Regija i svijet

Slovenija uvrstila partizanske pjesme u nematerijalnu kulturnu baštinu

Dok se u BiH i Hrvatskoj (nekažnjeno) ruše partizanski spomenici (a u gradovima kao što je Mostar antifašistima ne dozvoljava slobodno kretanje gradom, nego im se skupovi proglašavaju sigurnosnim rizikom), a u Srbiji četnici proglašavaju antifašističkim pokretom i veličaju ratni zločinci (i) iz 2. svjetskog rata, i generalno na Balkanu desnica na vlasti stimuliše istorijski revizionizam i pokušava antifašiste proglasiti zločincima (što je i razumljivo, jer su ideološki oni svakako bliži fašistima i često tek samo jedna njihova podvarijanta), u Sloveniji - partizanske pjesme proglašavaju nematerijalnom kulturnom baštinom. Pokazujući zašto su oni i u bivšoj državi a pogotovo nakon njenog raspada kulturološki i civilizacijski bili daleko ispred ostalih sa ovog prostora. Po mnogim značajnim parametrima, danas, među najuređenijim državama Evrope. (Antikorupcija)

Partizanski zbor, slovensko pjevačko društvo koje baštini tradiciju partizanske Pjevačke čete osnovane u travnju 1944. u Sloveniji, u srijedu će koncertom u renomiranom Cankarjevu domu u Ljubljani obilježiti 80. obljetnicu, ali i proslaviti to što je slovensko Ministarstvo kulture pjevanje partizanskih pjesama nedavno uvrstilo u nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine, javila je slovenska radiotelevizija vijest koja ilustrira odnos prema Drugome svjetskom ratu u Sloveniji i u Hrvatskoj.

Slovensko Ministarstvo kulture objavilo je kako “slovenska partizanska pjesma potječe iz puntarskih i narodnih bojnih pjesama, a pojavila se tijekom Drugog svjetskog rata. U početku su partizanske, ali i borbene, radničke, revolucionarne i pobunjeničke pjesme pjevale nestalne skupine boraca koje su bile u sastavu kazališnih ili kulturnih društava i nastupale na kulturnim priredbama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenom teritoriju”.

U travnju 1944. počela je djelovati Pjevačka četa ili Invalidski zbor koji je činilo 17 vojnika koji su se oporavljali u partizanskoj bolnici iznad sela Planina pod Mirnom gorom, a Partizanski zbor njegov je nasljednik. Nakon Drugog svjetskog rata, kazali su, uz ostalo, iz Ministarstva, “partizanska pjesma bila je nositelj državne i službene glazbene kulture i dio formalnog obrazovanja”. “Nakon 1991. godine, promjenom društvenog uređenja, zborno pjevanje partizanskih pjesama izvodi se uglavnom u neformalnim i privatnim okruženjima. U drugom desetljeću 21. stoljeća pojedini zborovi i pjevačke skupine ponovno otkrivaju partizansku pjesmu i njezin izražajni potencijal”.

“Slovenske partizanske pjesme i druge pobunjeničke pjesme izvode zborovi i pjevačke skupine različitog spola i dobi, uglavnom na koncertima, komemorativnim svečanostima za pojedine događaje iz narodnooslobodilačke borbe, posebnim proslavama, pogrebima i skupovima. One također postaju dio ženskog aktivizma, poput Ženskog zbora Kombinat i Feminističkog zbora Z’borke. Repertoar crpe iz partizanske i bunjevačke glazbene tradicije. Uz izvorne tekstove i glazbu nastalu tijekom Drugoga svjetskog rata, često uključuju i druge revolucionarne i pobunjeničke pjesme različitih naroda iz različitih vremenskih razdoblja”, priopćilo je Ministarstvo kulture Slovenije, a objavila Radiotelevizija Slovenije.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije