Glavni tužilac Okružnog tužilaštva u Banjaluci Zoran Bulatović odbio je kao neosnovanu pritužbu Sofije Grmuša i Aleksandre Ninić Vranješ na odluku o obustavi istrage protiv policajca Miše Wolfa.
OJT Banjaluka je 13. jula donijelo naredbu o obustavi istrage protiv Wolfa policijskog službenika Policijske stanice Banjaluka- Centar zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo Povreda ravnopravnosti građana.
U izjavljenoj pritužbi Grmuša i Ninić-Vranješ naveli su da je naredba o obustavi istrage donesena uz povrede Krivičnog zakonika RS i Zakona o krivičnom postupku RS i da zbog toga naredbu treba ukinuti i nastaviti istragu po krivičnoj prijavi.
“Naime podnosioci pritužbe navode da je razlika između diskriminatorskog ponašanja koje za posljedicu ima građanski delikt ili prekršaj i predmetnog krivičnog djela povrede ravnopravnosti građana u vrsti prava koja se oštećenima uskraćuju ili na osnovu kojih se pravi razlika između njega i drugih građana. Razmatrajući pritužbu Glavni okružni javni tužilac je zaključio da je pritužba neosnovana”, piše u obrazloženju glavnog Okružnog tužioca OJT Banjaluka.
Dalje se navodi da je 30. novembra 2019. godine policijski službenik Mišo Wolf usmeno upozorio oštećene (Grmušu i Ninić-Vranješ) da se udalje sa javne klupe na trgu Krajine ali da on nakon tog upozorenja nije preduzeo nikakve druge radnje prema oštećenima.
“Samo usmeno upozorenje, bez ikakvih dodatnih aktivnosti, ne predstavlja krivično djelo. Potpuno drugačija situacija bi bila da je osumnjičeni otjerao oštećene sa Trga Krajine, verbalnim napadom na njih, naredbom da napuste Trg Krajine prijetnjama ili upotrebom sile, što je u ovom slučaju izostalo”, piše dalje u obrazloženju odbijanja pritužbe.
Navodi se i da presuda u korist Grmuše i Ninić-Vranješ, protiv MUP RS, zbog diskriminacije nije mogla biti uzeta u obzir u odlučivanju u ovom konkretnom slučaju jer je ta presuda tretirala više dešavanja od kojih je jedno naredba Miše Wolfa građanima da se udalje sa javne klupe. Izdvojen događaj kakav je predmetni slučaj, navodi se u obrazloženju, ne može biti okarakterisan kao proganjanje.
Protiv ovakvog rješenja moguć je novi prigovor.
