Sudija Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Goran Nezirović je 03.09., na sjednici Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, govorio o stanju u bh. pravosuđu, te, naveo da su, po njegovom mišljenju, ključni problemi, prije svega, sistem odgovornosti, integritet i nezavisnost i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije.
“Dakle, to su najznačajniji problemi, a imamo probleme, ali nešto manje, kad je u pitanju efikasnost sistema i kvalitet sudskog sistema”, dodao je.
Po njegovim riječima, za stanje u pravosuđu najodgovornije je ono tijelo koje je po zakonu dobilo zadatak da osigura da to pravosuđe djeluje nepristrasno, nezavisno i da imamo stručnost u pravosudnom sistemu.
“Po prirodi stvari, najodgovorniji za stanje u pravosuđu je regulator, odnosno Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Značajan dio odgovornosti za slabosti sudskog sistema svakako snosi i zakonodavna i izvršna vlast, a dio odgovornosti snosi i međunarodna zajednica”, smatra Nezirović.
Po njegovim riječima, kada je u pitanju odgovornost VSTV-a BiH, potpuno je jasno da je ta institucija, čiji je i on član, „već nekoliko godina u ozbiljnoj krizi i može se reći da je na određen način i dezorijentisana“.
“Prva mjera reformska, koja nije samo reformska mjera, nego je uslov za dalju reformu pravosuđu, izmjena je Zakona o VSTV-u, a s druge strane izmjena ponašanja samih članova Vijeća.
Kada je u pitanju novi zakon o VSTV-u, bilo bi dobro, i već na toj tački će se vidjeti da li zaista postoji stvarna i ozbiljna reformska volja, da se prije svega u roku od nekoliko mjeseci, najkasnije do kraja ove godine, usvoje hitne izmjene Zakona o VSTV-u”, ističe Nezirović.
Napominje da bi te izmjene, prije svega, podrazumijevale izmjene koje se tiču odgovornosti članova VSTV-a, rješavanje pitanja sukoba interesa članova VSTV-a, neke odredbe o disciplinskoj odgovornosti, način glasanja…
Istaknuo je da bitno da se usvoje odredbe o finansijskim izvještajima, odnosno imovini i materijalnim interesima sudija i tužilaca, nosilaca pravosudnih funkcija.
“To će biti test za zakonodavnu i izvršnu vlast da li zaista postoji ozbiljna reformska volja”, smatra Nezirović.
Kaže da vraćanje povjerenja javnosti, jačanje integriteta i odgovornosti pravosuđa „treba da počne s provjerom imovine, da bi se na taj način otklonile bilo kakve sumnje u koruptivne rizike u okviru pravosudne zajednice, koja treba da vodi borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Nezirović smatra da su to hitne mjere koje bi trebalo odmah usvojiti, a nakon toga pristupiti donošenju novog sveobuhvatnog zakona o VSTV-u.
Napominje kako bi bilo dobro kada bi on mogao biti donesen do kraja iduće godine, ali sumnja da taj posao neće biti završen za nekoliko godina.
Nezirović je u svom obraćajnju istaknuo i da je neophodno brzo usvojiti revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, „da bi se manje složeni predmeti dali na procesuranje entitetskim sudovima“.
“Jer bez te mjere i bez usvajanje te strategije mi nećemo predmete ratnih zločina završiti do 2030. godine s ovakvim tempom rada”, smatra Nezirović.
On se osvrnuo i na problem korupcije i organiziranog kriminala.
“Svi međunarodni izvještaji pa i domaći govore da je stepen raširenosti korupcije u BiH izuzetno visok. To je samo pokazatelj da su zakazali svi, i preventivni i represivni mehanizmi za borbu protiv korupcije”, kazao je Nezirović.
On smatra da je za reformu u oblasti pravosuđa potreban reformski program, politička volja, kompetentnost reformatora, novac i vrijeme.
“U nekim segmentima reforma će biti teška, dugotrajna, ali negdje možemo postići rezultate veoma brzo”, smatra Nezirović.
Što se tiče međunarodne zajednice, za koju je rekao da snosi dio odgovornosti, kazao je da je međunarodna zajednica uložila ovdje enormna sredstva.
“Nemam nikakvu dilemu da su to naši prijatelji. Mislim da evropske vrijednosti i evropski standardi nemaju alternativu i da su naš jedini put evropske integracije”, kazao je Nezirović.
Dodao je da ono što on prigovara međunarodnoj zajednici, to je nekada nedovoljna odlučnost.
“U posljednje vrijeme vidimo da ambasade zemalja Kvinte zaista odlučno reaguju, izdaju pravovremena i pravilna saopćenja, vrlo odlučna. Djeluje i PIC. Mislim da bi Delegacija EU ipak trebala da bude transparentnija u svom radu, mislim da treba da bude jasnija u svojim preporukama. Mislim prije svega, da je to do nas. Mi se moramo nametnuti kao partneri”, istaknuo je Nezirović.
Mi moramo, dodao je on, biti aktivan sudionik reforme, mi moramo biti partner reforme i subjekt reforme.
“Reforma pravosuđa je nemoguća bez saradnje, reformu pravosuđa ne može provesti ni samo Vijeće, niti Ministarstvo pravde. Bez zakonodavne i izvršne vlasti mi to ne možemo uraditi. Bez te prave saradnje, mi smo točkovi koji se okreću, a ništa ne pokreću”, kazao je Nezirović.
