Radnički protesti

Sindikat: Rast minimalca ili protesti? “Zagovaramo da bi minimalne plate trebale da budu definisane po branšama, što je praksa u svijetu.”

Mersiha Beširović: Povećanje minimalca je pitanje opstanka (Foto: Senad Gubelić)
Upravni odbor Saveza samostalnih sindikata BiH će 12. jula održati vanrednu sjednicu na kojoj će donijeti odluku o daljnjim mjerama ako se do tada ne održi sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Mevludin Bektić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH i predstavnik Sindikata u Ekonomsko-socijalnom vijeću za teritorij Federacije, kaže za Oslobođenje da su ostavili rok da se do 12. jula održi sjednica ESV-a sa jednom tačkom dnevnog reda – vanredno usklađivanje najniže plate u FBiH. No, kako kaže, iz Vlade FBiH se još nisu oglasili iako su dobili zahtjev za održavanje sjednice.

PREMIJEROVA ODGOVORNOST

– Ostajemo pri stavu da se do 12. jula održi sjednica ili bar zakaže termin. U protivnom, 12. jula ćemo imati vanrednu sjednicu Upravnog odbora Saveza, na kojoj ćemo donijeti odluku o održavanju protesta u septembru, jer je ovakvo stanje nedopustivo. Federalni premijer ima ingerencije i mogućnosti da ovo promijeni, ali ako on to ne želi, preuzima odgovornost na sebe, potcrtava Bektić.

Podsjetimo, Vlada FBiH donijela je uredbu prema kojoj minimalna plata u FBiH iznosi 543 KM. Uzimajući u obzir rast inflacije, poskupljenja i činjenicu da stanovništvo sve teže živi, jedino što im preostaje jeste istrajanje na zahtjevu da se poveća minimalac. Iz Vlade FBiH, pak, poručuju da čine sve da povećaju minimalnu platu.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, kaže za naš list da je povećanje minimalne plate pitanje opstanka.

Načelno smo dali saglasnost da se zbog pojačane inflacije napravi tzv. vanredno usklađivanje u toku godine

– Razumijem i bojazan poslodavaca, jer se i njima teško nositi sa porastom cijena koje direktno smanjuju kupovnu moć, a time i profit. Logična mjera bila je hitno smanjenje poreza i doprinosa na ime porasta plaće, ali to se očigledno neće skoro desiti, a povećanje minimalne plaće ne može više čekati. Ne znam koliko je Vladi FBiH jasno sve ovo. Oni su se davno otuđili od onih koji ih svaki mjesec plaćaju i očigledno pokazuju da ih nije ni briga. Povećanje primanja zastupnika koje se nedavno desilo je još jedan u nizu primjera koliko se u toj nebrizi bahato, naglašava Beširović.

Upravo to, smatra naša sagovornica, mora biti razlog za masovne proteste.

Ono što je bitno je da se konačno moramo ujediniti i usmjeriti ka cilju, a po strani ostaviti sve nesporazume.

– Međusobne nesporazume, neprijateljstva i animozitete. Ne smijemo gledati ko je organizator, nego šta je zahtjev i u tom smislu djelovati. Nama u STBiH je nebitno ko će pokrenuti proteste. Mi sami ne možemo. Probali smo, ali nažalost, nemamo kapacitet ni te resurse, ni u konačnici masu koja je potrebna da bi se ostvario cilj, ali ćemo stati uz sve one koji pokrenu bilo kakve akcije sa ciljem donošenja mjera za smanjenje opterećenja koje građani i radnici nose i povećanje njihovih primanja, barem proporcionalno porastu cijena. Smanjenje akciza mora biti jednako važno, te mislim da je uz povećanje minimalne plaće pod hitno potrebno donijeti mjere koje će, između ostalog, omogućiti povećanje plaće bez da počne masovno zatvaranje firmi kojim se često prijeti čim se pomene povećanje primanja radnika, istakla je.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, rekao je za Oslobođenje da je Uredbom Vlada FBiH definirala minimalnu platu, kao i formulu po kojoj će se ona svake godine usklađivati.

– Usklađivat će se prema dva parametra, jedan je inflacija, a drugi je porast bruto nacionalnog proizvoda. To usklađivanje po Uredbi se radi jednom godišnje i trebalo bi da se u decembru utvrdi nova minimalna plata za januar sljedeće godine. Ono što je Sindikat tražio i na što smo načelno dali saglasnost je da se zbog pojačane inflacije napravi tzv. vanredno usklađivanje u toku godine. Ako smo imali, recimo, inflaciju u ovoj godini 20 posto, da ne moramo čekati kraj godine, da je u skladu s tom stopom inflacije korigujemo, pa ćemo opet u decembru koliko naraste od jula do decembra. Dakle, da se to napravi u dva koraka. Međutim, oni su dodali novi zahtjev, a to je da traže da minimalna plata bude 70 posto prosječne, što nije bila tema razgovora, pojasnio je Smailbegović.

image

Adnan Smailbegović: Nismo protiv povećanja plata radnicima / Senad Gubelić

Pri tome podsjeća da se stope doprinosa nisu smanjile, te da priča o 70 posto prosječne plate može imati fizibilnost samo ako se smanje stope doprinosa, ako se proširi poreska osnovica na topli obrok, regres, prevoz…

RAZLIČITI ARŠINI

– Međutim, sa ovakvim stopama otišli bismo previsoko i tada bismo potencijalno imali problem gubitka radnih mjesta. Značajan broj radnih mjesta bi bio ugrožen, jer poslodavci ne bi mogli da isplaćuju. Mi nismo protiv povećanja plata radnicima. Poslodavci povećavaju plate zato što to diktira tržište i vi sada, sve i da hoćete, ne možete naći radnika koji će raditi za 500 ili 600 KM. Problem je što se stope doprinosa ne spuštaju i danas na svako povećanje plate od 100 KM imate do 68 KM povećanje doprinosa i poreza. To je ono što nas dodatno opterećuje. Suština pitanja je da treba naći pravu mjeru, tako da se dijelom podigne plata a da se ne ugroze radna mjesta. Može se naći mjera, ali se ne mogu imati isti aršini za banku, osiguranje, javni sektor i za trgovinu. Zato zagovaramo da bi minimalne plate trebale da budu definisane po branšama, što je praksa u svijetu, zaključuje na kraju Smailbegović.

Pogledaj više

Građani u akciji