Komentari i analize

TUŽITELJE (NE)ZANIMA VISOKA KORUPCIJA : ‘Bave se bagatelnim krivičnim djelima’

Foto: Dubravka Petrić, PIXSELL
Velike korupcijske afere se gomilaju i prolaze često bez odgovora nadležnih. Ovakva situacija podriva povjerenje u pravosuđe koje obiluje aferama, ali i dovodi do razaranja institucija, uspostavljanja potpune političke i klijentelističke kontrole nad njima, što u konačnici vodi do krajnjeg rušenja koncepta vladavine prava.

Visoka korupcija u Bosni i Hercegovini se uglavnom ne procesuira, a kad se to i desi, pravosuđe u BiH pretežno rješava sitne slučajeve, dok velike korupcijske afere najčešće prolaze bez odgovora. Iako su oči mnogih građana uprte u osnivanje Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH, tzv. USKOK-a, pravni eksperti smatraju da on neće dati značajnije rezultate u borbi protiv korupcije.

– Uzmimo u obzir da će ti tužitelji na početku preuzeti odnosno zadužiti predmete koji su godinama ležali u ladicama. Oni su samim tim odmah u minusu…ako njihove kolege nisu uspjele riješiti te predmete godinama, šta treba da očekujemo od tih posebnih odjela?, pitanje je koje se može čuti u krugu pravosudne zajednice FBiH. Obeshrabruje i to što je na nedavno održanoj sjednici VSTV-a rečeno da još uvijek nije obezbijeđen prostor za rad sudija i tužilaca u ovim odjelima, niti postoje naznake kada će to biti. Ukazano je i na činjenicu da još nisu raspisani ni konkursi za tehničko osoblje, niti je pokrenuta procedura za nabavku odgovarajuće opreme.

Loši rezulati u procesuiranju visoke korupcije/ FOTO: TI BiH

Dok se čeka na to, velike korupcijske afere se gomilaju i prolaze često bez odgovora nadležnih. Ovakva situacija podriva povjerenje u pravosuđe koje obiluje aferama, ali i dovodi do razaranja institucija, uspostavljanja potpune političke i klijentelističke kontrole nad njima, što u konačnici vodi do krajnjeg rušenja koncepta vladavine prava. Prema analizi koju je nedavno uradio Transparency International BiH o efikasnosti procesuiranja korupcije u BiH, rezultati u ovoj oblasti su više nego poražavajući.

Pomenuta analiza je pokazala da polovina tužilaštava u BiH za tri godine nije pokrenulo niti jednu istragu za krivična djela visoke korupcije a jedan od devet tužilaca koji rade na predmetima privrednog kriminala i korupcije tokom 2023. godine pokrenuo je istragu za visoku korupciju.

U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH navode da su ovi podaci “samo djelimično tačni”, te da “nije realno očekivati da će u tužilaštvima koja pokrivaju manje administrativne centre biti predmeta ove vrste” (poput Kantonalnog tužilaštva u Goraždu, Širokom Brijegu, Orašju i Livnu, pojašnjavaju u VSTV-u).

FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Loše pokazatelje rada pravosuđa na suzbijanju visoke korupcije upotpunjuje činjenica da u devet od ukupno 18 tužilaštava u BiH (Kantonalno tužilaštvo BPK, ZHK, Kanton 10, Tužilaštvo Posavskog kantona, OJT u Prijedoru, u Banjoj Luci, u Doboju, u Bijeljini i u Istočnom Sarajevu), nije pokrenuta niti jedna istraga za krivična djela visoke korupcije od 2021. do 2023. godine. Ni u Republici Srpskoj situacija nije mnogo bolja. U periodu od tri godine tužilaštva u RS-u su imala samo četiri prijave u radu i tri optužnice za visoku korupciju, što govori o generalnom nedostatku rezultata, poručuju iz TI BiH.

– Od toga da pola tužilaštava ne radi svoj posao, mi nemamo ništa. Ured disciplinskog tužitelja mora početi raditi svoj posao i pozivati na odgovornost, kaže advokat Ifet Feraget. Smatra da politika igra ogromnu ulogu u radu pravosuđa, te da je veliki problem “nepozivanje na odgovornost onih koji ne rade a primaju visoke plate”.

Feraget: Za nerad se mora početi odgovarati

– Imamo VSTV koje je tijelo koje, umjesto da rješava, postalo problem samo za sebe. Imam puno disciplinskih prijava protiv sudija i tužitelja a dešava se to da oni uživaju imunitet za poduzimanje radnji iz svog ovlaštenja. Slažem se, ali da li je okvir službenih ovlaštenja da za godinu ne podigne nijednu optužnicu i ne otvori niti jednu istragu? E to nije okvir, dakle on ne poduzima radnje iz okvira svojih ovlaštenja. Eto, da li je u redu da sudija vodi 15 godina privredni spor koji vrijedi 10 miliona KM i da svako rješenje koje treba sam donijeti šalje na viši sud? Radi se o odgovornosti i Ured disciplisnkog tužitelja mora početi raditi i utvrditi odgovornost tužitelja, konstatuje Feraget.

Mišljenja je da bi trebala da postoji neka vrsta “pravosudne inspekcije”.

– Tu bi, po mom mišljenju, trebali raditi stručnjaci koji će moći utvrditi ko je šta i za koliko uradio. Vrtimo se godinama u mjestu, isto pričamo i od toga nema ništa sve dok VSTV ne prestane biti i brat i sestra i majka svim tužiteljima i sudijama, dodaje Feraget i ističe da je očigledna sprega “mafije i politike unutar pravosudnog tijela, ali nema tijela koje će pozvati ljude na odgovornost”.

Da nema volje da se tužitelji uhvate u koštac sa visokom korupcijom, mišljenja je i pravni ekspert Harun Išerić.

Išerić: Tužitelji se bave bagatelnim krivičnim djelima

– Ti predmeti su rak rana našeg društva. Umjesto toga, tužitelji se bave bagatelnim krivičnim djelima i onda je to pitanje sistemskih nedostataka u organizaciji u radu tužilaštava u BiH. Time se mora baviti i VSTV koji je to već propustio, pojašnjava Išerić. Smatra da se tužitelji boje procesuirati osumnjičene za visoku korupciju “jer bi to moglo uticati na njihovo napredovanje”.

Poražavajuća statitstika je i u RS-u

Kaznena politika za ova najozbiljnija krivična djela je suviše blaga, pa su sudovi u BiH, kako se navodi u analizi TI BiH, od 2021. do 2023. u okviru 18 osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije izrekli kaznu zatvora u tek 11 slučajeva, dok je u sedam presuda izrečena uslovna osuda.

U šest tužilaštava nije evidentirana niti jedna krivična prijava povodom visoke korupcije. dinamika optuživanja u slučajevima visoke korupcije je u blagom porastu, tako da je u 2021. podignuto 12 optužnica, a godinu poslije 17, dok je prošle godine podignuto ukupno 20 optužnica.

Osvrčući se na malu zastupljenost podignutih optužnica za visoku korupciju, Zekerija Mujkanović, glavni tužitelj brčanskog Tužilaštva ističe da je za bolji rezultat potrebno više odlučnosti i edukacije u ovim predmetima.

Mujkanović: Mora da radi mreža institucija Foto: CIN

– Smatram da je prvi razlog to što ovlaštena službena lica moraju podići nivo krim operativnog rada da bismo došli do kvalitetnih saznanja koja se odnose na visoku korupciju, a s druge strane tužitelji koji nemaju iskustva na tim predmetima trebaju stručnu pomoć. I VSTV je sugerisao da Tužilaštva u svojim sistematizacijama uvrste ekonomskog savjetnika koji bi pomagao u takvim predmetima. Potrebno je da radi mreža institucija, porezne uprave, jedinice za istraživanje finansijskog kriminala… Tada bi možda bilo više optužnica za ova teška krivična djela, smatra Mujkanović.

Mišljenja je da ne postoji institucionalni način uticaja politike na pravosuđe.

– Da li postoji kod tužitelja respect ili samocenzura ili neke druge relacije koje na njih imaju uticaja ja ne znam, ali znam da institucionalni uticaji politike na pravosuđe ne postoje, ističe Mujkanović.

I u VSTV-u BiH smatraju da “broj pokrenutih istraga i podignutih optužnica, u velikoj mjeri zavisi od broja izvještaja o počinjenom krivičnom djelu koje podnose agencije za provođenje zakona, ali i od prijava građana”.

Navode da je analizom predmeta korupcije u tužilaštvima uočeno da je zabrinjavajuće mali broj predmeta iniciran na osnovu izvještaja o počinjenom krivičnom djelu koji je podnesen od strane policijskih agencija, te da poseban problem predstavlja “nedovoljan kvalitet izvještaja o počinjenom krivičnom djelu“. Ističu da je broj zaprimljenih prijava u svim tužilaštvima u BiH u koruptivnim predmetima u konstantnom padu.

Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH, je tokom predstavljanja analize kazao da je dijagnoza stanja u pravosuđu godinama ako ne i decenijama jasna – stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa od strane političkih elita i organizovanog kriminala koji djeluju u simbiozi.

Blagovčanin: Pogoršanje stanja u pravosuđu

– Nažalost, kao reakciju na taj kompleksan problem, imamo fingiranje pravosudne reforme, što sasvim očekivano za posljedicu ima dalje pogoršanje stanja u pravosuđu, istakao je Blagovčanin.

U navedenom periodu je od ukupno 25 donesenih pravosnažnih presuda u predmetima visoke korupcije, bilo 18 osuđujućih, šest oslobađajućih i jedna odbijajuća presuda.

Iz TI BiH su posebno ukazali i na nedostatak obavezne i kontinuirane obuke tužilaca koji rade na predmetima visoke korupcije, organizovane pod okriljem VSTV, ali i nedostatak specijalizacije sudija za predmete privrednog kriminala i korupcije.

U VSTV-u BiH tvrde da su sudijama i tužiocama u BiH “duži niz godina na raspolaganju brojne obuke u vezi rada na predmetima visoke korupcije, uključujući specijalističke obuke koje provode entitetski Centri za edukaciju sudija i tužilaca u saradnji sa Projektom USAID-a”. Poručuju da će se u narednom periodu “izvršiti pregled i analiza ovih izvještaja i na taj način provesti nadzor nad obukom koju su proveli entitetski centri u 2023. godini”.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije