Uzimajući u obzir da Bosna i Hercegovina, s više od 50 posto pokrivenosti teritorije šumama i šumskim zemljištem, spada u red najšumovitijih europskih država poražavajuća je činjenica da ovaj sektor nije zakonski uređen na državnoj niti razini entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.
Ovaj višegodišnji nemar i pasivnost političkih elita, smatra Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, može značiti samo jedno: ”Da određenim interesnim lobijima i lokalnim moćnicima odgovara ovakvo neuređeno stanje u sektoru koji je postao ili je na dobrom putu da postane najkorumpiraniji u cjelokupnom gospodarstvu”.
Otvoren prostor za nelegalno iskorištavanje drvnog bogatstva
Naime, BiH je jedina država u Europi koja nema državni zakon o šumama, a da istodobno ima razvijeno drvno- šumarsko gospodarstvo.
Na ovaj zakon se čeka od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji zakon o šumama proglašen neustavnim. Vlada FBiH je nakon toga kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u prosincu 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o šumama.
Iz Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za Bljesak.info kazali su kako je Prijedlog ovoga zakona od srpnja 2017. godine u parlamentarnoj proceduri i Vlada FBiH je do sada uputila pet urgencija kako bi se ovaj prijedlog razmatrao na Parlamentu FBiH.
Skidanje s dnevnog reda
”Tijekom 2022. godine Prijedlog zakona o šumama je dva puta uvrštavan na dnevni red sjednice Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamenta F BiH, ali je oba puta skinut s dnevnog reda bez službenog objašnjenja. U istom razdoblju dostavljeni su i amandmani na tekst Prijedloga zakona, održan je dodatni krug konsultacija sa zainteresiranim stranama, te izrađeno detaljno izjašnjenje o danim amandmanima i primjedbama, a koja izjašnjenja je Vlada FBiH utvrdila na 265. hitnoj sjednici održanoj 25. srpnja 2022. godine i na 326. sjednici održanoj 28. srpnja 2022. i dostavila Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamente FBiH”, kazali su iz ministarstva.
Ovakvim stanjem, upozorava Kusturica, otvoren je prostor za nelegalno iskorištavanje drvnog bogatstva, a grube procjene govore da zbog bespravne sječe Federacija gubi stotine tisuća kubika šume, odnosno, milijune KM vrijednog i nepovratno izgubljenog šumskog bogatstva.
”Za posljedicu imamo stanje kakvo imamo – šumske krađe koje dostižu višemilijunske vrijednosti kubnih metara nelegalno posječene drvne mase, cvjetanje crnog tržišta drvnih sortimenata, pogoršanje stanja šuma uslijed neadekvatnog upravljanja i niz drugih problema”, kazala je Kusturica.
Iz resornog federalnog ministarstva podsjećaju kako je u posljednjoj godini primjene Zakona o šumama u proračunu Federacije prokljuvljeno cca 4.1 milijun KM novčanih sredstava koja su usmjerena namjenski, za financiranje radova po ”Programu poticaja za šumarstvo”. No ističu: ”Neprocjenjivo je veći gubitak Federacije BiH, svih kantona i općina, odnosno cjelokupne zajednice zbog nagomilanih problema u šumarstvu koji se usložnjavaju zbog nepostojanja propisa za oblast šumarstva na razini Federacije”.
Dok je BiH, zaslugama primarno šumarskih stručnjaka i znanstvenika, profesora Šumarskog fakulteta u Sarajevu iz 60-ih i 70-ih godina, sačuvala gotovo prirodne šume, većina europskih država je, fokusirajući se isključivo na kratkoročne efekte, svoje šume prevela u monokulture koje su naknadno izazvale brojne nedostatke i pokvarile strukturu njihovih šuma.
Upravo posljednjih godina europske zemlje pokušavaju ispraviti greške iz druge polovice prošlog stoljeća i ulažu značajne napore i sredstva u prevođenju podignutih monokultura u prirodne šume, što je podvig u pravom smislu riječi’.
EU strategija za šume za 2030.
Europska komisija 2020. godine donijela je Novu strategiju EU-a za šume za 2030., jednu od glavnih inicijativa u okviru europskog zelenog plana koja se nadovezuje na Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. Strategija pridonosi paketu mjera predloženih za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. godine.
U Strategiji se obvezuje na strogu zaštitu prašuma i starih šuma, obnovu degradiranih šuma i osiguravanje da se njima gospodari na održiv način, tako da se očuvaju vitalne usluge ekosustava koje šume pružaju i o kojima ovisi ljudsko društvo.
Nadalje, promiču se prakse gospodarenja šumama kojima se u najvećoj mjeri čuva bioraznolikost i pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, uzimaju u obzir granice održivosti pri korištenju drvne biomase te potiče učinkovitost pri korištenju drvnih resursa u skladu s kaskadnim načelom.
Konačno, Strategija za šume najavljuje donošenje zakonskog prijedloga za pojačani monitoring šuma te izvješćivanje i prikupljanje podataka u EU-u. Usklađeno prikupljanje podataka u EU-u, u kombinaciji sa strateškim planiranjem na razini svih država članica, pružit će sveobuhvatnu sliku stanja, razvoja i predviđenog budućeg razvoja šuma u EU-u. To je preduvjet za osiguravanje višestrukih funkcija šuma i neophodno je za zaštitu klime, očuvanje biološke raznolikosti i gospodarstvo.
Nekoliko amandmana
Tim Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT detaljno se bavio i problematikom predloženog Zakona o šumama FBiH te za isti mogu reći da se u mnogim segmentima radi o modernom zakonskom rješenju, s tim što će biti neophodno nekoliko većih i manjih amandmanskih intervencija kako bi tekst Zakona bio dodatno unaprijeđen.
”Kolegice iz Aaarhus centra u Bosni i Hercegovini u proceduru su uputile niz amandmana pripremljenih od strane profesora sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Predloženim amandmanima daje se, između ostalog, funkcionalnija definicija šume, ali i rješavaju značajna pitanja poput prava i obveza privatnih šumoposjednika, izrade dugoročnih i srednjoročnih planova gazdovanja šumama, predviđa značajnije učešće javnosti prilikom donošenja planova i odluka i slično”, objašnjava Kusturica.
Iz resornog ministarstva za Bljesak.info kazali su kako se prilikom izrade Zakona o šumama vršilo usklađivanje njegovih odredbi s uredbama Europske unije kojim su uređena pojedina pitanja u oblasti šumarstva – Uredba EU kojom se propisuju podrobna pravila za praćenje stanja šuma i međusobnih ekoloških utjecaja u Zajednici. Uredba EU o utvrđivanju obveza privrednih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drveta. Uredba EU o nadzoru nad šumama i međudjelovanjima u okolišu u Zajednici.
S obzirom da se radi o obimnim dokumentima, kojima je obrađeno dosta različitih pitanja, potpuno usklađivanje s predmetnim uredbama s EU postići će se, ističu iz ministarstva, tek nakon usvajanja Zakona o šumama i donošenja podzakonskih propisa kojima će se detaljnije urediti određena pitanja definirana europskim standardima.
