Okružni sud u Banja Luci je donio pozitivnu presudu za odbranu Vrhovinske rijeke koja se nalazi na lokalitetu opštine Kalinovik, dana 05.01.2021. godine. Sud je poništio rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kojim je bilo odlučeno da nosilac projekta “Delaso” d.o.o. Teslić nije obavezan sprovoditi Studiju uticaja na životnu sredinu za malu hidroelektranu “Hotovlje” na Vrhovinskoj rijeci.
“Naime, Ministarstvo prilikom donošenja poništenog rješenja nije uvažilo mišljenje Instituta za javno zdravstvo RS-a kojim je ukazano da nije posvećena naročita pažnja uticajima na potencijalna izvorišta vode za pića od strane izrađivača prethodne procjene uticaja kao i da je mašinska zgrada hidroelektrane u nenaseljenom mjestu u gornjem toku Vrhovinske rijeke, 300 m ispod kaptiranog izvorišta rijeke namijenjenog za javno vodosnadbijevanje stanovništva, te da je objekat dosta blizu kaptaže u zaštitnim zonama javnog vodnog objekta. Ministarstvo ne samo da nije uvažilo mišljenje Instituta u ovom pogledu nego nije navelo niti valjane razloge zbog kojih isto nije uvaženo”, ističu iz Aarhus centra.
Dodaju da Ministarstvo u poništenom rješenju nije uvažilo niti navelo razloge za ne uvažavanje mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, u kojem je istaknuto kako ovo područje predstavlja stanište vrste potočnog raka Austropotamobius torrentium Schrank, prepoznatog kao vrsta od interesa za Evropsku uniju, koju vrstu je potrebno očuvati kroz zaštitu područja koje nastanjuje, kao i da je Gornji tok rijeke Neretve sa pritokama jedno od najvećih i najviše očuvanih staništa autohtone potočne pastrmke Salmo trutta Linnaeus, pa jedna od najvažnijih mjera zaštite i očuvanja tog područja te povećanja ukupne ihtiopopulacije jeste zaštita posebnih staništa tzv. ribljih plodišta.
“Također, dopunama Prostornog plana RS-a do 2025. godine, područje gornjeg toka rijeke Neretve je planirano za zaštitu u kategoriji Područje upravljanja staništem, a također je planirano i za hidroenergetsko korištenje, što je potpuno nespojivo, te je nužno da nadležna ministarstva utvrde koje je plansko rješenje od većeg interesa za Republiku Srpsku. Sasvim je jasno da nije moguće istovremeno vršiti i zaštitu staništa i hidroenergetsko korištenje, na šta sud posebno ukazuje. S obzirom na navedeno, sasvim je jasno da će predmetna hidroelektrana imati uticaj na prirodna staništa, te je stoga bilo nužno donijeti rješenje kojim će se naložiti obaveza izrade Studije uticaja na okoliš”, pojašnjavaju.
S obzirom na sve navedeno, sud je donio presudu kojim je uvažio tužbu podnesenu od strane Centra za životnu sredinu, a pripremljenu u saradnji sa Aarhus centrom u BiH, te poništio sporno rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, i naložio da se donese novo rješenje u roku od 30 dana.
Vrijedi napomenuti, da je Ministarstvo u međuvremenu ishodovalo i ekološku dozvolu za MHE Hotovlje, sada već na temelju poništenog rješenja. Ekološka dozvola je također utužena i čeka se sudska presuda. Zbog radova koji se već duži period izvode na Vrhovinskoj rijeci od strane investitora su podnesene i brojne krivične prijave kao i zahtjevi za inspekcijski nadzor, pa ostaje nada da će se ovom sudskom
