Zakon o izmjenam i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske o „krivičnim djelima protiv časti i ugleda“ je 20.7.2023. godine na 4. sjednici usvojila Narodna Skupština Republike Srpske. Tokom izjašnjavanja poslanika, prihvaćeni su amandmani klubova poslanika SP i NPS i narodnog poslanika Srđana Todorovića. Takođe i Zaključak Kluba poslanika DEMOS, po kojem je NSRS zadužila Vladu RS da, u roku od 90 dana, pripremi i u skupštinsku proceduru uputi Nacrt zakona o medijima.
Ovo je epilog višemjesečne “sage” u kojoj je “otac nacije” Milorad Dodik uspio je da progura skandalozni Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a koji će, bez sumnje, predstavljati ozbiljnu prijetnju za slobodu govora i ostvarivanje temeljnih ljudskih prava svih građana u BiH. Još je izvjesnije da će kriminalizacija klevete i usvajanje ovih izmjena i dopuna predstavljati veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u njoj, u cjelosti.
Snažna javna kampanja “Mišljenje nije zločin”, koju “Udruženje za promociju evropskih standarda i unapređenje poslovnog ambijenta – Capital” vodilo u okviru projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” uspjela je, posebno unazad tri mjeseca, potaknuti ostale medije i građane da se još više uključe u javni pritisak za povlačenje zakona ili u najmanju ruku izmjenu pojedinih članova zakona koji utiču na slobodu mišljenja i govora.
Postignut je rezultat da je brisano krivično djelo uvreda, ali vlast nije uvažila osnovnu primjedbu novinarske zajednice da ne kriminalizuje klevetu. Umjesto toga, kao svojevrstan ustupak novinarskoj zajednici može se tumačiti drastično smanjenje novčanih kazni za klevetu.
U novousvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kažnjavanje za uvredu ostalo je u sferi prekršaja. Kada je riječ o kleveti, zaprijećene novčane kazne za ovo krivično djelo prema prijedlogu zakona kreću se od hiljadu do šest hiljada maraka, dok su nacrtom zakona bile predviđene novčane kazne od najmanje 8.000 do čak 100.000 KM.
U odmjeravanju snaga, javnosti sa Dodikom i njegovim sljedbenicima, i pored “pobjede” aktuelnih vlasti u RS, postignuo je i da je probuđena zainteresovanost i svijest građana da se i njima ovim zakonom oduzimaju građanska prava, o štetnosti donošenja zakona po slobodu mišljenja i ukazivanje na postojeću korupciju.
No, teško se oteti utisku da će, poslije svega, kriminalizacija klevete imati negativan učinak na situaciju sa ljudskim pravima u zemlji, naročito na slobodan i inkluzivni politički diskurs, na pravo na traženje, dobijanje i širenje informacija, te na slobodu medija. Posebno što su usvojene odredbe u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju.
I, naročito, ako se uzme u obzir da je nekolicina slobodnih medija u BiH već na meti korumpiranih političara zbog toga što izvještavaju o zloupotrebi javnih sredstava, kriminalu i koruptivnim radnjama vodećih ljudi institucija Republike Srpske, jasno je da će usvajanjem ovog zakona i oni biti „ućutkani“.
Opravdana je bojazan da će se novousvojenim zakonom direktno uticati na to da se ne govori i ne piše o korupciji, kriminalu i zloupotrebi koje, bez ikakvih posljedica, sprovode političari u BiH. Jedini koji su pisali o njima su pojedini mediji i na taj način javnosti otkrivali šta se dešava i vršili pritisak na institucije da rade svoj posao i spriječe korupciju. Usvajanjem zakona vršiće se pritisak na one medije, organizacije, opoziciju ili pojedince koja se budu i nadalje suprotstavljali korupciji.
Smanjene, i same novčane kazne, će zasigurno biti otežavajuće okolnosti za javnu komunikaciju i ulaze u rizik proizvoljne primjene zbog preširoko postavljenih pojmova kojim se opisuju načini širenja koji potpadaju pod ovu odredbu. Uključujući i javne skupove ili na drugi način, bez ikakve jasnoće ili ograničenja što se tiče karaktera ili veličine javnih skupova, te bez naznake šta bi to “na drugi način” moglo da znači. Nametanje zatvorskih kazni, ukoliko prekršioci zakona ne budu mogli platiti novčanu kaznu, jasno je da će samo jedna tužba nanijeti veliku štetu građanima koji neće smjeti u javnom prostoru komentarisati da je neko od političara lopov, da je korumpiran, da je zloupotrebio položaj.
