Emir Mešić, radnik Uprave za indirektno oporezivanje BIH (UIO BIH) izložen je progonu od momenta kada je, prije pet godina, odlučio prijaviti sumnju u korupciju u ovoj instituciji.
Prvo je premješten na radno mjesto sa manjom platom, protiv njega su vođena tri disciplinska postupka, a na kraju je dobio i otkaz.
I sve to iako mu je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) dodijelila status zakonom zaštićenog prijavioca korupcije.
Ono što je takođe poražavajuće je što APIK nije preduzeo aktivnosti da zaštiti Mešića od štetnih radnji, o čemu svjedoči i Preporuka Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH P-194/21 od 05.07.2021.g. kojom je naloženo direktoru APIK da ponovno razmotri okonosti pozivanja uzbunjivača na disciplinsku odgovornost zbog javnog istupanja o prijavi korupcije, kao štetnu radnju u kontekstu Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH.
Na pitanje koje smo uputili APIK-u zašto nisu preduzete aktivnosti na zaštiti Mešića kažu: „U slučaju Emir Mešić, imenovanom je u 2019. godini, dodijeljen status uzbunjivača i po tom predmetu je u više navrata vršen inspekcijski nadzor od strane Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH, a sve na zahtjev ove Agencije, kojom prilikom nisu utvrđene štetne radnje po zaštićenog prijavitelja korupcije tako da nije bilo zakonskog osnova za aktiviranje mehanizma izdavanja Instrukcije za otklanjanje štetne radnje“.
Međutim u Transparency International BiH organizaciji koja je cijelo ovo vrijeme uz Mešića su jasni – neko ko je dobio zakonski status zaštićenog prijavitelja korupcije ne bi smio trpiti štetne posljedice i ne bi smio biti izložen odmazdi i mjerama represije u svom radnom okruženju od svog poslodavca što jse desilo u Mešićevom slučaju.
Podjetimo, TI BIH je uzeo učešće kao umješač u parničnom postupku koji je pred Sudom Bosne i Hercegovine pokrenuo Mešić protiv Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine zbog kršenja odredbi Zakona o zabrani diskriminacije BiH.
Kako kaže za BUKU Ena Kljajić Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne pomoći TI BiH, Sud BiH se tokom prvostepenog i drugostepenog postupka uopšte nije bavio ocjenom srazmjernosti miješanja UIO u ograničavanje slobode govora Mešića, nad kojim je poslodavac izvršio mobing-poseban oblik diskriminacije zbog iznošenja svojih uvjerenja o korupciji u Upravi.
Ranije su Mešićev slučaj i otkaz prokomentarisli i u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Kako su tada rekli nije riječ o odmazdi, jer su disciplinski postupci pokrenuti zbog teže povrede službene dužnosti u okviru njegovog radnog mjesta.
“Nakon provedenog postupka, Prvostepena disciplinska komisija je donijela Rješenje od 26.11.2020. godine, kojim je istog oglasila odgovornim za težu povredu službene dužnosti koja mu se stavlja na teret, te mu izrekla jednu od propisanih disciplinskih mjera – prestanak radnog odnosa. Potrebno je naglasiti da predmetno Rješenje nije konačno, te da zaposleni na isto ima mogućnost izjavljivanja žalbe, kao redovnog pravnog lijeka” navodi se u saopštenju UIO.
