Govoreći za Dnevnik 3 o zaštiti bh. rijeka, aktivistica Fondacije Atelje za društvene promjene Lejla Kusturica kaže kako smo navikli da budemo razočarani: “Da je bilo volje i sluha, do ovoga nikada ne bi došlo, ne bi bila napravljena zakonska struktura unutar koje pojedinac – tajkun može da se bogati na račun mještana”.
Neformalna grupa građana “Stop izgradnji mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci” protestirala je u Istočnom Sarajevu zbog kršenja zakonskog roka za usvajanje građanske inicijative za zaustavljanje izgradnje minihidroelektrana na Kasindolskoj rijeci i pokretanje procedure o zaštiti Kasindolske rijeke u skladu sa Prostornim planom RS-a do 2025. Građani poručuju – riječ je o kupovini vremena za investitore za završetak radova kako bi se građani doveli pred svršen čin. Podsjećamo, jedna minihidroelekrana je već izgrađena, a cilj građana je spriječiti nastavak izgradnje preostale dvije.
Ova mala rijeka, kaže Kusturica, to ne može podnijeti – rijeke već pola nema, šuma se povukla, tu su klizišta, pomor ribe.
“Naši pravni timovi uviđaju niz neregularnosti”, ističe ona.
Rijeka se najprije brani na ulici, podsjeća Kusturica. 244 su rijeke i potoka u BiH – nijedna nije sigurna.
Zakonsko rješenje Federalnog parlamenta o zaštiti okoliša je bolje od onog što smo imali – ali nije dovoljno dobro: “Taj proces je trajao 7 godina i već je došlo vrijeme da se zakon mijenja”. Ali Kusturica upozorava: “Kada je riječ o malim hidrocentralama, još nije donijeto nikakvo zakonsko rješenje koje se na njih stavlja tačka”.
Kusturica ističe kako je jako važno zauzeti stav da se naša priroda štiti – a ne eksploatiše: “Za sve postoji ispravan način. Ali kada se ignoriše volja građana i kada se ide da se zadovolji interes profitera – upravo na štetu tog javnog dobra – onda rješenja nisu dobra”.
Rijeke su nas spojile, kaže Kusturica: “Od rijeka se nadamo da ćemo krenuti da počistimo jedan zagađeni prostor – i u ekološkom i u životnom smislu”.
