„Glavni tužioci, zamjenici glavnih tužilaca i tužioci ne mogu biti krivično gonjeni, uhapšeni ili zadržani u pritvoru, niti mogu odgovarati u građanskom postupku za mišljenje koje daju ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti“, navodi se u članu 29 Zakona o javnim tužilaštvima Republike Srpske.
Javnost se stoga pita jesu li tužioci moć iznad sistema, iznad zakona, iznad i samih sudija? Javnost se s pravom pita i da li je to jedan od bitnih razloga zbog kojeg su u periodu od 2006. do 2019. godine javna tužilaštva u RS-u, Specijalno tužilaštvo, te Posebno odjeljenje Republičkog tužilaštva, donijeli ukupno 27.592 naredbe o obustavi istrage ili naredbi da se istraga u određenim predmetima neće provoditi. Ovo su zvanični podaci Republičkog javnog tužilaštva RS.
ZA GLAVNOG TUŽIOCA STANJE “NIJE ALARMANTNO”
Ovome treba dodati i nekompletne podatke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH prema kojima su okružna tužilaštva u Banjaluci, Bijeljini, Doboju, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Prijedoru u periodu 2008-2020. godina zbog zastare amnestirala od odgovornosti 579 počinitelja krivičnih djela! Spomenuta nepotpunost se odnosi na činjenicu da VSTV-u nisu dostavljeni iz Republike Srpske podaci za period 2008.-2012. godina, pa je za pretpostaviti da je taj broj znatno veći.
Nositelji pravosudnih funkcija u ovim podacima ne vide ništa sporno, uz tvrdnju da su tužioci svo vrijeme odgovorno radili svoj posao. Kako smatra glavni tužilac banjalučkog Okružnog tužilaštva Zoran Bulatović, broj zastara „nije alarmantan“. U izjavi medijima pojasnio je da se godišnji izvještaji šalju VSTV BiH i da do sada nikada nije bilo primjedbi na rad tužilaštava i tužilaca u Republici Srpskoj.
Ono što je svakako zanimljivo jeste činjenica da ovakvo stanje najveći broj advokata ne želi da komentariše. Tako je jedan banjalučki advokat specijalizovan za domen krivičnog prava, uz uvjet da njegovo ime ne objavljujemo, kazao da postoji niz razloga zbog kojih veliki broj krivičnih prijava nikada ne stigne do faze optužnice.
Prema njegovim riječima, dio problema leži u lošim kadrovima koji se u tužilaštva imenuju, u neosnovanom podnošenju krivičnih prijava protiv političkih oponenata u vrijeme predizbornih kampanja, ali i, kako je istakao, „poražavajućim izmjenama Zakona o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika RS“. Te su izmjene, naveo je, ponekad jednako zbunjujuće i za tužioce i za advokate.
I dok se on uzdržavao od bilo kakvog konkretnog komentara njegov kolega, bijeljinski advokat Duško Tomić, bez zazora konstatuje „kakva država, kakav sistem, takvi i tužioci“.
Tomić navodi da, shodno zakonu o Krivičnom postupku, tužioci sami određuju koliko će vremena provoditi istrage, odnosno sami na taj način i regulišu zastare. Isti je slučaj, dodaje, i o odluci hoće li donijeti naredbu o odbacivanju krivičnih prijava, ili obustavi istrage.
„Tako smo niz godina imali situaciju da sve zavisi isključivo od tužilačke volje i situacija se nije popravila ni nakon poslednjih izmjena Zakona o krivičnom postupku RS. Iako se sada daje mogućnost advokatu, ili oštećenom da u slučaju kada tužilaštvo odustaje od gonjenja nastave voditi postupak, da ispituju okrivljenog i traže dodatno izvođenje dokaza, iz vlastitog iskustva svjedočim da sudije odbijaju zakon provoditi“, upozorio je Tomić.
PRAVOSUĐE BOLNA TAČKA BH DRUŠTVA
Naš sugovornik kao poseban problem navodi „nesposobnost tužilaca da rade posao koji im je povjeren“. Dodaje da tužioci ne bi smjeli imati mandate duže od četiri godine, odnosno da bi morali podlijegati reizboru nakon što podnesu izvještaj o radu.
Međutim, tužioci u BiH imaju doživotne mandate i uz to, naglašava Tomić, nikada niko od njih nije odgovarao za stotine godina zastara, ili pak odluka o neprovođenju istrage.
„Tužioci su strahovita moć u ovom sistemu, jer su iznad sudija, iznad zakona i neodgovorni kakvi jesu sebi su uzeli za pravo da optuže koga hoće, koga neće ne moraju. Ako želimo vratiti povjerenje u pravni sistem, morala bi se pod hitno napraviti analiza da vidimo šta je od predmeta i zašto otišlo u zastaru. A mislim da je to prevashodno privredni kriminal mjesto gdje su i najveće pare“, smatra Tomić.
On tvrdi da su tužioci „najkorumpiraniji dio pravosuđa“, te da odgovornost za to leži u VSTV-u.
„Pravosuđe je jedna od najbolnijih tačaka bh. društva i da dok ne dođe do odlaska s vlasti aktuelnih političkih struktura neće doći ni do promjene načina rada pravosudnih institucija“, zaključuje Tomić.
Opozicione stranke u BiH godinama upozoravaju na katastrofalno stanje u pravosuđu koga potresaju brojne afere koje se vežu za nositelje pravosudnih funkcija, od vrha VSTV-a pa do dna piramide.
Iz tih razloga Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u maju 2020. osnovao je Privremenu istražnu komisiju za utvrđivanje stanja u pravosuđu. Tokom nešto više od dvije godine pred komisijom su svoje iskaze dale brojne sudije, tužioci, advokati iz cijele BiH, a među njima, iako nevoljko, i glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić.
PARLAMENTARNA KOMISIJA ČEKA NA ODGOVORE
Državni parlamentarci su na temelju iskaza mnogih nositelja pravosudnih funkcija samo potvrdili ono o čemu javnost već godinama govori. A riječ je o nemaru, neznanju, političkim utjecajima koji u konačnici dovode do potpune pravne nesigurnosti građana BiH.
Da se stanje u pravosuđu mora mijenjati navodi se već nekoliko godina zaredom i u redovnim izvještajima Misije OSCE-a o odgovoru pravosuđa na korupciju, koji se temelje na praćenju rada u predmetima korupcije.
Sindrom nekažnjivosti, korupcija, dramatičan pad u broju novih optužnica, nagli pad u stopi osuđujućih presuda, te sve duže trajanje postupaka, samo su dio detektovanih trendova vezanih za rad nositelja pravosudnih funkcija.
Članovi ove komisije uz to već godinu i po čekaju na odgovor o razlozima „nespremnosti VSTV-a da podrži etičke standarde i osigura odgovornost u okviru pravosuđa“.
Tomić smatra da je u ovom trenutku teško očekivati pozitivne pomake u pravosuđu. Referirajući se na susjednu Hrvatsku, u kojoj su nakon što je Zdravko Mamić, bivši predsjednik FK Dinamo, optužio nekoliko sudija osječkog Županijskog suda za korupciju isti uhapšeni, Tomić je kazao da se u BiH to neće desiti dok prvo iza rešetaka ne završe Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović.
„Kada oni budu uhapšeni, onda možemo očekivati da se pohapse i brojni tužioci“, zaključio je Tomić.
Jasno je da BiH ne može dobiti kandidatski status za članstvo u EU dok se ne unaprijedi stanje u pravosuđu, a ako bi i otvorila pregovore upravo je pravosuđe prvo poglavlje koje se monitoriše. No, ima li se u vidu da je za vladajuće elite članstva u EU tek puka fraza, tako je i reforma pravosuđa nešto na što ćemo još dugo čekati.
