Nizu problema oko angažmana britanske firme Adriatic Metals u Varešu, na koje, već duže, ukazuju iz nevladinog sektora – bespravna sječa šume, zagađenje vodotoka iz kojih se vodom snabdjeva susjedni Kakanj, nelegalna gradnja puteva, bušenja i devastacija područja izvan koncesionog polja – pridružio se i problem netransparentnosti. I firme i vlasti.
Ministarstvo za privredu Zeničko-dobojskog kantona je, tako, najprije odbilo zahtjev Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT za pristup informacijama, kojim je traženo dostavljanje ugovora o koncesiji za rudnik Adriatic Metalsa u Varešu, a zatim i izjavljenu žalbu ove organizacije.
Nakon toga, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT podnosi žalbu Kantonalnom sudu u Zenici.
Kao razlog nedostavljanja ugovora o koncesiji, kojim je trasiran put podzemnoj eksploataciji ruda olova, cinka, barita i pratećih mineralnih komponenti na lokalitetu “Rupice”, u općini Vareš, Ministarstvo je, između ostalog, navelo – “povjerljive komercijalne interese treće strane”, odnosno Adriatic Metalsa, kao i odbijanje spomenute kompanije da da saglasnost za dostavljanje ugovora.
Smatrajući da se radi o nedopustivoj praksi uskraćivanja i ograničavanja pristupa informacijama zainteresovanoj javnosti, čime se grubo krše odredbe Aarhuške konvencije, aktivisti su, od Kantonalnog suda u Zenici, zatražili poništenje rješenja Ministarstva kojim je odbijena njihova žalba, kao i nalaganje dostavljanja spomenutog koncesionog ugovora.
Ostaje da vidimo da li će se i u ovom slučaju krhka pravna država pokazati najboljim saveznikom građanskih aktivista, kao u brojnim sličnim slučajevima do sada.
Iz fondacije naglašavaju da “građani i građanke Bosne i Hercegovine trebaju znati kome su i pod kojim uslovima “ustupljena” naša zajednička prirodna dobra”.
