Udruge koje se bore za očuvanje rijeka od malih hidroelektrana (mHE) u srijedu su u Mostaru održale javnu raspravu o Nacrtu zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, na kojoj je, među ostalim, istaknuto kako taj zakon predstavlja početni i ključni korak u reguliranju problematike izgradnje malih hidroelektrana.
Izvršna direktorica Aarhus centra i članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH Emina Veljović kazala je da će se ova problematika regulirati tako što će se energetske dozvole ukinuti, a regulirati točan prag malih hidroelektrana što se tiče energetske snage.
“Činjenica je da BiH ima 244 rijeke na kojima se planira izgraditi više od 500 mini hidroelektrana, a ako bi se to realiziralo, na godišnjem nivou bi u najboljem slučaju doprinosile samo dva i pol posto električne energije, a u međuvremenu bi imali stotine kilometara uništenih rijeka. Što se tiče doprinosa lokalnoj zajednici, to je u najboljem slučaju 20 do 30 tisuća maraka, što se ne može iskoristiti ni za sanaciju deset posto korita. Što se tiče zakonske regulative, odgovorno kao pravnica tvrdim da ni jedan slučaj koji je prošao kroz moje ruke nije bio u skladu sa zakonom, to uključuje i slučaj na Neretvici, Kruščici, uključuje i slučaj Doljanka i tako dalje”, kazala je Veljović.
Dodala je kako zakoni nisu korektni te da ni inspektori ne rade svoj posao.
“Inspektori ako izađu na teren moraju se javiti investitoru koji obično usklade situaciju na terenu da priliči onako kako treba biti, a kada inspektor ode nastavi se posao po starom. Nemamo ni novi pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku tako da investitori rade što hoće u skladu s nekim internim dogovorima po kojima dobivaju te koncesijske ugovore, jer u većini slučajeva građani su strahovito protiv tih ugovora s obzirom da nemaju nikakve koristi po svoju zajednicu. Mi smo jedna od najkorumpiranijih država na svijetu, a ta korupcija se najbolje oslikava u ovom energetskom sektoru”, naglasila je Veljović.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja građana “Pusti me da tečem” Ibrahim Turak kazao je kako se konačno treba donijeti zakon o električnoj energiji koji će podrazumijevati zabranu mini hidroelektrana.
“Samo na jednoj rijeci, koja je u svome toku duga 27 kilometara, bila je planirana izgradnja 15 mini hidroelektrana, što bi podrazumijevalo njenu potpunu devastaciju. Ono što su naši argumenti u ovoj prilici je činjenica da se odluka općinskog vijeća donijela bez provedene javne rasprave, nije bilo dogovora s narodom koji tamo živi. Dozvole su izdane bez prikupljenih i nekih drugih potrebnih dozvola, prije svega energetske, na osnovu čega smo “oborili” građevinsku dozvolu za izgradnju mHE na Neretvici, a ono što je suštinsko i što je struka dokazala je to da je proizvodnja električne energije iz mini hidroelektrana najneproduktivnija i da je to najštetniji oblik proizvodnje električne energije jer ne stvara nikakvu alternativu. Mini hidroelektrane niti podrazumijevaju nova radna mjesta, niti bilo što što bi značilo perspektivu lokalnoj zajednici”, istaknuo je Turak.
Što se tiče situacije u Konjicu, dodaje kako je trenutno status quo.
“Trenutno je aktualna gradnja mini hidroelektrana na rijeci Neretvici, odnosno pokušaj da se one grade. Jasno i glasno smo poručili da to nećemo dopustiti i već smo u dobroj mjeri pokazali i dokazali da su dozvole koje su izdane za gradnju mini hidroelektrana na Neretvici bile nelegalne, nisu bile validne. U ovom trenutku čekamo konačan sudski epilog koji će, nadam se, rezultirati odlukom da se koncesijski ugovor, koji je napravila Općina Konjic s Elektroprivredom BiH, raskine i da konačno mirno spavamo”, kazao je Turak.
Direktor firme Amitea d.o.o. i vlasnik tri mini hidroelektrane u Konjicu Senad Husnić kazao je kako je navedeni zakon u proceduru ušao paušalno, bez velikih analiza i stvarnih događanja na terenu.
“Ovdje se donose paušalni zaključci. Konkretno, na našem slučaju, za pet godina imali smo 4.662.625 maraka davanja državi, što kroz PDV, što kroz plaće i slično, tako da ta priča o nezapošljavanju nije istinita. Govoriti da izgradnja mini hidroelektrana ne utječe ni na što nije korektno. Apsolutno i sigurno da ima utjecaja, ali ne ovoliko koliko se priča ako se držimo zakonskih okvira. Međutim, treba izvagati što se dobije, što se izgubi i koji su utjecaji, pa onda donijeti odluku vrijedi li dati koncesiju ili ne”, kazao je Husnić.
Javna rasprava održana je u organizaciji Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
