Rijeka na Balkanu, poznata po svojoj zadivljujućoj prirodnoj ljepoti, pretvorena je u ogromnu plutajuću đubrište, usred perioda lošeg vremena, pogoršanog dugotrajnim lošim upravljanjem, samo su neki od opisa rijeke Drine u svjetskim medijima.
Tako Euronews navodi: „Tone plastičnih flaša, zarđalih buradi, polovnih guma, kućnih aparata, natopljenog drveta i drugog otpada nagomilale su se iza barijere u rijeci Drini u Bosni i Hercegovini, koja se vijuga kroz šumovita brda“. Navode i da veliki dio ovog smeća bačen je na loše uređene deponije pored rijeka ili direktno u vodene tokove koji teku kroz tri zemlje na Balkanu, akumulirajući se iza ograde dok teče nizvodno.
A da stvar bude jo[ gora deponija smeća koja pluta Drinom ovih dana nije neka nova, vanredna vijest. Decenijama ovu rijeku „krase“ prazne boce, komadi drveta, plastike, čak i animalni otpad.
I nije to samo slučaj sa Drinom.
Sava, Bosna, Spreča, Neretva, Vrbas, Miljacka ili Željeznica – slike su svuda iste, tone smeća, plastičnog i kabastog otpada, divlje deponije, smrad.
A tek otpadne vode.
Ekolozi kažu da se u naše vodotoke svake sekunde pusti oko 30 kubnih metara otpadne vode, a da je ukupno zagađenja toliko kao da na području BiH živi 15 miliona stanovnika!
Ko je kriv?
Građani, ekološka neosviještenost, tvornice, privredni objekti iz proizvodnje i inspekcija koja zatvara oči.
Već godinama ovog problema svjestan je Safet Kubat iz Zenice I pokušava ga riješiti kroz različite ekološke inicijative. On je prije pune tri godine inicirao formiranje Faceboook grupe Rijeke BiH – Budi promjena, koja trenutno broji blizu 60 000 članova iz svih dijelova BiH, ali i dijapore.
I do sada su organizovali oko 3.500 različitih akcija, od čišćenja rijeka i prirodnih dobara, pošumljavanja pošumljava do poribljavanja preko 30 000 riba u različitim rijekama Bosne i Hercegovine.
Kako za BUKU kaže, iako sa povlačenjem rijeka u svoja korita, ostaju ogromne količine smeća po obalama, situacija je daleko bolja nego ranijih godina: “Ako mogu nešto reći da me nešto raduje u ovom ekocidnom vremenu, jeste da je ipak primjetno manje smeća. Mi smo više puta naglašavali na nužnost sistematskog pristupanja rješavanja problemu, u nekim opštinama smo uspjeli, a to kad kažem govorim na izvodive planove upravljanjanja otpadom, u opštinama gdje je pokrivost odvoza smeća visoka, tu je smeća zasigurno mnogo manje. Mi zagovaramo pristup razdvajanja smeća na mjestu nastanka, odnosno razdvajanje otpada u kućama, uz obevezu kompostrinih kanti, koje bi same po sebi smnajile za 30 posto smeća, te za cirkularne modele upravaljnja otpadom, odnosno ponovno vraćanje u upotrebu kroz reciklažne mehanizme”.
Pa iako su u velikom broju sredina riješili problematiku, i očistili obale, ipak smeća bude iz razloga jer u nekim uzvodnim dijelovima problem smeća nije riješen problem. A ako se problem sistematski ne rješi od izvora do ušća, sasvim je izvjesno da ćemo nemile fotografije, koje ne kruže samo regionom, već i Evropom, još dugo gledati.
“Nekada pomislim da Evropa jedava dočeka da vidi ove fotografije sa naših Rijeka, a posebno Drine ovih dana, kako bi djecu učili i pokazaivli im na primjeru naše zemlje kako nešto ne treba raditi kada je smeće u pitanju. Ipak moram ukazati I na drugu stranu, a to je građanska mobilizacija u Bosni I Hercegovini, ona je itekao prisutna, ona i želi da rješava probleme, taj dio BiH je nužno promovisati što više, jer tako se budi građanska svjest, tako se uče djeca”, jasan je Kubat.
Vraćajući se opet u razgovoru na smeće na obalama, naš sagovornik kaže, da za neke rijeke tačno zna odakle smeće dolazi.
“Odgovorno tvrdim da smeće na obalama rijeke Bosne, ponajviše dolazi sa rijeke Željeznice i rijeke Fojnice, koje su pritoke rijeke Bosne, jer se u mjestima kroz koje protiču smeće i dalje deponuje na obale, i naravno kada dođe do rasta vodostaja rijeka, kao što je slučaj sada, vidimo šta vidimo. Slična je situacija i na Drini, i ovim nemilim scenama u Višegradu, gdje smeće uglavnom dolazi duž rijeke Lim, ali i rijeke Drine, ponajviše iz Priboja, Prijepolja i uzvodno do Plava, iako se nešto poduzima po tom pitanju, recimo u Prijepolju su jednu ogromnu deponiju sanirali, i grade Regionalnu sanitarnu deponiju, što bi trebalo poboljšati situaciju”, naglašava Kubat dodajući da pored institucija koje su odgovorne za problemtiku smeća, i u čijoj je nadležnosti da obezbijede uslove za rješavanje ove problemtike, nužno je pojačati i inspekcijski nadzor i primjenu represivnih mjera, te naravno ustrajati na aktivizmu i građanskom djelovanju.
Kao primjer navodi eko pokret Rijeke BiH „Budi promjena“ kome nije problem izvesti 5-10 000 ljudi kako bi se očistila Rijeka Bosna za jedan dan. Ali ako to urade istovremeno od nadležnih institucija očekuju da uradi svoj dio posla- da se stanovištvo uključi u odvoz smeća, da se bolje upravlja otpadom, da inspekcija kažnjava prekršioce zakona, da se postave kamere na raznim lokacijama: “Dakle ne mogu dovijeka građani da rade posao države, ali ako budemo čekali da država uradi nešto načekaćemo se, ako budemo čekali da pojednici urade nešto opet ćemo se nacekati. Znači odgovor je u udruživanju i zajedničkoj akciji, tu su potrebne i institucije, i građani i NVO, drugačije ne može”.
Kubat kao jednu od najugroženijih rijeka u BiH navodi rijeku Bosnu. Napominje i da je problematika različita od od rijeke do rijeke, pa su neke zagađene otpadnim vodama, neke industrijskim, neke kanalizacijama, a neke smećem.
Svjedočimo kako priroda uzvraća kada je naljutimo, a sve je to rezultat višedecenijske nebrige, uzuropacije obala, sjeće šuma, neriješenih odvoda, neplanske gradnje.. Sve to sada dolazi na naplatu.
“Ovih dana smo svjedočili i ekološkom incidentu na rijeci Lašvi kada je puštan mulj i talog iz akumulacije na MHE, gdje je SRD Vitez izrazilo sumnju da će flora i fauna biti uništeni, a riblji fond posebno. Scenariji je uvijek isti – kada padne veća količina kiše i na taj način uklone tragove, jer je teško uočiti, ali ovaj put im to nije pošlo za rukom. Slična situacija je i na rijeci Fojnici, gdje svejdočimo njenom žutilu, još malo pa je možemo nazvati žutom rijekom, i tu je scenarij sličan -ispuštanje u rijeku prilikom bujanja. Onda na Bregavi, gdje sam boravio za vikend, obrušavanje u rijeku dijelova stare Centrale, ko ce to izvaditi iz rijeke? A onda dolazimo i do Drine i Višegrada, bilateralnih i trilaterlanih problema tri države, gdje nemile slike obilaze Evropu, a svjedocimo da rijeke u svom bujanju odnose nažalost i ljudske živote što je najveća tragedija, poput ove u Novom Pazaru ili Miljacki, ali i svakom pedlju naše domovine. I na kraju jedna od naših najugroženijih Rijeka, a to je Bosna sa ispuštanjem industrijskih otpadnih voda, do problemtike smeća”, ističe Kubat.
I kada sve ovo čujemo, ne možemo a da se se ne zapitamo kakav biljni i životinjski svijet i kakve vrste riba mogu živjeti u ovakvim rijekama? I kakva je zemlja koju ove rijeke svake godine plave?
Ali ne smijemo zaboraviti i onu pozitivnu stranu u ovoj priči o o smeću i otpadnim vodama- a to je da ljudi u BiH postaju svjesniji ove problematike, da aktivisti pomno prate svaki incident na rijeci i interventno reaguju, mobiliziraju, objavljuju, prijavljuju inspekciji…
Tako je nedavno poništena vodna dozvola za Arcelor Mitall u Zenici, nakon tužbe Eko Foruma Zenica, dakle i institucije pomalo prate i bude se, jer nije nimamo bezazlen javni monitoring trenutno prisutni u BiH, koji je nažalost jedna od rijetkih linija odbrane za očuvanje naših rijeka ali i prirodnih resursa.
