Prema sadržaju nacrta zakona, kako navode iz Vlade KS-a, na sveobuhvatan i transparentan način nastoji se riješiti problematika nepotizma i stranačkog zapošljavanja u javnom sektoru, a sve to u cilju osiguranja profesionalne državne službe i procedura zasnovanih na principima zakonitosti, bez političkog utjecaja.
Nacrtom ovog zakona sprečava se rad pod rukovodstvom bliskog srodnika i drugi slučajevi sukoba interesa utvrđenih zakonom, te se zabranjuje nepotizam i stranačko zapošljavanje u organima uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama i pravnim subjektima čiji je osnivač Kanton Sarajevo.
“Šarena laža za građane KS”
Šef Kluba zastupnika SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Mahir Dević za N1 kaže da je dokument kao Nacrt vrlo loš.
“Ovaj sada Nacrt praktično govori o sukobu interesa, jedino da onaj ko je rukovodilac određene administrativne jedinice u Kantonu Sarajevu u svoju administrativnu jedinicu ne može zaposliti svog bliskog srodnika. Znači, ministar ne može u svoje ministarstvo zaposliti svoju suprugu, a već u drugo ministarstvo to može uraditi”, navodi Dević.
Kada je u pitanju stranačko zapošljavanje, ono je, govori Dević, potpuno nerazjašnjeno u tom Nacrtu.
“Ni na koji način ne zaustavljaju tu jednu praksu koja je loša u posljednjih 20 godina i konačno to je vrlo teško sprovest, jer nema tih mehanizama. Jedan od mehanizama bi bio da se kaže ukoliko ste član stranke – ne možete to. Oni dozvoljavaju da možete biti član stranke, a da ne možete biti u organima stranke. Onda se postavlja pitanje šta su organi koje stranke, i to je pitanje statuta“, kaže Dević, i dodaje:
“Imate situacije da u Vladi Kantona Sarajevo NiP imenuje ministre i onda za njih kaže da su nestranački. Kako onda da mi dokažemo da su oni stranački. Ne možete vi apriori kazati da je neko stranački zaposlen, ako je on član neke stranke ili simpatizer. To je zakon jednog velikog naslova, a vrlo malog dejstva. To je neka dodatna šarena laža koja se predstavlja građanima KS-a”, rekao je šef Kluba zastupnika SDA.
Kako uopće utvrditi da je neko stranački zaposlen? Pitali smo Elmedina Konakovića, lidera Naroda i pravde i zastupnika u Skupštini KS-a.
Za N1 pojašnjava da je vrlo lako dokazati da li je neko stranački zaposlen.
“Taj zakon pogađa u srž jednog od najvećih problema vremena u kojem živimio. Da li je neko stranački zaposlen, dokazujemo na način da smo formiranjem registara javno uposlenih, golim okom mogli primijetiti vezu, recimo, između kandidata na listama za neke izbore, koji ne prođu, a onda budu brzo zaposleni u neki javni sektor. Po prezimenima ljudi, također, vrlo lako je naći te veze”, navodi Konaković.
Taj dio priče, tvrdi, nije sporan ni težak, jer najveći je broj onih koji poslove u javnom sektoru dobivaju zbog veza sa politikom i pripadnosti sa političkim strankama.
Mandat od pet godina
I Zvonko Marić, zastupnik SBB-a u Skupštini KS-a, smatra da je ovaj nacrt pun manjkavosti i nedostataka.
“Vidim da ima dosta populističkih rješenja zbog toga što ima dosta neprovodivog iz nacrta toga zakona. To bi trebalo spustiti na općinski nivo. Poznajem dva načelnika koji su u opštinama i jedan je zapošljavao kandidate i rodbine jednog, a drugi drugog. Tako će biti i u okviru ministarstava. Ako ga ne zaposle u jednom ministarstvu, zaposlit će ga u drugom”, kaže Marić za N1, dodajući da je otvoren taj manipulativni prostor.
On jeste za takvu vrstu zakona, ali, kako kaže, da se jasno preciziraju i nadležnosti i sankcije kako bi mogao da zaživi.
“Tamo piše, komisija koja će nadzirati takvo zapošljavanje, ima mandat od pet godina. Zašto pet godina? Zašto ne godina dana. To je ključna stvar kod prijema novih zaposlenika”, naglašava Marić.
Da li će se, ako se usvoji ovaj zakon, odnositi na one koji se tek zapošljavaju ili na one koji su već zaposleni, a u porodičnom su odnosu i rade u istoj javnoj ustanovi?
“Prije mene je nešto na tom planu spomenuo gospodin Suljević iz SDP-a, koji je rekao da bi se moglo ovakvim kakvim jeste ponuđenim zakonom, desiti da budu nezadovoljni i dikriminirani u situaciji kada su, recimo, otac, sin ili majka u sukobu interesa i dođu kući i dogovore se “jedno od nas troje treba dati otkaz”. Naravno, da svaki pravi roditelj će reći da će žrtvovati svoju karijeru”, kaže Marić.
Zato je predlagao, govori, kada su govorili o registru zaposlenih da se uvijek naglasi, datum zaposlenja te osobe, a onda da se usporedi sa onim kada je stupio i da li retroaktivno važi primjena tog zakona ili ne.
“Ima čak i porodičnih nesuglasica. Može biti neko u lošim odnosima sa sinom. Nikakve veze nema s tim zaposlenjem. Zato, to je vrlo osjetljiv, kompleksan zakon i teba mu se pristupiti interdisciplinarno, i uključiti i rad i socijalniu politiku i sve drugo i pronaći dobra rješenja”, navodi Marić.
Ovaj nacrt ide na javnu raspravu 120 dana. Marić je mišljenja da ne bi bilo dovoljno ni 180 dana s obzirom na kompleksnost materije.
“U neku ruku sumnjam da će se desiti, s obzirom na pandemiju. Mislim da će se to razvući i bojim se da motivi za donošenje tog zakona su predizbornog karaktera i da se neće tempirati donošenje njegovo sa predizbornom kampanjom za sljedeće izbore”, rekao je Marić.
Diskriminacija ili…
Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Igor Stojanović, za N1 kaže, da je cilj skupštinske većine bio da zakon o nepotizmu spriječi daljnje zlupotrebe onoga što se dešava u javnoj upravi, a dešava se, dodaje, da protekciju imaju članovi familije koji imaju stranačke kartice.
“I tačno je da će u određenoj mjeri imati i određenu vrstu diskriminacije, ali mislim da kroz javnu raspravu trebamo vidjeti koje su to solucije koje ne bi omogućile u deficitarnim zanimanjima da sriječi eventualna zapošljavanja”, navodi Stojanović.
Međutim, postavlja se pitanje kada će se stati u kraj da prioritet budu ljudi koji ne dolaze na pozicije svojom stručnošću nego sasvim drugim kriterijima. Stojanović kaže – to je čitava poenta.
“Moramo dati do znanja da se to treba zaustaviti. Inače, ovo društvo propada na bazi ljudi koji ne rade, a ostaju na poslu jer su članovi neke stranke i jer im je neko od familije u instituciji tu”, kaže on.
Navodi i da između stranaka većine će doći do neke saradnje koja treba da udari temelje i da zaustavi stranačko zapošljavanje.
“Ne vjerujem da ćemo oštetiti bilo koga. Mislim da je to lako osporiti i pred sudovima ljudskih prava u Strazburu. Ne smijemo upasti u tu zamku, i vjerujem da će timovi pravnika iznaći neko rješenje”, zaključuje Stojanović.
Podsjetimo, tekst nacrta zakona izradila je radna grupa u čijem sastavu su bili predstavnici vladinog i nevladinog sektora. S ciljem njegove izrade izvršeno je sveobuhvatno istraživanje, kao i analiza međunarodnih i pravnih akata država članica Evropske unije koje tretiraju ovu oblast.
Politička uvjerenja
Zakonom je definisano ko je to neposredno pretpostavljeni, blizak srodnik, politički povezana osoba, šta je to sukob interesa, direktni nadzor, nepotizam i stranačko upošljavanje.
„Neposredno pretpostavljeni“ je rukovodilac organa javnog sektora, zaposlenik koji rukovodi organizacionom jedinicom unutar organa javnog sektora i koji je, osim odgovornosti za svoj rad, odgovoran i za rad zaposlenika čijim radom koordinira i čiji rad neposredno nadzire.
„Bliski srodnik“ je bračni ili vanbračni partner, srodnik po krvi u pravoj liniji (roditelji i djeca), usvojitelj ili usvojenik, srodnik u po bočnoj liniji do trećeg stepena srodstva (braća i sestre, djeca braće i sestara), srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva (roditelji bračnog ili vanbračnog partnera, te braća i sestre bračnog ili vanbračnog partnera).
“Politički povezane osobe“ su bračni ili vanbračni partner, dijete, majka, otac, usvojitelj i usvojenik nosioca javne funkcije, koji je član organa političke stranke, koja je koalicioni partner sa strankom, čiji je član rukovodilac organa javnog sektora.
“Sukob interesa“ predstavlja slučaj u kojem zaposlenici imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju službenih dužnosti.
“Direktni nadzor“ je slučaj u kojem nosilac javne funkcije, odnosno organ kojim on rukovodi, vrši nadzor nad radom organa javnog sektora, daje mišljenja na finansijski plan i izvještaj o radu organa javnog sektora, daje mišljenja na propise i osnivačke akte organa javnog sektora, daje saglasnost na imenovanje organa upravljanja i drugih organa u organima javnog sektora.
„Nepotizam“ postoji u slučajevima u kojima nosioci javnih funkcija u vršenju svoje dužnosti donose odluke zasnovane na favoriziranju bliskog srodnika što utječe na zakonitost, transparentnost, objektivnost i nepristrasnost u zapošljavanju i promjeni u radno-pravnom statusu zaposlenika.
“Stranačko zapošljavanje“ podrazumijeva slučajeve kada nosioci javnih funkcija, odluku o zasnivanju radnog odnosa, internom premještaju, unapređenju i sporazumu o preuzimanju zaposlenika, donose po osnovu članstva u političkoj stranci, kao i zapošljavanje i promjenu u radno-pravnom statusu po osnovu članstva u političkoj stranci, a koje se izvršava od strane nosioca javnih funkcija, čija je stranka koalicioni partner sa strankom čiji je zaposlenik član.
Nacrtom zakona propisano je, između ostalog, da zaposlenik ne može biti primljen u radni odnos pod neposrednim rukovodstvom bliskog srodnika. Ukoliko je zaposlenik organa državne službe zatečen da radi pod rukovodstvom bliskog srodnika, u momentu stupanja na snagu ovog zakona, ili na mjesto neposredno pretpostavljenog bude raspoređen njegov blizak srodnik, uposlenik se premješta na isto ili slično mjesto u drugoj organizacionoj jedinici ili u drugom organu državne službe, za koje su potrebni isti uslovi za obavljanje poslova i predviđena ista plata.
Nacrtom je predviđeno da zaposlenik može biti član političke stranke, ali politička uvjerenja ne smiju utjecati na njegov rad. Međutim, zaposlenik ne može biti član organa političkih stranaka, u svom radu ne smije slijediti instrukcije političkih stranaka, te za vrijeme radnog vremena na bilo koji način iznositi svoje političko mišljenje i podsticati ostale zaposlenike da se uključe u rad političke stranke. Također, ne može davati novčani doprinos za političku stranku ili za kandidata za javnu funkciju.
Propisane su i procedure za zaposlenika u slučaju kandidovanja i imenovanja na javne funkcije.
U slučaju sukoba interesa u toku radnog odnosa, zaposlenik je dužan da se pismeno izjasni da će otkloniti okolnosti koje su dovele do sukoba interesa, u roku od 30 dana od dana nastupanja tih okolnosti ili da će u roku od 30 dana prekinuti radni odnos. Prilikom zasnivanja radnog odnosa lice je dužno dati izjavu da ne postoje okolnosti koje bi dovele do sukoba interesa.
Kada je riječ o zabrani nepotizma, nosioci javnih funkcija ne mogu donositi bilo koju odluku o zapošljavanju zasnovanu na nepotizmu. Pod odlukom se podrazumijevaju odluke koje se odnose na zapošljavanje i promjene u radno-pravnom statusu zaposlenika (interni premještaj, unapređenje i sporazumno preuzimanje zaposlenika).
Zabrana stranačkog zapošljavanja definiše da nosioci javnih funkcija ne mogu zapošljavati, kao i mijenjati radno-pravni status zaposlenika (interni premještaj, unapređenje i sporazumno preuzimanje zaposlenika), po osnovu članstva u političkoj stranci. Također, nosioci javnih funkcija ne mogu zapošljavati i mijenjati radno-pravni status zaposlenika po osnovu članstva u političkoj stranci, čija je stranka koalicioni partner sa strankom nosioca javnih funkcija. Propisano je i da rukovodilac organa javnog sektora, ne može postaviti, odnosno zaposliti politički povezano lice u organ kojim rukovodi.
Zakon propisuje i proceduru prijave slučajeva sukoba interesa, nepotizma i stranačkog zapošljavanja putem Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS, kao i kazne za nepoštivanje i neprimjenjivanje navedenih zakonskih odredbi.
Također, regulira i angažovanje u javnom sektoru po osnovu ugovora o djelu, koje rukovoditelj neće moći zaključiti s bliskim srodnikom. S tim u vezi, predviđeno je i formiranje registra o zaključenim ugovorima o djelu.
Zastupnici su podržali aktivnosti Vlade i resornog ministarstva u pripremi teksta nacrta zakona, te dali prijedloge za njegovu doradu, prije utvrđivanja i usvajanja konačne verzije. Upućen je poziv široj društvenoj zajednici da se uključi u javnu raspravu.
