Građanski aktivizam

Šljunkarska preduzeća u FBiH nezainteresovana za legalno vađenje šljunka i zaštitu općina od poplava

Radovi na uređenju rijeke Bosne kod Novog Grada (Foto: Agencija za VPRS)
„Ono što se ponavlja iz godine u godinu je da je posebno izostala zainteresovanost šljunkarskih preduzeća za čićenje vodotoka rijeke Bosne na području Maglaja, koje je u poplavama 2010., a posebno 2014. godine imalo najveće štete. Od osam ponuđenih lokaliteta samo je na dva u Ulišnjaku odabran prijavljeni izvođač, dok na ostalih šest nije bilo prijavljenih“ – informacije su iz NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“.

Kao i prethodnih godina, kada su šljunkarska preduzeća u Federaciji BiH uglavnom bojkotovala javne pozive Agencije za vodno područje rijeke Save – Sarajevo, ni za ovogodišnje nisu pokazali pretjerano interesovanje.

Kako su sa 30. septembrom istekli svi aneksirani ugovori koje je Agencija sa šljunkarskim preduzećima sklopila još u jesen prošle godine, novi javni pozivi održavanje vodotoka, vodnog dobra, obezbjeđenje kapaciteta proticajnog profila, sprječavanje stvaranja uspora, neželjenog meandriranja korita rijeke sa erozivnim procesima na obalama i preduzimanje preventivnih mjera zaštite od poplava su raspisani u septembru ove godine.

Ukupno je raspisano šest javnih poziva, kojim su, u vodotocima Une, Bosne, Željeznice i Drine, obuhvaćene lokalne zajednice Bihać, Maglaj, Žepče, Ilidža, Foča (FBiH), Goražde i Odžak. Predviđeno je da do kraja ove godine šljunkarska preduzeća sa mehanizacijom uđu na 29 lokaliteta u korita rijeka i vađenjem riječnog materijala ih očiste i prodube radi povećanja proticajnog profila i smanjenje opasnosti od mogućih poplava prilikom očekivanih obilnijih padavina.

„Međutim, utvrdili smo da tri javna poziva nisu u potpunosti uspjela, pa je Agencija u ovom mjesecu djelomično ponovila ta tri u vodotoku Bosne i Željeznice, odnosno za lokalne zajednice Maglaj, Žepče i Ilidžu. Ono što se ponavlja iz godine u godinu je da je posebno izostala zainteresovanost šljunkarskih preduzeća za čićenje vodotoka rijeke Bosne na području Maglaja, koje je u poplavama 2010., a posebno 2014. godine imao najveće štete od popava. Od osam ponuđenih lokaliteta samo je na dva u Ulišnjaku odabran prijavljeni izvođač, dok na ostalih šest nije bilo prijavljenih“ – informacije su iz NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“.

Rijeka Bosna na području Maglaja (Foto: Lj.Đ.)

Aktivisti su ubjeđeni da na nekim od lokaliteta su šljunkari mogli ostvariti profit vađenjem riječnog materijala, kao ilustrativan primjer navodeći lokalitet uzvodno i nizvodno od maglajskog mosta, ali su to svjesno izbjegli.

„Šljunkari koji su ranije izvodili radove su nam otvoreno priznali da ne žele više ulaziti u taj posao jer su podložni stalnim kontrolama i ne mogu izvaditi više od predviđenih 17.000 metara kubnih šljunka, odnosno da su osim kontrola inspektora „na očima“ građana koji posmatraju sa keja ili mosta te njihove aktivnosti. Bez ustručavanja nam kažu da im se isplati više da po mizernim cijenama kupuju kradeni šljunak od dobojskih šljunkara, koji zahvaljujući podmićivanju i korupciji nemaju problema sa  nadležnima za upravljanje vodotokom u drugom entitetu. Znači, bolje prođu da plaćaju taj švercovani šljunak, nego da angažuju svoju mehanizaciju i plaćaju radnike na vađenju šljunka u svojoj općini i time je zaštite od poplava“ – kažu aktivisti.

Aktivisti smatraju da će Agencija za vodno područje rijeke Save – Sarajevo, kao i ove, sigurno u januaru iduće godine produžiti rok za izvođenje radova, jer su ukupno dva mjeseca prvobitno određena u javnim pozivima iz septembra i oktobra prekratka za okončanje radova, a posebno ako se ostvare prognoze metereologa o skorim obilnijim padavinama.

Kažu i da su po pozivu aktivista koji su učestvovali na Okruglom stolu u Žepču, održanom 19.10.2023., u organizaciji Centra civilnih inicijativa, proteklog vikenda obišli kritična mjesta u općini Maglaj, na kojima nije bilo zainteresovanih šljunkara za čišćenje korita. Obišli su i vodotok rijeke Krivaje od Zavidovića do Vozuće, jer su se mještani žalili da nije bilo zainteresovanosti šljunkara za radove na četiri predviđena lokaliteta, a ova rijeka takođe spada u rijeke prvog reda.

Rijeka Krivaja na području Zavidovića (Foto: Lj.Đ.)

„Snimili smo stanje i o tome ćemo upoznati nadležne, ne samo u Ageniciji u Sarajevu, već i Gradu Zavidovićima i Općini Maglaj, te se nadamo da će se iznaći modaliteti da se ipak izvrše potrebni radovi, te da ukoliko za njih nema sredstava lokalna zajednica, te radove finansira Agencija“ – kažu iz neformalne grupe građana.

PRIJAVITE NELEGALNU EKSPLOTACIJU ŠLJUNKA

Podsjećamo, aktivisti se zalažu da uređenom i bolje definisanom legislativom nadležne institucije daju saglasnosti sa preciziranim rokovima i količinama očišćenog materijala i eksploatisanog šljunka, čime se obezbjeđuje uređeno korito rijeka, a građani će biti efikasnije zaštićeni od mogućih poplava.

Aktivisti će, u skladu sa obezbijeđenim informacijama Agencije za vodno područje rijeke Save o sklopljenim ugovorima, pratiti njihovu realizaciju, uključujući odredbe datih saglasnosti i previđenih količina iskopa riječnog materijala. Zajedno sa tim, pratiće i eventualno nelegalno vađenje riječnog materijala, podnositi prijave i o aktivnostima koje preduzimaju izvještavati građane i javnost.

Iz NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“ su pozvali građane da se uključe u građanski aktivizam i takođe prijavljuju radnje za koje smatraju da su izvan zakonskih propisa. Prijave se mogu izvršiti – Federalnom vodnom inspektoratu na telefon 033/563-382 i 563 360 ili ma e-mejl: info@fuzip.gov.ba ili nadležnoj policijskoj stanici MUP-a kantona na čijem području se uočena aktivnost dešava.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije