Transparency International u BiH pratio je na koji način se zloupotrebljavaju javna sredstva za korist kandidata i političkih stranaka i kako djeluju izmjene Izbornog zakona.
Udruženje “Zašto ne” već godinama prati koliko kandidati i stranke ispunjavaju svoja predizborna obećanja.
Sa ovim iskustvom tri organizacije zajedno pokreću portal o odgovornosti odnosno integritetu političara koji će građanima prije narednih izbora 2026. godine ponuditi detaljne informacije o kandidatima i strankama.
Posljednju predizbornu kampanju tokom lokalnih izbora ove godine obilježilo je smanjenje govora mržnje i oprezno korištenje društvenih mreža za širenje mržnje, što je rezultat izmjena Izbornog zakona BiH, ali je i pokazalo značajne nedostatke ovog zakona u sankcionisanju zloupotrebe javnih resursa u kampanjama i neispunjena predizborna obećanja, pokazuju monitorinzi tri organizacije u BiH.
Kandidat za načelnika Kalinovika, Vlade Sladoje je objavio fotografiju na svom Facebook profilu u uniformi proglašavajući mobilizaciju na čitavoj teritoriji općine Kalinovik do 6. oktobra.
“Proglašavam vanredno stanje sve dotle dok se Kalinoviku i zagorju ne vrati njegovo dostojanstvo. S vjerom u Boga za dostojanstvenu pobjedu ili častan poraz”, napisao je u objavi, dok je u drugoj Kalinovik nazvao “Mladićevo”.
Njegov primjer je samo jedan od ukupno 58 prijava za korištenje govora mržnje tokom predizborne kampanje koje su građani i političke stranke prijavile, a koju je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) kaznila, sa 20.000 maraka, a nakon odluke suda kazna je preinačena na 15.000.
Mržnju na nacionalnom, vjerskom i etničkom nivou u toku predizborne kampanje za lokalne izbore zamijenila je mržnja prema LGBT zajednici, manjinskoj u BiH, a CIK BiH djelimično je kaznio dva političara zbog govora mržnje prema ovoj zajednici.
Transparency International u BiH zabilježio je tokom tri mjeseca više od 2.570 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva, zbog čega smatraju da su izmjene zakona neprecizne ili ne donose nužno pozitivne izmjene.
Prema podacima monitoringa Transparencyja, CIK je zaprimio više od 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do izbora su izrekli samo sedam sankcija, od kojih većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama.
S druge strane, platforma Istinomjer organizacije “Zašto ne” tokom prethodnog mandata, odnosno do lokalnih izbora 2024. godine, zabilježio je ukupno 857 obećanja u 13 općina i gradova u BiH. Prema rezultatima njihovog istraživanja, na lokalnom nivou procenat ispunjenosti doseže blizu 50 posto, dok ispunjenje obećanja viših nivoa vlasti, prema monitoringu, rijetko doseže dvocifren procenat.
Ovakvi monitorinzi građanima pokazuju jasan uvid u stvarni rad političara, ali i političkih stranaka, te poruke na kojima zasnivaju svoju ideju i rad. Zato po prvi put, udružujući monitoringe i praćenje izbornih procesa, tri organizacije pokreću jedinstvenu platformu na kojoj će se građani moći informisati o svim važnim podacima o pojedincima, političkim strankama i ključnim odlukama koje su donosili, kako bi na općim izborima 2026. godine donijeli pravi izbor.
Jedinstvena platforma odgovorno.st će kroz nadzor tri organizacije u BiH držati nosioce javnih funkcija i institucije odgovornima za javnu potrošnju, ispunjenje njihovih obećanja, podršku reformama protiv korupcije, nivo njihove otvorenosti, finansijsku odgovornost i sve identifikovane nepravilnosti kroz jasan prikaz i uvid svim građanima.
Istraživanjem će biti obuhvaćene vladine i parlamentarne institucije na nivou BiH i oba entiteta, kao i sva državna i entitetska ministarstva, te organi uprave s državnog i entitetskog nivoa.
Praćenje i izvještavanje će obuhvatiti slobodan pristup informacijama, javne nabavke, zaštitu zviždača, finansiranje političkih stranaka, sukob interesa, pravosuđe i druge sektore relevantne za vladavinu prava i okvir borbe protiv korupcije. Koraci uključuju redovno praćenje zakonodavnih inicijativa, sprovođenje analiza predloženih mjera, prikupljanje informacija o sprovođenju relevantnih zakona, upoređivanje trendova i redovno izvještavanje o rezultatima.
Do objave stranice s karticama pojedinaca i stranaka, donosimo presjek monitoringa tri organizacije za lokalne izbore 2024. godine, a čiji će se nalazi naći i na novoj platformi odgovorno.st.
Smanjena mržnja na društvenim mrežama
BIRN BiH je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore 2024. godine pratio sve naloge na društvenim mrežama kandidata za načelnike i gradonačelnike, trenutnih načelnika i gradonačelnika, predsjednika stranaka, stranice parlamentarnih stranaka u BiH, kao i online medije, da bi analizirao prisutnost i korištenje mržnje u političkim kampanjama.
Monitoringom je obuhvaćeno više od 220 pojedinca na društvenim mrežama, više od 20 političkih stranaka, te online mediji i pojedini predizborni skupovi u BiH za koje je ranija praksa pokazala da su izvori mržnje.
Rezultati monitoringa pokazuju da je mržnja po etničkoj pripadnosti znatno manje prisutna u kampanjama kandidata i čelnika njihovih stranaka nego što je to slučaj prethodnih izbornih procesa na društvenim mrežama, ali da se narativ mržnje povećao nad drugom manjinskom skupinom u BiH i to LGBTIQ+ zajednicom.
Diskriminatorne, mrzilačke ili segregacijske izjave prema LGBTIQ+ zajednici bile su izrečene u javnom prostoru tokom predizbornih skupova ili u obraćanju medijima, a samo neke su postavljene na društvenim mrežama. To pokazuje da kandidati opreznije koriste online prostor za promicanje takvih poruka i da su izmjene Izbornog zakona u ovom dijelu donijele promjene.
Od najmanje četiri izjave kojima se direktno diskriminiše ili širi mržnja prema LGBTIQ+ zajednici, Centralna izborna komisija BiH kaznila je dvije, i to Milorada Dodika i Ljubu Ninkovića, dok druge dvije nisu, jer organizacije koje bi inače prijavile ove izjave nisu uočile video u periodu od 72 sata, što je rok predviđen zakonom za podnošenje prijave.
Većina mapirane mržnje desila se na javnim skupovima, a dio tog sadržaja je ponekad objavljen u medijima ili na društvenim mrežama, dok jedan dio izjava nikada nigdje nije ni objavljen izuzev što je izrečen u javnom prostoru, odnosno na skupu.
Političari opreznije koriste društvene mreže za svoju kampanju, naročito termine u kojima se slobodnije izražavaju u javnom prostoru u odnosu na period prije izmjena Izbornog zakona koje obuhvataju i društvene mreže.
Kandidati i stranke su uglavnom koristili društvenu mrežu Facebook kao primarnu za komuniciranje s javnosti i to u procentu skoro 60 posto, zatim Instagram oko 30 posto korisnika, Twitter je koristilo tek negdje do deset procenata, a TikTok svega nekoliko procenata kandidata.
Najčešće su objavljivali fotografije i videe kampanje, obraćanja javnosti, plaćene predizborne sadržaje, te izvještaje sa skupova. Vrlo rijetko su govorili o planovima, obećanjima i konkrentim pitanjima od lokalnog značaja.
Od pojedinaca najaktivniji na društvenim mrežama bili su Draško Stanivuković, Milorad Dodik, Nenad Nešić, Fuad Kasumović, Semir Efendić, Jelena Trivić… Oni su ujedno i lica koja su najčešće spominjanja na društvenim mrežama kroz označavanja ili izvještavanja. Osim njih tu su i Edin Delić i Nenad Stevandić, dok je od stranaka među oznakama najčešće bili i BH Zeleni, te DF i HDZ.
Od političkih stranaka najviše objava su imale SNSD, Naša stranka, SDP, SDA, Laburistička stranka, Ujedinjena Srpska, a uglavnom su izvještavali sa svojih predizbornih skupova, te dijelili galerije fotografija. U prosjeku su dnevno objavljivali više od deset objava.
Sanel Zulić, kandidat za načelnika Cazina, u videosnimku objavljenom na društvenoj mreži Facebook tokom svoje kampanje i predizbornih obećanja kazao je da će se boriti protiv manjinske zajednice u BiH.
“NLCC i ja kao budući načelnik ćemo se boriti protiv svih onih koji štete našoj lokalnoj zajednici, protiv korupcije, mita i nepotizma, bilo kojeg oblika zloupotreba i nezakonitih radnji, te protiv onih koji pokušavaju našu omladinu usmjeriti u pogrešnom pravcu, i opasnom pravcu, protiv svih vrsta i pokušaja sistemskog djelovanja LGBT skupina i slično”, kazao je o u ovom videu.
Zulić nije osvojio mantat na lokalnim izborima 2024. godine, a CIK ga nije kaznio zbog govora mržnje upućenog prema LGBT zajednici.
Lokalne izbore obilježile brojne zloupotrebe javnih resursa
Transparency International u BiH zabilježio je za tri mjeseca više od 2.570 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva.
Uprkos zakonskoj zabrani, svi nivoi vlasti podijelili su pred izbore gotovo 60 miliona maraka građanima kroz jednokratna budžetska davanja, a uprkos brojnim prijavama CIK je odbio sankcionisati ovu pojavu. CIK je uglavnom kažnjavao preuranjenu kampanju, dok su gotovo potpuno izostale sankcije po brojnim odredbama zakona koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa. CIK je zaprimio više od 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do izbora izrečeno je samo sedam sankcija, od kojih većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama.
Po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne subvencije još nije izrečena nijedna sankcija.
U samoj kampanji nastavljena je i praksa izborne promocije putem infrastrukturnih projekata, a vrijednost započetih i završenih radova uz nekoliko većih projekata u ovom predizbornom periodu iznosilo je 589 miliona maraka. Transparency je podnio i nove prijave CIK-u u brojnim slučajevima gdje su ovi radovi predstavljani kao uspjeh stranke, ali su sankcije izricane samo zbog preuranjene kampanje.
Tako je protiv ministra zdravstva Bosansko-podrinjskog kantona, koji je i kandidat NIP-a za gradonačelnika Goražda, Transparency podnio prijavu zbog promocije usluge besplatnih pregleda sa logom političke partije, dok je CIK-u prijavljen slučaj iz Bolnice “Srbija” u Stanarima, gdje su na pultu za prijem pacijenata dijeljeni predizborni materijali Ujedinjene Srpske.
Osim toga, prijavu je Transparency podnio i protiv ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića zbog snimka na kojem obećava biračima u Višegradu da će urgirati na konkursu u policijskim agencijama za kandidate iz ove općine “bez obzira da li su iz SNSD-a ili DNS-a”. Prijava je podnesena i protiv Milorada Dodika zbog govora na predizbornom skupu u kojem upozorava birače koji ne glasaju za kandidata njegove partije “da će imati smanjene šanse za život ako im zatreba operacija”.
Po prijavama Transparencyja s liste predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika uklonjeno je 41 lice za koje se utvrdilo da su povezana s političkim partijama, dok je CIK odbio ukloniti više od 160 lica za koje je organizacija dostavila dokaze o njihovoj povezanosti s političkim partijama.
Ovi podaci pokazuju da izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik nisu riješile dva ključna problema integriteta izbornog procesa, a to su zloupotrebe javnih resursa i stranačka kontrola nad biračkim odborima.
Transparency je institucijama podnio 123 prijave, a CIK je po prijavama TI-a BiH do sada izrekao 18 sankcija u ukupnom iznosu od 115.500 maraka. Te sankcije se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju.
Na četiri dijela kampanje potrošeno više od deset miliona
Transparency je uradio i procjenu troškova izborne kampanje koja pokazuje da su stranke potrošile najmanje 10,8 miliona maraka na četiri segmenta promocije. To uključuje oglašavanje na bilbordima, medijima i na društvenim mrežama kompanije “Meta”, kao i troškove predizbornih skupova. Najveće iznose potrošio je SNSD i to 1,6 miliona, zatim slijede SDA sa potrošenih 1,1 miliona, SDP s jednim milionom, PDP sa 713.000 i HDZ s potrošenih 643.000 maraka.
Kao i prethodnih godina, oglašavanje na bilbordima bilo je ubjedljivo najskuplji oblik kampanje, a posmatrači Transparencyja na terenu su zabilježili oko 3.800 reklama na bilbordima, čija tržišna vrijednost iznosi oko 6,2 miliona maraka.
U prve tri sedmice izborne kampanje, političke partije na oglašavanje u medijima, prema procjeni media monitoring agencije koju je angažovao Transparency, potrošile su oko 1,6 miliona. U toku perioda monitoringa zabilježeno 2.400 reklamnih objava, za šta je utrošeno 1,6 miliona.
Više novca u ovom dijelu kampanje, kao i prethodnih godina, trošile su stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj, a po dosadašnjim podacima koji ne uključuju posljednju sedmicu kampanje, najviše su potrošile SNSD, SDS, Narodni front, Ujedinjena Srpska i PDP.
Zvanični podaci kompanije “Meta” pokazuju da je u BiH do sada plaćeno 6.489 političkih oglasa, čija vrijednost iznosi oko 254.000 KM. Ovo uključuje emitovanje oglasa na Facebooku, Instagramu i WhatsAppu.
Transparency će prikupljene podatke iz monitoringa uporediti s postizbornim finansijskim izvještajima političkih partija, jer prikupljeni podaci nisu uporedivi sa izvještajima koje su stranke dostavile tri dana pred izbore jer ne uključuju sve troškove kampanje.
Već sada se može reći da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH za lokalne izbore jer, po podacima CIK-a, stranke nikada nisu prijavile veće iznose. Ranije su stranke prijavljivale značajno manje iznose od onih koje Transparency utvrdi.
Neispunjena predizborna obećanja
Načelnici su ostali učinkovitiji u ispunjavanju predizbornih obećanja ukoliko se porede s kandidatima izabranim na višim nivoima, pokazali su to finalni rezultati Istinomjerovog monitoringa ispunjenosti obećanja datih tokom predizborne kampanje uoči lokalnih izbora 2020. godine. Tome doprinosi kontinuitet mandata načelnika ili stranke u pojedinim lokalnim zajednicama, ali i u mnogo realističnijim obećanjima.
Istinomjer je do kraja mandata lokalnih vlasti od 2020. do 2024. godine pratio ukupno 857 obećanja u 13 općina i gradova u BiH. Prethodno su zaključeni rezultati monitoringa za gradonačelnike Bihaća i Tuzle zbog preuzimanja funkcija na višim nivoima vlasti, kao i načelnika Općine Stari Grad Sarajevo zbog njegovog opoziva.
Obećanja kandidata preuzeta su iz zvaničnih predizbornih programa ukoliko su ih imali, odnosno iz medijskih istupa i objava sa zvaničnih internet stranica i profila s društvenih mreža u slučaju kandidata koji nisu imali zvanični program. Tokom proteklog mandatnog perioda program nisu imali gradonačelnici Goražda, Bijeljine i Zenice.
Iz rezultata monitoringa može se zaključiti da je postojao veliki nesrazmjer u broju datih predizbornih obećanja, ali načelnici i gradonačelnici i dalje procentualno ispunjavaju daleko veći broj obećanja od viših nivoa vlasti. Na lokalnom nivou procenat ispunjenosti doseže blizu 50 posto dok ispunjenje obećanja viših nivoa vlasti, prema monitoringu, rijetko doseže dvocifren procenat. Procenat obećanja koja nisu ispunjena na lokalnom nivou u 13 općina i gradova kreće se oko 30 posto.
Tokom same izborne kampanje Istinomjer je pratio aktivnosti kandidata, poput predizbornih skupova, njihovih gostovanja i istupa u medijima, kao i objava na društvenim mrežama, te je ocjenjivao tvrdnje kandidata, analizirao gostovanja i predizborne skupove.
Osim toga, analizirali su i pojave poput vođenja kampanje temama koje nisu u vezi s lokalnim nivoom vlasti, kandidaturama zvaničnika koji već obnašaju funkcije na drugim nivoima vlasti, te neodazivanja na javne debate.
Najviše obećanja našlo se u predizbornom programu načelnika Općine Travnik Kenana Dautovića, njih ukupno 357, a najmanje u programu Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, koji je imao tek deset obećanja.
Najveći postotak obećanja ispunila je Općina Novi Grad Sarajevo, 74 posto obećanih planova tokom mandata. Načelnik ove općine Semir Efendić od 68 obećanja iz svog programa ispunio ih je 22 u potpunosti te još 28 većim dijelom. Sedam njegovih obećanja ostalo je djelimično ispunjeno, tri su ispunjena manjim dijelom, a osam ih je ostalo neispunjeno.
Manipulisanje građana kroz lažne kandidature
Čak 90 državnih, entitetskih ili kantonalnih zastupnika odlučilo je nastupiti na lokalnim izborima iako već predstavljaju građane na višim nivoima vlasti, uz znatno veća primanja nego što bi imali u gradskim i općinskim vijećima.
Kandidovanjem za više pozicija, ovi zvaničnici ostavljaju prostor za sumnju u njihovu odgovornost i ispunjavanja obećanja datih na lokalnom nivou. Ako prihvate mandat na višem nivou vlasti, često napuštaju lokalne funkcije koje su obećali obnašati u punom mandatu, što se može smatrati obmanom birača.
Tako su nakon proteklih općih izbora 2022. godine tadašnji gradonačelnici Tuzle Jasmin Imamović i Bihaća Šuhret Fazlić na polovini završenog mandata preuzeli funkcije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
Neki se kandidati odlučuju kandidovati na općim izborima samo kako bi pomogli svojoj političkoj partiji u ostvarivanju boljeg rezultata, bez namjere da napuste općinske ili gradske funkcije.
Po sedam kandidata koji su na listama zbog ostvarivanja stranačkih interesa dali su SNSD, SDP BiH, Naša stranka i HDZ 1990. Slijede ih PDP i DF s po šest kandidata, dok NiP i DEMOS imaju po pet. SDS na izbore izlazi s četvero “lažnih” kandidata, dok SDA, Ujedinjena Srpska i HDZ BiH raspolažu s po tri kandidata.
Među kandidatima su bili i dobro poznati zvaničnici koji svoju političku karijeru već godinama trasiraju kroz više nivoe vlasti, uključujući predsjednike stranaka poput Nenada Stevandića, Nebojše Vukanovića, Branislava Borenovića i Ilije Cvitanovića.
