom komuniciramo sa Inspektoratom radi rješavanja problema, štiteći identitet članice u potpunosti.
CAPITAL: Izražene su i česte pritužbe poslodavaca da ih konkurenti namjerno prijavljuju, te da im inspektori na terenu naglase ‘da su poslati da nađu nešto’. Na koji način riješiti ovaj problem?
AĆIĆ: Ne možemo spriječiti lažno prijavljivanje, ali možemo prijaviti svaku sumnju na korupciju. Kao zajednica bismo trebali afirmisati kulturu prijavljivanja neodgovornog i koruptivnog ponašanja pojedinaca i institucija i u tom segmentu nastojimo kroz projekte koje realizujemo da damo svoj doprinos. Jačajući integritet kontrolnih organa nivo korupcije možemo smanjiti na nivo koji obezbjeđuje dostojanstven rad i život u Republici Srpskoj.
CAPITAL: Koliko često poslodavci podnose žalbe resornim ministarstvima na kontrole inspekcijskih organa, a koliko često tužbe i koji je procenat rješavanja jednih i drugih u korist poslodavaca?
AĆIĆ: Na žalost nemamo informacije o broju podnesenih žalbi i tužbi. I u tom segmentu potrebno je da napravimo iskorak. Transparentno saopštavanje statističkih i analitičkih podataka na svim nivoima izvršne i sudske vlasti mora biti unapređeno. Na bazi podataka i analiza koje bi saopštavale institucije, kroz dijalog bi bili uočeni trendovi i donesene mjere za prevazilaženje problema koje ugrožavaju najbitnije vrijednosti u našoj zajednici.
CAPITAL: Koji je, prema mišljenju poslovne zajednice najbolji model prevazilaženja problema korupcije prilikom inspekcijskih nadzora, šta je konkretno, neophodno promijeniti?
AĆIĆ: Najprije je potrebna edukacija poslodavaca o pravima i obavezama i podizanje svijesti o štetnosti korupcije za sve sfere našeg društva, potom korištenje dostupnih alata za prijavu sumnje na korupciju i jačanje savjetodavne funkcije Inspektorata RS. Ne smijemo zanemariti ni izmjene propisa u smjeru smanjenja diskrecionog prava odlučivanja inspektora, ali i usklađivanja normativnog okvira i otklanjanje „preklapanja“ u nadležnostima različitih nivoa inspektorata.
Mi smo sa Inspektoratom Republike Srpske krajem 2020. godine potpisali Memorandum o saradnji, i formirali zajedničku komisiju koja ima za zadatak da detektuje anomalije u zapisnicima o izvršenoj inspekcijskoj kontroli. Ukoliko tokom provjere zapisnika budu uočene koruptivne radnje, o tome će biti obaviješteni nadležni organi u Inspektoratu i Ministarstvo unutrašnjih poslova u Vladi RS.
Ono što bi u narednom periodu bilo veoma korisno, i što bi sigurno ojačalo integritet Inspektorata je uvođenje antikorupcijskog standarda u rad ove institucije.
CAPITAL: Kakva je Vaša ocjena stanja i negativnih efekata prisutnosti korupcije u BiH?
AĆIĆ: Uopšte, radi se o veoma ozbiljnom problemu koji urušava temeljne vrijednosti jedne zajednice. S obzirom na indeks prisutnosti korupcije, izvjesno je da institucije i cjelokupna zajednica nisu imale značajnijih uspjeha u suzbijanju korupcije. Imajući u vidu veoma loše efekte na ekonomski rast i održivost zajednice, mišljenja smo da je potrebno uložiti mnogo više napora i dosljednosti u identifikovanju pojavnih oblika, sankcionisanju, ali i promovisanju dobrih praksi. U tom segmentu Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske je usvojila Etički kodeks poslodavaca koji sadrži između ostalog i dio koji se odnosi na antikorupcijske standarde.
CAPITAL: Često, neusklađenost zakona i nadležnosti raznih institucija, te sukobljavanje propisa dovodi do različitih tumačenja od strane kontrolnih organa i stvara nesigurnost kod poslodavaca. Kako to riješiti?
AĆIĆ: Unija udruženja poslodavaca RS će u idućih nekoliko mjeseci izvršiti analizu nadležnosti lokalnih inspekcija u odnosu na republičke, kao i različitih tumačenja najčešćih zakonskih odredbi koje su predmet najvećeg broja kazni izrečenih od strane inspekcija, te napraviti uporedni pregled i analizu. Nakon toga ćemo preduzeti određene korake.
