Bosna i Hercegovina je otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slabo sudstvo. sistema pod neprikladnim uticajem etnonacionalističkih političkih partija i njihovih pokroviteljskih mreža.
BiH također ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Uprkos blizini EU, napretku na njenom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore.
Generalno, pravni okvir BiH ne diskriminiše strane investitore. Međutim, s obzirom na visok nivo korupcije, strani investitori mogu biti u značajnom nepovoljnom položaju u odnosu na uvriježene lokalne kompanije i neke strane investitore, kao što je NRK, uz formalnu ili neformalnu podršku različitih nivoa vlasti u BiH.
Entitetski, kantonalni i općinski nivoi vlasti donose svoje zakone i propise o poslovanju, stvarajući suvišne i nedosljedne procedure koje odvraćaju strane investitore i olakšavaju korupciju.
Vlada ima adekvatne zakone za podsticanje konkurencije; međutim, zbog korupcije, političkog uticaja i preferencijalnog tretmana kompanija u državnom vlasništvu, zakoni se često ne provode transparentno ili efikasno.
Stopa nezaposlenosti mladih među najvišima je u svijetu i iznosi 31,9 posto, uzrokovana široko rasprostranjenom korupcijom, nepotizmom i ekonomskom stagnacijom.
BiH ima preopterećen sudski sistem. Često je potrebno mnogo godina da se slučaj dovede do suđenja, nakon čega su moguće višestruke žalbe. Korupcija je endemska pojava u pravosudnom sistemu. Političke stranke i ličnosti organiziranog kriminala ponekad su utjecale na pravosuđe i na državnom i na entitetskom nivou u politički osjetljivim predmetima, posebno onima koji se odnose na korupciju. Veoma često, kompanije u vlasništvu države i druge vladine institucije imaju povoljan tretman u sudskim postupcima. Vlasti su ponekad propustile da izvrše sudske odluke. Kao rezultat toga, sprovođenje ugovora i rješavanje sporova kroz nacionalni pravni sistem ostaje teško.
Privredni predmeti sa predmetom za koje sudije nemaju iskustva u presuđivanju, kao što su prava intelektualne svojine, često ostaju neriješeni na duži vremenski period. Većina sudija ima malo ili nimalo detaljnog znanja o rješavanju međunarodnih privrednih sporova i zahtijevaju obuku o primjenjivim međunarodnim ugovorima i zakonima.
BiH nema državna preduzeća na nacionalnom nivou, ali postoji preko 550 preduzeća u državnom vlasništvu (GOE) na podnacionalnom nivou. Generalno, GOE upravljaju upravni odbori koje kontrolišu političke stranke, što povećava mogućnosti za korupciju, nepotizam i neefikasno upravljanje kompanijama. Ove GOE zapošljavaju oko 80.000 ljudi, što čini 11 posto ukupne zaposlenosti, i često ih političke stranke zloupotrebljavaju kao dio svojih velikih mreža pokroviteljstva. Patronažna mreža i korupcija ponekad se proširuju i na nabavku roba i usluga od strane GOE.
Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno.
Istorijski gledano, proces privatizacije u BiH je rezultirao ekonomskim gubicima zbog korupcije. Od 1999. godine više od 1.000 preduzeća je u potpunosti privatizovano, dok je oko 100 djelimično privatizovano. Neke privatizacije su dovele do gubitka vrednosti državne imovine, a mnoga privatizovana preduzeća su oslabljena ili uništena u procesu privatizacije. Istorija korumpiranih privatizacija izazvala je zabrinutost da bi dalja privatizacija dovela samo do dodatne nezaposlenosti i bogaćenja nekolicine politički povezanih pojedinaca.
Nezaposlenost prema definiciji Međunarodne organizacije rada (ILO), koja čini faktore neprijavljenih radnika u “sivoj ekonomiji”, iznosila je oko 12,6 posto. Stopa nezaposlenosti mladih među najvišima je u svijetu i iznosi 31,9 posto, uzrokovana široko rasprostranjenom korupcijom, nepotizmom i ekonomskom stagnacijom. Većina nezaposlenih lica su kvalifikovani radnici. Žene su prezastupljene u neformalnoj radnoj snazi.
Poglavlje 9: Korupcija
Korupcija je i dalje endemska u mnogim političkim i ekonomskim institucijama u BiH i povećava troškove i rizike poslovanja. Zakon u BiH predviđa krivične kazne za korupciju javnih službenika i članova njihovih porodica, a BiH je potpisnica Konvencije UN-a o borbi protiv korupcije, ali vlada ne provodi zakone pošteno ili efikasno. Javni službenici koji se bave koruptivnim aktivnostima često mogu djelovati nekažnjeno. Brojni pojedinci i poslovni subjekti u BiH su pod sankcijama OFAC-a zbog destabilizirajućih aktivnosti i korupcije, dok je druge odredio Stejt department prema 7031(c) vlasti zabrane njihovog ulaska u Sjedinjene Države. Najistaknutiji među njima je predsjednik RS i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, njegova odrasla djeca Igor i Gorica Dodik, te niz kompanija pod njihovom kontrolom. Drugi pojedinci su kažnjeni za ratne zločine.
BiH je izmijenila svoj zakon o javnim nabavkama u augustu 2022. godine, a svoj zakon o sukobu interesa u martu 2024. godine. Oba zakona su nesavršena, ne ispunjavaju međunarodne standarde i malo rade na zaustavljanju mogućnosti za korupciju, neprimjeren uticaj i nepotizam.
Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih uprava, od kojih svaka ima moć da donosi zakone i propise koji utiču na poslovanje, stvara sistem kojem nedostaje transparentnost i otvara mogućnosti za korupciju. Previše složen proces registracije poslovanja i licenciranja u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno. Digitalizacija javnih usluga kao što su izdavanje dozvola i registracija preduzeća može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne tačke za korupciju, ali je uvođenje digitalnih usluga sporadično i gotovo isključivo finansirano od strane međunarodnih donatora. Strani investitori kritikovali su vladine tendere i tendere za javne nabavke zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti. BiH je izmijenila svoj zakon o javnim nabavkama u augustu 2022. godine, a svoj zakon o sukobu interesa u martu 2024. godine. Oba zakona su nesavršena, ne ispunjavaju međunarodne standarde i malo rade na zaustavljanju mogućnosti za korupciju, neprimjeren uticaj i nepotizam. Uprkos usvajanju zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma u februaru 2024. godine (BPN/BPFT), zemlja je i dalje u opasnosti da završi u Komitetu eksperata Saveta Evrope za procenu borbe protiv pranja novca i borbe protiv pranja novca. „Siva lista“ finansiranja terorizma (MONEYVAL).
Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala (TI) 2023 svrstao je BiH na 108. mjesto od 180 zemalja, što je čini najniže rangiranom zemljom u Evropi (uz izuzetak Rusije i Turske). Prema TI, relevantnim institucijama nedostaje volja da se aktivno bore protiv korupcije; agencije za provođenje zakona i pravosuđe nisu efikasni u procesuiranju slučajeva korupcije i vidljivo su izloženi političkim pritiscima ili pod direktnom kontrolom političara i njihovih pokroviteljskih mreža; a tužioci se žale da građani uglavnom ne prijavljuju slučajeve korupcije i ne žele da svjedoče u tim slučajevima. Neki novinari koji objavljuju istraživačke priče o korupciji i grupe civilnog društva koje se bave borbom protiv korupcije suočili su se sa pritiscima i prijetnjama, a Vlada ograničava pristup informacijama o tekućim slučajevima korupcije i nepravilnom korišćenju javnih sredstava. Vlada RS-a je u julu 2023. godine donijela kontroverzni zakon kojim se kleveta ponovo kriminalizira, čime se ograničava sloboda štampe i povećava pritisak na novinare koji izvještavaju o korupciji.
BiH je 2011. godine uspostavila Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije na državnom nivou radi koordinacije napora u borbi protiv korupcije; dok je službeno aktivna, agencija je pokazala ograničene rezultate. Agencija je odgovorna za sprečavanje korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u institucijama javnog i privatnog sektora; izabranih zvaničnika u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim institucijama; državni službenici, namještenici i policijski službenici u institucijama vlasti na svim nivoima; i članovi uprave, nadzornih odbora i ostali zaposleni u GOE. Napori da se uspostave Uredi za borbu protiv korupcije na kantonalnom nivou, uz podršku SAD-a, su u toku u cijeloj Federaciji i dali su rezultate, posebno u Sarajevu. Međutim, i dalje su rasprostranjeni napori da se potkopa njihova nezavisnost i opstruiraju istrage.
Neki novinari koji objavljuju istraživačke priče o korupciji i grupe civilnog društva koje se bave borbom protiv korupcije suočili su se sa pritiscima i prijetnjama, a Vlada ograničava pristup informacijama o tekućim slučajevima korupcije i nepravilnom korišćenju javnih sredstava. Vlada RS-a je u julu 2023. godine donijela kontroverzni zakon kojim se kleveta ponovo kriminalizira, čime se ograničava sloboda štampe i povećava pritisak na novinare koji izvještavaju o korupciji.
Korupcija ima korozivni uticaj kako na tržišne prilike u inostranstvu za američke kompanije, tako i na širu poslovnu klimu. Korupcija odvraća strane investicije, guši ekonomski rast i razvoj, iskrivljuje cijene i podriva vladavinu prava. Američke kompanije moraju pažljivo procijeniti poslovnu klimu i razviti efikasan program usklađenosti i mjere za sprječavanje i otkrivanje korupcije, uključujući strano mito. Oni također moraju pažljivo pratiti ponašanje svojih lokalnih partnera, koji mogu biti podložni političkim pritiscima.
Vlada SAD-a nastoji da izjednači globalne uslove za američke kompanije ohrabrujući druge zemlje da preduzmu korake za kriminalizaciju korupcijskih djela svojih kompanija, uključujući podmićivanje stranih javnih službenika, i pridržavanje obaveza prema relevantnim međunarodnim konvencijama.
…
