Dobro plaćeni rukovodioci u javnim ustanovama obavljajuju dodatne funkcije u javnim preduzećima i sami tim imaju dodatne izvore finasija. Uz to, u brojnim slučajevima ih štiti zakon i omogućuje takvu praksu, što ne bi bilo sporno da se ne radi o državi visoke nezaposlenosti.
Primjera radi, dok su oči javnosti bile uprte u imenovanje Jelke Miličević na poziciju zamjenika direktora Agencije za bankarstvo FBiH, na istoj sjednici Vlade FBIH je na poziciju vršioca dužnosti člana Nadzornog odbora Lutrije BiH, između ostalih, izabrana Neira Mlinarević.
Mlinarević je ujedno pomoćnica načelnika Općine Centar za privredu i poslovne prostore, odnosno rukovodeći državni službenik. Opravdano se postavlja pitanje koliko se funkcioneri s duplim funkcijama mogu kvalitetno posvetiti obavljanu oba posla istovremeno? Ili za njih zaista važi ona “Pos'o je dobar, a para laka”…
Iako su nove strukture vlasti obećavale promjene, očigledno je da od toga, barem za sada, nema ništa!
Ivana Korajlić, direktorica Transparency Internationala objašnjava da na ovo pitanje Transparency godinama ukazuje zbog neadekvatnog i nepotpunog zakonskog okvira kada se govori o sprečavanju interesa i tzv. gomilanju funkcija.
“Posebno je problem u FBiH gdje mi već od 2013. godine nemamo tijelo koje bi utvrđivalo sukob interesa i nespojivost funkcija, da bi ono moglo proizvesti bilo kakvu odluku ili nalog da se osoba koja se nalazi u višestrukim nespojivim funkcijama razriješe sa tih funkcija”, navodi za Vijesti.ba Korajlić.
Dodaje da nije slučajno da imamo toliko godina otpor da se uopšte, ili novi zakon, ili izmjene zakona koje bi dale nadležnost bilo kojem tijelu da utvrđuje sukob interesa. Ističe da je usvojen novi državni zakon koji predviđa formiranje nove komisije za sukob interesa, navodeći da se on samo odnosi na nosioce funkcija na državnom nivou.
“To je nespojivost na ostale nivoe. Međutim, vi imate ogroman broj funkcionera koji – nije da nisu pokriveni zakonom, jer još ima važeći zakon, samo što je pitanje što ne postoji tijelo koje će to utvrđivati, a to se desilo nakon što je 2013. godine donesen državni zakon, pa je oduzeta nadležnost CIK-u i to je proizvelo cijeli niz posljedica”, navodi.
Poručuje da je problem što u FBiH imate tri nivoa, entiteski, kantonalni i općinski funkcionera i ne postoji tijelo koje će utvrditi da se oni nalaze u sukobu interesa.
“U RS-u postoji zakon i komisija, ali to se tako selektivno primjenjuje i tumači od slučaja do slučaja”, govori nam.
Na kraju poručuje da ćemo tek vidjeti kako će funkcionisati novi zakon na državnom nivou.
“Tek je raspisan novi konkurs za novu komisiju, a prije toga smo imali komisiju u kojoj su sjedjeli većinom predstavnici Predstavničkog doma i Doma naroda PSBiH. Direktno su bili u sukobu interesa jer su trebali utvrđivati sukob interesa kolegama i stranačkim šefovima”, kazala je.
Naglašava da su sankcije toliko blage da apsolutno možete dobiti novčanu sankciju koja vam neće proizvesti nikakve posljedice.
“Postoje opcije da se razriješite sa tih nespojivih funkcija. Može se desiti situacija da tamo gdje imamo već zakone, da vi budete po četiri godine po ne spojivim funkcijama, primate višestruke naknade, a donosite odluke koje su sporne jer ih donosite pod interesom i ništa se ne dešava. Zato je bitno da su privatni interes ne može utjecati na donešenje odluka i da se zna da kada neko ima privatnu firmu koja posluje sa državom, a da u isto vrijeme bude javni funkcioner i bude praktično u mogućnosti da utiče na to da se njegovoj privatnoj firmi dodjeljuju ugovori, sredstva i sličo”, zaključila je Korajlić za Vijesti.ba.
Zbog svih navedenih činjenica, a da bi se očuvao integritet, proces imenovanja u upravne i nadzorne odbore će u budućnosti morati biti u fokusu. Samo tako možemo osigurati da naše javne institucije služe interesima svih građana na odgovoran način.
