Tema današnjeg (30.10.2023.) izdanja Rezimea (emisije na Federalnoj televiziji) – borba je protiv korupcije kroz zaštitu prijavitelja korupcije. Kažu, država u kojoj vlada korupcija trune, korupcija je rak rana svakog društva, korupcija osiromašuje građane, a bogati pojedince.
Korupcija unuštava i obezvređuje sve što valja. Index percepcije korupcije u BiH je najniži u regiji – samo 35.
Ono što zabrinjava je da je situacija iz godine u godinu gora, pa smo iz lošeg prešli u još gore. Trenutno smo po posljednjem istraživanju za 2022. godinu među tri najgore države u Europi.
U odonosu na 2013. pali smo za osam bodova, i 110. smo na listi od 180 zemalja. To što je 70 zamalja iza nas ne treba vas tješiti, osim ako vam je utjeha da je gore u Somaliji, Južnom Sudanu, Sjevernoj Koreji, Jemenu, Nikaragvi.
Gosti emisije ovim povodom bili su Elvis Kondžić, direktor Agencije za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije BiH, i Emir Mešić, zaštićeni prijavitelj korupcije.
Kondžić je konstatirao da je korupcija jedan od najgorih problema u BiH te da se moramo pozabaviti i brojkama i statistikama.
„Brojke nisu ohrabrujuće, pogotovo kada govorimo za nivo države, za institucije države kojih ima 75, gdje je Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije nadležan i na snazi od 2014. godine, mi smo kao APIK imali tek 33 zahtjeva za zaštitu prijavitelja korupcije, od toga u 11 slučajeva smo dodijelili status zaštite. Godišnje od nastanka Agencije imamo stotinjak prijava korupcije, pedesetak ide ka tužilaštvu, a tek jedan je procesuiran slučaj na sudu“, pojasnio je Kondžić.
Mešić je naglasio da postoji problem sa procesuiranjem korupcije, odnosno sa zaštitom prijavitelja.
„Cijeli niz institucija ne reaguje na adekvatan način. Nažalost, lično sam doživio od bh. institucija da se ne želi primijeniti zakon. Stekao sam utisak da se to radi – ako bi jedan zviždač dobio zaštitu, da bi se i sljedeći zviždači ohrabrili. To je jedna lančana reakcija. To bi bio udarac za aktuelnu vlast. Treba se ozbiljnije uključiti u procese i postavljati stvari na svoje mjesto“, smatra Mešić.
Kondžić je kao jedan od problema istakao i činjenicu da Agencija za prevenciju korupcije već dugi niz godina nema strategiju.
„Mi smo kao APIK pokrenuli izradu strategije, očekujemo da Vijeće ministara BiH imenuje radnu grupu koja će sačiniti strategiju za borbu protiv korupcije“, kazao je.
Kondžić je pojasnio i ko može dobiti status zaštićenog prijavitelja korupcije.
„Taj proces dodjele statusa po našem zakonu odvija se tako da lice mora biti zaposleno u institucijama BiH, da ima dokaz da je prijavilo korupciju, da je prijavilo tu korpuciju u dobroj vjeri, to jedan od problema u zakonu, i da lice kroz prijavu korupcije može trpjeti štetne radnje unutar preduzeća. Ta fraza dobre vjere prepoznata je trenutno u direktivi EU i jedna od ključnih preporuka je da se ta fraza zamijeni sa – ‘opravdanim razlogom za vjerovanje da je informacija o korupciji bila istinita u momentu kada je podnesena prijava'“, kazao je Kondžić dodavši da je cilj relaksirati i proširiti taj status.
Naš zakon pruža široke elemente zaštite, ali se oni ne primjenjuju, kaže Mešić.
„Kako sam ja dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije – bilo je presudno što je moja krivična prijava išla putem Ureda visokog predstavnika u BiH. Očekujete neku zaštitu, i onda se suočite na terenu sa pojavom odmazde. Disciplinske prijave koje se dešavaju od onih koji ste vi prijavili. Degradiranje, otkazi, premještanje na druga radna mjesta. To se radi da bi se zastrašili drugi prijavitelji korupcije. Da se pokaže svima ko drži konce unutar određene institucije. Bez obzira što imaš status, ne može ti niko pomoći. Nije čak ni ublažen taj udar prema meni. Taj status meni ništa nije značio. Ono što je meni najteže bilo je to što sam samo jednom ili dvaput bio u APIK-u. Niko me nije pitao ni šta se dešava“, rekao je.
Kondžić ističe da se Agencija mora baviti svojim poslom, a da se zakon mora puno efektivnije implementirati.
„Neka Mešić bude paradigma. Zakon se treba poboljšati. Osobe koje slučajno pogešno prijave korupciju, ne smiju doći u situaciju da ne budu zaštićeni i treba im pomoći da tu koruptivnu radnju na određeni način prikažu. Mi dodjelu statusa radimo u saradnji za ministarstvom pravde, bilo bi interesantije da sud zaštiti prijavitelja“, naveo je Kondžić.
Kondžić za kraj poručuje da se poštenje na kraju, ipak, isplati.
„Svi treba da radimo za dobrobit građana. Pozivam i stručnu javnost i međunarodnu zajednicu da nam pomognu, da postojeće ideje sažmemo u novo zakonsko rješenje. Pozivam vlasti da što prije usvoje strategiju za borbu protiv korupcije. Građanima bih savjetovao da uvijek prijave korupciju“, zaključio je Kondžić.
