Krajem 2023. godine, Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu donijelo je naredbu o nesprovođenju istrage protiv Nataše Fazlić, direktorice “Sarajevoputeva”, jer ne postoji sumnja da je zloupotrijebila položaj ili ovlaštenje.
Za Srđana Traljića iz Transparency Internationala u BiH, koji je 2019. podnio krivičnu prijavu protiv uprave “Sarajevoputeva” zbog neprovođenja Zakona o javnim nabavkama, ovakvo mišljenje Tužilaštva Kantona Sarajevo je opasno jer bi se sva druga javna preduzeća mogla ugledati na ovu praksu.
Prije godinu dana i “Ceste” iz Mostara odlučile su nabavke provoditi u skladu s internim procedurama.
Agencija za javne nabavke BiH navodi za Detektor da su oba subjekta dominantno u većinskom vlasništvu Federacije te da su trebali i trebaju primjenjivati Zakon prilikom nabavki roba, usluga i radova. Također navode kako nenadležnost Agencije u utvrđivanju da li je neki subjekat obveznik primjene, ne može poslužiti kao osnov za izuzimanje od primjene Zakona.
“Sarajevoputevi” tvrde kako nemaju status javnog preduzeća
Iz “Sarajevoputeva” navode kako, prema legislaviti i ranijem mišljenju Agencije za javne nabavke, oni nisu obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, s obzirom da imaju konkurenciju na tržištu, učešćem u postupcima javnih nabavki te isključivo komercijalni karakter.
U svom odgovoru Detektoru tvrde kako nemaju status javnog preduzeća te kako se ne finansiraju iz budžeta, nego na osnovu poslova koje dobijaju učešćem u postupcima javnih nabavki. Dodaju i kako nije jasno definisan status privrednog društva “Sarajevoputevi”, kao i da ga opći akti društva ne definišu kao javno, niti ima u svom nazivu predznak “JP”.
“‘Sarajevoputevi d.d. Sarajevo’ poslove dobijaju isključivo na tržištu učešćem u javnim tenderima, dok neophodnu opremu za rad nabavljaju isključivo iz vlastitih sredstava, zato i imamo komercijalni karakter”, stoji u odgovoru ovog društva, kao i da su, na osnovu preporuka Ureda za reviziju institucija Federacije, počeli provoditi postupke javnih nabavki u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, iako se ne slažu s njihovim mišljenjem jer zanemaruju činjenicu da su društvo komercijalnog karaktera.
Ured za reviziju institucija Federacije je 2018. konstatovao kako su “Sarajevoputevi” vršili nabavke dobara i usluga u vrijednosti od preko pet miliona konvertibilnih maraka (KM), bez provođenja postupaka i procedura u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kao i da nisu sačinili plan nabavki prilikom izrade plana poslovanja za tu godinu, iako su bili u obavezi.
“Svaka nabavka se provodila dostavljanjem više ponuda, a izbor dobavljača se vršio na osnovu najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude. Niti jedna nabavka nije bila van tržišnih cijena. Napominjemo da se poštivalo načelo ekonomičnosti, načelo transparentnosti postupka te o bilo kakvoj pristrasnoj podijeli posla se ne može govoriti”, navode iz “Sarajevoputeva”.
Na web stranici “Sarajevoputeva” navodi se da su društvo formirano s većinskim državnim kapitalom, koje održava ukupno 250 kilometara javnih cesta.
Prema Portalu javnih nabavki, “Sarajevoputevi” su tokom 2023. dodijelili tendere u ukupnoj vrijednosti od preko 4,5 miliona KM.
Traljić kaže da su “Sarajevoputevi” tokom 2018. poslove podijelili bez tendera i netransparentno, prilikom čega nisu svi koji su bili zainteresovani imali mogućnost prijave.
“Zaista mislim da se radi o opasnoj stvari. Samo izbjegavanje raspisivanja tendera otvara zaista ogroman prostor za korupciju”, dodaje.
Iz Agencije za javne nabavke kažu kako je odluka “Sarajevoputeva” da u jednom periodu ne primjenjuju Zakon, a potom da ga ponovno primjenjuju, apsurdna sama po sebi.
“Što bi, samo po sebi u bilo kojem postupku, trebalo indicirati ozbiljnu sumnju i otežavajuću okolnost na potencijalne malverzacije”, navode iz Agencije.
Agencija se proglasila nenadležnom
Amra Mehmedić, kantonalna tužiteljica, u Naredbi o neprovođenju istrage je navela kako je nesporno da je Fazlić, obnašajući funkciju direktorice, donosila konačne odluke o zaključivanju većeg broja ugovora za nabavku roba i usluga, bez provođenja postupaka i procedura propisanih Zakonom o javnim nabavkama, kao i da su članovi Nadzornog odbora imali određena ovlaštenja, ali kako se ne može u konkretnom slučaju govoriti o protivpravnom postupanju prijavljenih.
Navela je da Agencija smatra da nije na njima da utvrđuju da li je određena pravna osoba obveznik primjene Zakona, već da je to isključiva nadležnost svakog pojedinačnog subjekta, a što nesporno ostavlja prostor za različita tumačenja i provedbu propisa.
Prema Zakonu o javnim nabavkama, ugovorni organ je pravna osoba koja je osnovana za određenu svrhu u cilju zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koja nema industrijski ili komercijalni karakter.
Tužilaštvo je u odluci cijenilo ovu odredbu Zakona te navelo da se prijavljena Fazlić vodila stavom Agencije i da je utvrdila da “Sarajevoputevi” nisu obveznik primjene Zakona, ističući da ovo društvo ima konkurenciju na tržištu i isključivo komercijalni karakter.
“Imajući u vidu takvo činjenično stanje te ponovno ističući suzdržanost Agencije za javne nabavke da se jasno i eksplicitno izjasni da li je privredno društvo ‘Sarajevoputevi d.d. Sarajevo’ bilo obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama, jedini zaključak koji se u ovom trenutku može donijeti jeste da se prijavljena Nataša Fazlić kretala u okviru svojih ovlaštenja, uključujući i ovlaštenje da utvrdi da li je navedeno privredno društvo bilo u obavezi provoditi postupke javnih nabavki”, navodi u odluci Tužilaštvo, kao i da neophodnim vide jasnije definisanje propisa.
Kako se navodi u odluci, Fazlić je pokušavala rješiti status preduzeća obraćanjem Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija kao većinskom vlasniku i Uredu Vlade Federacije BiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Evropske unije.
Iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu nisu mogli komentarisati ovu odluku budući da je na nju uložena žalba.
Transparency International smatra da ovakav stav pravosudnih institucija i nedorečenost mišljenja Agencije za javne nabavke potencijalno može dovesti do niza sličnih odluka javnih preduzeća koja mogu nesmetano prestati s provođenjem tendera, čime bi se otvorio ogroman prostor za korupciju i izvlačenje novca iz javnog sektora.
Iz ove organizacije u svom ranijem saopćenju objašnjavaju kako “Sarajevoputevi”, u odnosu na ostala javna preduzeća, ne mogu biti izuzetak, jer je Vlada Federacije u ranijem periodu donosila odluke kojima je zaduživala upravitelje cesta da ovom društvu osiguraju ustupanje poslova održavanja cestovne mreže, neposredno bez nadmetanja.
Prema mišljenju Traljića, postupanje “Sarajevoputeva” je vjerovatno prethodilo odluci “Cesta” iz Mostara, a neizvjesno je da li će još neka preduzeća krenuti istim putem.
U svom odgovoru Detektoru, Agencija navodi kako nema striktno određenu nadležnost da utvrđuje da li je neki subjekat obveznik primjene Zakona ili ne, što je potencijalno koruptivno žarište i problem u sistemu javnih nabavki, ali da ima nadležnost pružanja savjetodavnih mišljenja.
“S tim da savjetodavno mišljenje Agencije nikome ne može poslužiti kao osnov za izuzimanje od primjene Zakona o javnim nabavkama”, ističu iz Agencije.
“Ceste” više od godinu dana ne primjenjuju zakon
Skupština “Cesta”, koju čini Federacija i drugi dioničari društva, u septembru 2022. je donijela Izmjene i dopune Statuta “Cesta”, koje su uticale i na postupke nabavki. “Ceste” su tada informisale Agenciju za javne nabavke o provedenim aktivnostima, s naznakom da će se svi budući postupci nabavki provoditi u skladu sa Statutom i Pravilnikom o nabavkama “Cesta”.
“Društvo uz puno poštivanje načela aktivne konkurentnosti, transparentnosti i nediskriminacije, s ciljem najučinkovitijeg korištenja sredstava Društva i postizanja optimalnog omjera cijena i kvalitete roba, usluga i radova, provodi nabave uz detaljnu analizu tržišta, prikupljanjem što većeg broja ponuda i ostvarenja što veće konkurencije ponuditelja, a sve ovo sukladno važećim internim aktima usvojenim od strane nadležnih tijela Društva”, navode oni.
“Ceste” u svom odgovoru Detektoru kažu kako nisu javno preduzeće niti ugovorno tijelo, kao i da sticanje profita predstavlja njihov temeljni cilj. Prema njihovim riječima, “Ceste” imaju konkurenciju na tržištu i djeluju u normalnim tržišnim okolnostima bez ikakvog monopola, privilegovanog položaja ili drugih ekskluzivnih prava koja dodjeljuju državna tijela.
“Društvo posebnim propisom nije definirano kao javno poduzeće (…) te za svako ostvarenje poslovnih ciljeva mora aktivno konkurirati u postupcima javnih nabava koje pokreću upravitelji cesta i natjecati se s drugim gospodarskim društvima iz privatnog sektora u ostvarivanju prihoda na otvorenom tržištu”, navode iz ovog društva.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je u julu 2022. “Cestama” dostavilo mišljenje u kojem su naveli kako Zakonom o cestama Federacije nije propisano da je registrovana djelatnost “Cesta” od javnog društvenog interesa, kao niti da su “Ceste” osnovane kao javno preduzeće.
Prema Portalu javnih nabavki, “Ceste” su tokom 2022. i 2023. u svojstvu ugovornog organa dodijelile tendere u ukupnoj vrijednosti od oko 5,6 miliona KM.
Ovo društvo je najavilo da će po sticanju svih uslova, pokrenuti procedure odjave s Portala javnih nabavki u svojstvu ugovornog tijela, dok će na predmetnom elektronskom informacijskom sistemu nastaviti egzistirati u svojstvu ponuđača.
“To su javna preduzeća koja gotovo isključivo rade s državom. Dakle, rade održavanja javne infrastrukture, dobijaju poslove na tenderima. Ne bih ulazio u to koliko tu ima stvarne konkurencije. Ali ukoliko 450 preduzeća može provoditi javne nabavke, ne vidim ni šta je problem za ova dva preduzeća”, zaključuje Traljić.
Iz Agencije tvrde kako su se “Ceste” iz Mostara neosnovano izuzele iz sistema javnih nabavki te su najavili praćenje oba društva sa zahtjevom da momentalno osiguraju primjenu Zakona, pokretanje prekršajnog postupka te podnošenjem informacije o neosnovanom izuzimanju nadležnim institucijama.
