Rad vlada i skupština kantona, entiteta i parlamenata na državnom nivou u Bosni i Hercegovini je nedovoljno javan što uskraćuje mogućnost učešća građana u kontroli njihovog rada i procesu donošenja odluka, zbog čega raste nepovjerenje u rad institucija kao i prostor za korupciju, poruka je okruglog stola pod nazivom „Transparentnost procesa donošenja odluka u BiH“ održanom 14.06. u Sarajevu u organizaciji Transparency International u BiH.
Na okruglom stolu, koji je organizovan uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske, su predstavljeni rezultati istraživanja objavljenih u sklopu analize pod nazivom „Pregled nivoa proaktivne transparentnosti procesa donošenja odluka“ kojom su obuhvaćene institucije izvršne i zakonodavne vlasti na kantonalnom, entitetskom i BiH nivou koji su ukazali na zabrinjavajući manjak transparentnosti javnih organa širom BiH.
Istraživanje je pokazalo da ni jedna vlada u Bosni i Hercegovini ne objavljuje redovno materijale sa održanih sjednica na svojim internet prezentacijama, dok su Savjet ministara i Vlada Posavskog kantona jedne dvije institucije izvršne vlasti čiji su zapisnici sa održanih sjednica blagovremeno objavljeni i dostupni građanima.
Ovaj podatak kao i činjenica da tek 5 od 14 vlada u BiH redovno objavljuje odluke na svojim zvaničnim prezentacijama ukazuje da građani u Bosni i Hercegovini nisu adekvatno upoznati sa odlukama izvršnih vlasti koje se na njih direktno odnose, što umanjuje stepen povjerenja javnosti u njihov rad.
Ništa bolje stanje proaktivne transparentnosti ne pokazuju ni zakonodavna tijela širom BiH budući da je istraživanje ukazalo kako skupštine kantona, entiteta kao ni oba doma Parlamenta BiH ne objavljuju redovno planove niti izvještaje o provedenim javnim raspravama odnosno saslušanja a izvještaje o svom radu redovno objavljuje tek 5 od 16 zakonodavnih tijela na posmatranim nivoima vlasti u BiH.
Pregled nivoa proaktivne transparentnosti procesa donošenja odluka pokazuje da u BiH postoje vlade sa čijim djelovanjem je javnost nedovoljno upoznata dok su građanima uskraćene informacije o ključnim fazama u radu parlamenata što nepovoljno utiče na povjerenje građana u institucije te im umanjuje mogućnost zaštite svojih interesa, što sve ukupno uvećava prostor za korupciju.
“Ono što je sporno odnosi se na objavljivanje podataka i izvještaja o radu institucija, ali i o procesima donošenja odluka” kazao je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International u BiH uz napomenu da ne treba posebno isticati koliko je bitna proaktivna transparentnost i za jačanje političke odgovornosti na svim nivoima u BiH, ali i za omogućavanje građanima učešće u donošenju odluka.
“Imamo eklatantan primjer na državnom nivou, što je zapravo i praksa, da se prijedlozi zakona, kada prođu Vijeće ministara, zapravo ne objavljuju, i tu imamo situaciju da praktično javnost nema uvida u to u kojoj formi i u kojem tekstu su ti zakoni usvojeni. Primjer je nedavno usvojeni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koji je među 14 prioriteta, a mi zapravo još uvijek kao javnost nemamo uvida u to u kojem tekstu je on usvojen”, pojasnio je Blagovčanin, te dodao da se takva praksa mora mijenjati.
U tom cilju, TI BiH je iznio prijedloge za jačanje standarda proaktivne transparentnosti koji uključuju unaprjeđenje zakonskog okvira koji tretira oblast pristupa informacijama na svim nivoima u BiH, prepoznavanje primjera dobre prakse pri primjeni standarda proaktivne transparentnosti i njihovu implementaciju te uspostavljanje različitih elektronskih alata i standarda otvorenih podataka za sve nivoe vlasti u BiH.
Okrugli sto je okupio predstavnike relevantnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH, međunarodnih institucija, organizacija civilnog društva i medija kojima je prezentovan važnosti proaktivne transparentnosti kao načina na koji građani mogu ostvariti veći stepen učešća u radu zakonodavnih i izvršnih vlasti ali i jačanja odgovornosti i integriteta javnog sektora kao ključnih pretpostavki za suzbijanje korupcije.
