Građanski aktivizam

U Brčko distriktu, šljunčarenje uz kladionice i prodaju telefona – u Hrvatskoj, vađenje šljunka iz vodotoka svedeno na najmanju moguću mjeru

Istraživanjima koje su sproveli aktivisti koji se zalažu za uređeni vodotok rijeke Save i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, utvrđeno je da je ova oblast u Distriktu prilično netransparentna i sa dosta manjkavosti.

Skupština Brčko Distrikta je još prije 12 godina obavezala Vladu Brčko distrikta da izvrši analizu rada odjeljenja i institucija Brčko distrikta BiH, koji su zaduženi za kontrolu eksploatacije šljunka i pijeska iz rijeke Save i utvrdi eventualnu finansijsku štetu po budžet Distrikta. Zaključkom je naloženo da u slučaju postojanja štete, utvrdi pojedinačnu odgovornost zaposlenika Vlade i institucija Brčko distrikta BiH zbog propuštanja činjenja radnji iz okvira svojih nadležnosti.

Vlada i Direkcija za finansije Brčko distrikta BiH su obavezani i da usklade postojeće podzakonske akte koji se odnose na izdavanje dozvola za eksploataciju šljunka i pijeska iz rijeke Save i kontrolu ugovornih obaveza s pozitivnim zakonskim propisima Brčko distrikta BiH. Ti Zaključci dostavljeni su predsjedniku i dopredsjedniku Skupštine, tadašnjem gradonačelniku, te nadležnom Odjeljenju za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Direkciji za finansije, Inspektoratu i Sektoru za koordinaciju politika i opšte poslove.

Od tada, pa sve do sada, nije bilo izvještaja o preduzetom po skupštinskim zaključcima, sem informacija da je 2013. godine usvojen Pravilnik o posebnoj vodoprivrednoj naknadi za izvađeni materijal iz vodotoka u Brčko distriktu, te da u ovoj oblasti su vršene izmjene postojećeg Zakona o zaštiti voda BD, a krajem prošle godine je u proceduri stavljeno usvajanje Prijedloga Aneks 2 za Zakon o vodama Brčko distrikta.

Istraživanjima koje su sproveli aktivisti koji se zalažu za uređeni vodotok rijeke Save i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, utvrđeno je da je ova oblast u Distriktu prilično netransparentna i sa dosta manjkavosti.

„Čini se da su uređeniji zakonski propisi i procedure u oba entiteta, nego što je to u Distriktu. Primjera radi, sumnjamo da se u dodjeli poslova eksploatacije šljunka i radu šljunkara, asfaltnih baza i betonara pogoduje tajkunima, pa i nosiocima vlasti. Utvrdili smo da primat među šljunkarima ima jedan od poslanika u Skupštini Brčko distrikta, lider stranke iz vladajuće koalicije, koji uz to gazduje i kladionicama, pa i prodaje telefone i dopune za telefone, dakle 3 u 1, ili čak i više od toga“ – kažu aktivisti.

Prema podacima portala Antikorupcija.info, najvjerovatnije je riječ o preduzeću Weld Mag d.o.o. sa sjedištem u Brčkom, na adresi Bosne Srebrene b.b, registrovanom 1998. godine u sudu Brčko distrikta BiH, za obavljanje djelatnosti niskogradnje, prerade šljunka i pijeska, za lični i uslužni transport, zastupanje kompanije m:tel u Brčkom još od 2003. godine. Kao direktor u registru se vodi Zoran Kokanović.

Aktivisti raspolažu podacima da se od šljunkarskih preduzeća sa ovog prostora u poslovnom registru Distrikta nalazi i Gramos d.o.o. Brčko koji svoju poslovnu jedinicu sa registrovanom djelatnošću vađenje šljunka i pijeska ima i u Doboju.

Dominantnu ulogu sa sopstvenom asfaltnom i betonskom bazom, zatim separacijom kamena i šljunka kao i drobilicom ima i Galax d.o.o., koja je, osim u Brčkom i opštini Donji Žabar, kupovinom imovine firme Buk Promet doo, zastupljena i svoj šljunak prodaje i na širem području Semberije.

Aktivista iz Brčkog, Božidar Jović, za portal Antikorupcija.info kaže da nedovoljno uređena oblast eksploatacije šljunka u Distruiktu pogoduje nekontrolisanoj, pa i nezakonitoj eksploatciji.

“Ukazivali smo na tu pojavu vodeći se primjerima iz Bijeljine, Šamca i Doboja odakle, primjera radi, na naše područje stiže jefitiniji šljunak nego što je on po redovnim cijenama, što baca sumnju da je ukraden, odnosno izvađen nelegalno” – kaže Jović.

A, kakvo je stanje sa druge strane rijeke Save aktivisti su odgovore potražili kod “Hrvatskih voda”, koje su im odgovorile preciznim podacima.

“Na rijeci Savi je u 2019. godini uklonjen višak nanosa po 7.000 metara kubnih na lokalitetima Migalovci, Dolina Višnjica i Gladovo, a u 2021. godini još na lokalitetu Gladovo 8.725 metara kubnih u svrhu ugradnje u regulacijske i zaštitne vodne građevine, odnosno korištenja u redovitoj ili izvanrednoj obrani od poplava, sukladno čl. 115 Zakona o vodama, uz ishođene uvjete i procedure vezane za zaštitu prirode. Usljed zahtjevnih procedura vezanih za zaštitu okoliša i prirode, uklanjanje pijeska i šljunka iz vodotoka svedeno je na najmanju moguću mjeru” – odgovor je iz Hrvatskih voda.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije