Pune tri godine inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) pokušavali su da dobiju nalog za ulazak u sjedište Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u Banjaluci kako bi izuzeli dokumentaciju koja treba da posvjedoči o korupciji inspektora Grupe za suzbijanje krijumčarenja RC Banjaluka i povezanih službi.
Među njima posebno Jelene Majstorović, šefice ove Grupe, o čijim je aktivnostima Inforadar, počevši od 9. jula 2019. godine i teksta: AFERE DRMAJU DRŽAVNE CARINE: Službenici kradu, inspektori reketiraju, Džakula šuti (https://inforadar.ba/afere-drmaju-drzavne-carine-sluzbenici-kradu-inspektori-reketiraju-dzakula-stiti/) napisao više dokumentovanih priča na osnovu kojih nas je Majstorović tužila sudu u Prnjavoru (svom mjestu rođenja) – i izgubila, i to pravosnažno.
Podsjećamo da je Inforadar u priči od 11. septembra 2020. dokumentirao bliskost Majstorović sa direktorom UIO Mirom Džakulom (https://inforadar.ba/inforadar-dokumentuje-kako-je-dzakula-pogodovao-u-karijeri-jelene-majstorovic-koju-ne-poznaje-dobro/), dokazavši kako je i na koji način direktor svojoj prisnoj, najbližoj saradnici pogodovao u karijeri te je izdašno nagrađivao. Umnogome su priče i dokumenti Inforadara, a kasnije i neki tekstovi naknadno objavljeni u drugim medijima, bili dovoljan argument inspektorima SIPA da traže nalog od državnog pravosuđa za postupanje po „posebnim istražnim radnjama“.
Uslovi za to su se konačno stekli nakon odlaska sada već bivše glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, koja je blisko sarađivala sa direktorom UIO BiH Džakulom te su njih dvoje, prema svjedočenju više inspektora SIPA kojima je unazad godinama onemogućavan rad, bili najveći razlog zašto su sve istrage završavane prije nego su i počele.
Izvor Inforadara pojašnjava da u ovom trenutku u Tužilaštvu BiH, „negdje u ladicama“, postoji čak desetak istraga protiv Majstorović, navodeći da je upravo to problem.
„Sve te istrage se godinama pokušavaju ublažiti, ili skloniti, što svjedoči i podatak da je sve to iscjepkano i razdijeljeno na deset adresa, kod više raznih tužilaca, jer se suština pokušava sakriti. A suština je ta da su Jelena Majstorović i ekipa oko nje, preko direktora Džakule koji ih štiti, sakupljači para za neke stranke i stranačke strukture, te da imaju zaštitu i u Tužilaštvu, ali i u strukturama SIPA“, kaže naš izvor.
Istražiteljima je i poznat način na koji su Majstorović i saradnici „radili“. Izvor iz SIPA-e pojašnjava da je to godinama struktuirana i uvezivana grupa koja je reketirala vlasnike autootpada, razne uvoznike i vlasnike radnji i firmi za prodaju polovne bijele tehnike.
„Sistem njihovog rada je bio slijedeći; od recimo 100 polovnih, krijumčarenih mašina za veš, oni vlasniku oduzmu pet, napišu neku kaznicu, a onda idu u reket. Interesantno je da te uvoznike ih i carinici reketiraju da ta roba uopće uđe. Nakon toga informacija o tome stiže u obavještano odjeljenje UIO BiH, iz kojeg se onda informacija proslijeđuje Majstorović. To se, npr, desilo u slučaju Mersada Džafića“, pojašnjava naš izvor.
Priča dobija na kulminaciji kada se zna da su svi oni pod političkom i svakom drugom kontrolom Dragana Čovića (dijelom i Milorada Dodika), jednako kao što je to i zamjenik direktora SIPA Đuro Knežević, sporni hrvatski kadar po više osnova, u čemu je Inforadar u novembru 2020. također pisao (https://inforadar.ba/burno-u-agenciji-sipa-podnesene-cetiri-krivicne-prijave-protiv-zamjenika-direktora-dure-knezevica/).
Samom Kneževiću, koji prema svjedočenju istražitelja SIPA koči i onemogućava mnoge istrage, mandat ističe za koji dan (26. maja) i tek predstoji da vidimo da li će on od petka, 27. maja, nastaviti da dolazi i dalje na posao, upravlja procesima i ima pristup strogo povjerljivim dokumentima.
Sve ovo svjedoči o iznimnom značaju kontrole nad državnim carinama, „zlatnom kokom“ institucija Bosne i Hercegovine koja obrće stotine miliona maraka, ali i koju godinama potresaju velike afere bez adekvatnog odgovora pravne države (sa izuzetkom djelimičnog odgovora na aferu pandora u kojoj glavni politički akteri i nalogodavci – nisu odgovarali).
Od 2016. godine ta je kontrola u rukama Dragana Čovića i HDZ-a BiH, preko Čoviću odanog Mire Džakule kome je drugi uzastopni mandat istekao gotovo prije dvije pune godine (6. juna 2020.) no on je i dalje direktor državnih carina. Čović vrlo dobro zna zašto on i HDZ i dalje odsudno brane Džakulinu poziciju šefa najpotentnije institucionalne krave muzare (o tome drugom prilikom).
Više je razloga zašto se sada mnogi panično boje pada Jelene Majstorović i njenog eventualnog svjedočenja budući da je u pitanju snažno uvezana parastruktura na relaciji UIO – dijelovi SIPA – Tužilaštvo BiH.
