Betoniranje riječnih korita ili uređivanje riječnih obala, koje postaje sve „popularnije“ u Bosni i Hercegovini, obično se obavlja radi zaštite od poplava ili stvaranja vještačkog ambijenta u gradovima. Međutim, kako stručnjaci tvrde, na mnogim mjestima je ili nepotrebno stvarati zaštitu od poplava ili su obaloutvrde jednostavno zapuštene i ne doprinose mnogo, dok istovremeno uništavaju živi svijet rijeka i ugrožavaju čovjekovo korištenje rijeka i uživanje istih.
Ovaj problem je posebno izražen u manjim mjestima, kao što je Fojnica, mali grad u centralnoj Bosni i Hercegovini, u kome je primijećeno da se u posljednje vrijeme jako puno ulaže u uređenje korita rijeka.
Od 2019. do 2021. godine Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK), u kome se nalazi Fojnica, izdvojila je više od 230.000 KM za regulaciju korita rijeka Dragača i Šćona, koje se nalaze na području ove opštine:
- 2019. za projekat “Regulacija korita rijeke Dragače na području općine Fojnica“ 80.000,00 KM;
- 2020. za projekat „Uređenje korita rijeke Dragače – pragovi kod Reumala, općina Fojnica“ 12.810,00 KM i za projekat „Uređenje korita rijeke Šćone-nastavak radova“ 35.000,00 KM;
- 2021. za realizaciju sufinansiranja projekata „Regulacija rijeke Šćone“ 65.000,00 KM i za „Sufinansiranje projekta regulacija korita rijeke Dragače” 45.000,00 KM.
Pored toga, Opština Fojnica je samo prošle godine izdvojila 490.000 KM za uređenje korita rijeka Dragača i Gvožđanka.
Međutim, pojedini građani izražavaju sumnju da se to uređenje i betoniranje korita ne radi na lokacijama koje su ugrožene poplavama i klizištima nego da je u pitanju uređenje okoline određenih osoba, konkretno obala uz njihova imanja.
„Betonira se i radi tamo gdje nikad nije bilo polava i klizišta“, ističe naš sagovornik iz Fojnice koji je želio da ostane anoniman jer je ranije imao neprijatnosti. Upravo ovaj problem ističu i u Centru za životnu sredinu.
„Razumljiva je potreba i gradnja kada je u pitanju zaštita od poplava, ali opet nije to jedino rješenje. Nejasno je zašto se betoniraju korita i uređuju obale tamo gdje poplava nije bilo, ili u gradovima kako bi se napravila „ljepša“ obala, a sam prirodni ambijent kakav sada imamo na čistim rijekama je za naše uslove najbolji i svima najpovoljniji. Nejasno je zašto se to dešava, osim da bi se sredstva trošila i kružila i kako bi se samo nešto „radilo“ i neko „ugradio““, ističe Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
Na naš upit upućen Opštini Fojnica i načelniku ove opštine, u kome smo, između ostalih, postavili i pitanja da li postoji studija o potrebama betoniranja korita zbog poplava ili klizišta u opštini Fojnica; da li se to uređenje i betoniranje korita radi na lokacijama koje su ugrožene poplavama i klizištima ili se radi uređenje obala koje nisu ugrožene; kao i da li postoji studija o uticaju na okolinu u vezi sa betoniranjem korita rijeka u opštini Fojnica, nismo dobili nikakav odgovor.
Odgovor smo dobili iz Kantonalne urbanističko-građevinske inspekcije SBK koji su nam, u vezi sa betoniranjem riječnih korita u opštini Fojnica, naveli „da ova inspekcija ni u kakvom pogledu nije bila informisana o izvođenju takvih radova, niti je bilo ikakvih zahtjeva niti prigovora u vezi s tim. Takođe, u odjelu Ministarstva koji izdaje akte za građenje nije bilo zahtjeva kojim se traže potrebne dozvole za izvođenje takvih radova“. Uputili su nas da se javimo Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK i vodnom kantonalnom inspektoru, kome smo poslali upit, i od koga smo takođe dobili odgovor.
U odgovoru kantonalnog vodnog inspektora navodi se da Kantonalna vodna inspekcija pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK „nije zaprimila nikakve pritužbe ili prigovore vezano za uređenje korita rijeke u Opštini Fojnica“.
Međutim, u dopisu istog Inspektorata iz novembra prošle godine, koji potpisuje isti inspektor, upućenog Fondaciji Atelje za društvene promjene – ACT, vezanog za zahtjev navedene fondacije za inspekcijski nadzor u vezi sa radovima u koritu rijeke Dragače u opštini Fojnica, navodi se da inspekcijskim nadzorom nisu potvrđene tvrdnje o gradnji na vodnom dobru.
Dakle, iako smo od Inspektorata dobili odgovor da nije bilo prigovora, na osnovu obavijesti istog Inspektorata upućenog navedenoj Fondaciji vidimo da je ipak bilo pritužbi.
Inače, u odgovoru Inspektorata navodi se i da su mještani koji su Fondaciji „svjesno dali pogrešne i nepotpune informacije još u septembru 2019. godine nakon prvog nadzora na ovoj lokaciji od strane ovog inspektora obaviješteni o utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno o namjeni objekta i pribavljenim saglasnostima te poduzetim mjerama“. Da li su mještani „svjesno dali pogrešne i nepotpune informacije“ ili ne, može se zaključiti i na osnovu fotografija koje su nam dostavili građani, na kojima se vide mini vodozahvati i položene cijevi u koritu rijeke, odmah uz privatna domaćinstva.
Inače, prije par dana desio se i jedan incident, kada su radnici koji su pokušali da utvrde temelje mosta u selu Gojevići, prekinuli PTT kablove. Do potkopavanja temelja mosta je došlo zbog, kako tvrde mještani, nestručnog produbljivanja korita rijeke Željeznice.
Problem koji se zanemaruje
Iako je, kao što vidimo, bilo zvaničnih pritužbi, naš sagovornik ističe da su to ipak rijetki slučajevi i da u suštini o ovom problemu niko ne govori i da se za betoniranje korita rijeka mještani puno ne bune, „zbog toga što ne smiju ali i zbog toga što to vide kao nekakav razvoj“.
„Pitanje je da li je nakon velikih borbi protiv gradnje malih hidrocentrala cilj Opštine Fojnica da sve svoje rijeke na području opštine pretvore u betonska korita? Kako je krenulo izgleda da će tako biti“, zaključuje naš sagovornik.
Betoniranje korita rijeka, kako ističu stručnjaci, predstavlja još jedan problem koji se kasnije javlja u održavanju samih dionica koje su zabetonirane, jer vremenom se rijeka opet prirodnim putem vraća u prvobitni ambijent nanosima zemlje i rastom vegetacije.
„Održavanje onda izostaje i ne postiže se toliko. Svaki oblik života u betoniranom koritu se ubija, a zatim i onaj oko rijeke, te je tako sada to samo vodeni tok kroz betonsko korito. Kada uzmemo i situaciju da se na mnogim mjestima direktno ispuštaju kanalizacione i druge otpadne vode, a cijevi se jasno i vide, što stvara zagađenje i orgoman smrad, onda je rijeka u ovakvom betonskom koritu više onemogućena da prečišćava sve te materije i dolazimo do toga da su se stvorili dodatni problemi, a potencijalno samo jedan rješio“, ističe Vladimir Topić.
Rijeka sa svojim koritom od zemlje, stijena i kamenja je najpovoljniji ambijent za ljude i kada je čista, puna je života.
„Mnogo je rastinja, žbunja i drveća okolo koji štite od erozija. Takve rijeke nam pružaju mnogo više koristi od onih, zagađenih i betoniranih, kojima, čini se ponekad, fali još samo betonski poklopac i da budu potpuno uništene i zaboravljene u gradovima“, upozorava Topić.
Rijeke na području opštine Fojnica su, kako ističu zabrinuti građani, na dobrom putu da postanu zabetonirane, uništene i zaboravljene. Na žalost današnjih, ali i budućih generacija, kojima ostavljamo samo beton i cijevi.
