Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, kazao je pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) da je u 2022. godini podignuto manje optužnica protiv manjeg broja lica za djela korucije i organizovanog kriminala nego u prethodnoj godini, ali da je razlog tome i to što se u 2021. više od 50 posto optužnica odnosilo na akcizne proizvode.
On je kazao da bi rad na ovim predmetima ubrzala i veća proaktivnost policijskih agencija koje sve rjeđe dostavljaju izvještaje o počinjenju djela.
“U 2022. godini Tužilaštvo nije zaprimilo nijedan jedini izvještaj za počinjenje korupcije”, kazao je Kajganić te podsjetio da je Državno tužilaštvo podiglo optužnicu na osnovu dokaza dobijenih putem međunarodne pravne pomoći, a u pogledu dešifrovanih aplikacija Sky i Anom koje su razotkrile 15 lica od kojih su neki dijelom policijskih, sudskih, odnosno advokatskih redova.
“Formirao sam tim tužilaca za ‘Sky i Anom predmete’, u njemu radi deset tužilaca, uslovno rečeno najbolje što Tužilaštvo ima, podredili su sve što znaju procesuiranju navedenih predmeta”, naveo je on.
Predstavljajući izvještaj Javnog tužilaštva Republike Srpske za predmete visoke korupcije i organizovanog kriminala, tužilac Miodrag Bajić je kazao da se u zadnjem periodu desila poplava krivičnih djela koja ranije nisu postojala, što je povećalo obim prijava njihovom tužilaštvu na preko 200 prijava u raznim fazama.
On je kazao da im je rad na predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala bio izazovan jer su imali u radu samo šest tužilaca a povećan broj prijava, ali da je uprkos tome zadovoljan, jer su tužioci imali normu iznad 100 posto na kraju godine.
Bajić je kazao da bez zajedničkog rada policije, tužilaštva i suda neće biti značajnijih rezultata, jer je praksa pokazala da visoko poziconirani policijski službenici postavljeni od strane politika ne pomažu u istragama, odnosno štite korupciju počinjenu od tih politika.
“Bez kontrole nad bar malim dijelom specijaliziranih policijskih snaga, mi jednostavno nećemo imati značajnije postignute rezultate”, kazao je on.
Tokom izlaganja je podsjetio na predmete visoke korupcije u kojima su najznačajnije osobe iz policijskih struktura i pozicija moći svjedočile u korist optuženih, zbog čega je nastala ogromna šteta po državu.
“Šteta koja je proizašla iz ‘korona ugovora’, gdje su takva kršenja bila, takva višestruka uvećanja cijena i takva šteta nastupila da je meni fascinanstno da su ljudi na tako grub način kršili zakon”, kazao je on.
Glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta BiH Zekerija Mujkanović je kazao da je trenutno u radu ove institucije 11 predmeta protiv 29 lica, a da su do sada donesene presude u deset predmeta protiv 11 osoba.
“Nije podignuta nijedna optužnica niti je obustavljena istraga ni za jedan predmet“, kazao je on.
On je kazao da ne dobijaju dovoljno policijskih izvještaja koji bi doprinijeli podizanju optužnica za korupciju i kriminal, tražeći veću proaktivnost i angažovanost u radu.
Članovi Vijeća su kroz diskusiju navodili da tužilaštva i bez policijskih izvještaja mogu raditi na predmetima i istragama, ali da je saradnja svih institucija daleko bolja opcija.
Glavni federalni tužilac Munib Halilović je kazao da je u njihovoj nadležnosti riješen 731 predmet korupcije, navodeći da su samo tri tužilaštva iz Federacije –Sarajevsko, Tuzlansko i u Bihaću – imala u zbiru 600 predmeta.
“Broj optužnica koje imamo sada iznosi 167 iz ovih oblasti, od čega je 113 iz visoke korupcije”, kazao je Halilović, pojašnjavajući da podaci pokazuju postotke iznad 90, što bi se moglo tumačiti kao pozitivan napredak, ali bi se razlaganjem statistike vidjelo da je malo drugačije ispod površine.
On je kazao da su i oni doprinijeli negativnoj percepciji građana jer se, između ostalog, ne trude prezentovati javnosti pozitivne rezultate, ali i da nisu dovoljno glasni u isticanju svojih potreba za unapređenje pravosuđa.
Predsjednica Vrhovnog suda FBiH Vesna Stanković-Ćosović je, predstavljajući izvještaj o radu, kazala da izvještaj pokazuje kontinuirani napredak u radu ove institucije, sa znatnim smanjenjem broja neriješenih i prenesenih predmeta.
Od ukupno 7.310 predmeta, preko 3.000 predmeta je preneseno, a ovaj sud je riješio preko pet hiljada predmeta, dok je ostalo neriješeno preko 1.600, kazala je Stanković-Ćosović.
“Veliku pažnju smo posvetili predmetima ratnih zločina, radimo kvartalne planove u rješavanu ovih predmeta. (…) Mi smo 18 predmeta prenijeli iz prethodnog perioda, završili 21, ostalo neriješeno 22 predmeta”, kazala je ona.
Nakon opomene da skrati izlaganje izvještaja o radu, a koji je ranije dostavila članovima Vijeća i koji su analizirali, Stanković-Ćosović je negodovala ograničenjem vremena.
“Ocjenjujete me, ne možete me ograničiti. Ja hoću da dobijem dobru ocjenu“, kazala je ona.
Predsjednik Federalnog tužilaštva Halilović je kazao da je, od preko dvije hiljade predmeta, ostalo neriješeno 54.
“To je jako mali procenat, radi se o onim predmetima koje tehnički nije bilo moguće riješiti”, kazao je on, dodajući da je i povećan broj predmeta u suđenju pred Vrhovnim sudom, što dodatno otežava posao tužiocima.
U pogledu nezadovoljstva javnosti zbog broja neriješenih ratnih zločina, odnosno predmeta ratnih zločina, on je kazao da je nezadovoljstvo neopravdano, jer je to prirodan ishod.
“Naprosto je prirodno da jedan broj predmeta ostane neotkriven”, kazao je on, smatrajući da će jedan broj predmeta ratnih zločina zauvijek ostati neotkriven zbog smrti počinilaca i svjedoka, odnosno proteka vremena od počinjenja zločina.
Izlažući izvještaj o radu Državnog tužilaštva za prošlu godinu, Kajganić je kazao da su zadovoljni ostvarenom normom rada i postignutim uspjesima, da je u prethodnoj godini podignuto 20 optužnica protiv 62 lica. Kazao je da su u protekloj godini uspostavili automatski TCMS sistem, čime se svi novozaprimljeni i presignirani predmeti dodjeljuju automatski putem sistema, čime su uspostavili objektivnost postupanja.
“Izgradili smo bezbjedonosno područje i izvršili provjere svih zaposlenih u Tužilaštvu i nikome nije oduzeta dozvola za pristup tajnim podacima”, kazao je on, dodajući da je povećan nivo transpretnosti i otvorenosti prema javnosti, navodeći usvajanje Strategije za komunikaciju, kao i njegovu odluku, kojom se potvrđene optužnice objavljuju javno na stranici Tužilaštva BiH.
“Do sada smo objavili preko stotinu potvrđenih optužnica i do sada nismo imali nijedan negativan primjer, odnosno ništa ne ukazuje da je ova odluka donijela do bilo kakve negativne posljedice”, kazao je on, dodajući da su već uočili pozitivnu praksu u pogledu objavljivanja informacija u vezi s ratnim zločinima u medijima u kojoj se sada uglavnom objavljuju potpune informacije iz optužnica.
On je kazao da je na poziciju zamjenika Posebnog odjela za ratne zločine imenovao tužioca Ivana Matešića i da je to pokazalo najbolje rezultate u 2022. godini.
“Mi smo riješili 105 KTRZ predmeta, sada u radu imamo 280 predmeta. Ovom dinamikom bismo mogli za dvije godine sve riješiti“, kazao je on i podsjetio da trenutno u 280 predmeta imaju 102 optužena koja su nedostupna i nalaze se u zemljama regije ili drugim, čime je više od trećine nedostupno.
Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH je, prezentujući izvještaj o radu ovog suda za 2022. godinu, kazao da je situacija kritična u Odjelu ratnih zločina jer nemaju dovoljan broj optužnica kako bi vijeća radila u punom obimu. On je kazao da je iz ovog odjela raspušteno jedno vijeće, ali im je potreban dodatan broj sudija u narednom periodu.
“Mi ne znamo koji će nam broj sudija trebati u narednom periodu. Imamo situaciju gdje je u pripremi zakon o sudovima BiH i čini mi se da smo sada najbliži usvajanju zakona gdje će se osnovati Apelacioni sud, koji neće biti u Sarajevu, i imat ćemo situaciju gdje određen broj sudija neće htjeti napustiti sud”, kazao je Debevec.
Sanela Gorušanović Butigan je kazala da ima informaciju da će novi sud biti smješten u Istočnom Sarajevu, na šta je Debevac kazao da on nema takvu informaciju i da je to samo jedna od preporuka Venecijanske komisije, koja se ne mora ispoštovati.
Debevec je, između ostalog, kazao da je ostvarena kolektivna norma Suda od 160 posto i veća je u odnosu na prethodnu godinu.
