Još uvijek je nepoznanica kako će se popuniti Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Odlukom izmjena Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, koju je nametnuo visoki predstavnik u izbornoj noći povećan je broj delegata konstitutivnih naroda u ovom domu sa 17 na 23. Christian Schmidt je time, kako je kazao, omogućio raspodjelu mandata kojom se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima. Ipak, ne dijele svi isto mišljenje.
Zbog toga, između ostalog, za sutra su najavljeni i novi protesti ispred zgrade OHR-a.
“Ili povlačenje odluka ili smjena Schmidta!” – poruka je ovo kojom su najavljeni novi sutrašnji protesti ispred zgrade OHR-a u Sarajevu. U 17 sati neformalna grupa građana zahtijevat će od visokog predstavnika da poništi nametnute odluke ili da bude smijenjen.
No, pored najavljenih protesta, negodovanjima svjedočimo još od trenutka kada su nametnute izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije. Kritike su u posljednje vrijeme sve češće. Stručnjaci imaju slične stavove, ali su nešto oprezniji.
“Tim odlukama se može koješta prigovoriti, recimo, ako će čovjek tražiti slabe tačke. Ako je visoki predstavnik išao sa zahvatima, onda je prvo morao voditi računa da to bude na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. Zasjekao je na prostoru Federacije na način koji je obećavajući. Očekujem od visokog predstavnika da tu ne stane. Mora to shvatiti samo kao prvi korak i na drugi korak ne smije puno čekati”, ističe politički analitičar akademik Slavo Kukić.
Cilj visokog predstavnika da nametnutim odlukama, između ostalog, omogući proporcionalno predstavljanje konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH, nije doprinio stvaranju ravnopravne klime u Federaciji – stavovi su brojnih političkih i drugih krugova.
Mnogi vjeruju da je Schmidt u velikoj mjeri stao na stranu HDZ-a BiH i da ovakav postupak, uprkos svim izmjenama, ne vodi demokratskim procesima u našoj zemlji.
Koliko smo daleko od pravih demokratskih procesa, pitaju se i politički stručnjaci.
“Očekujem od visokog predstavnika da ne dopusti da se ponovi stanje koje smo imali nakon izbora 2018. godine – potpunu paralizu Federacije. Nisam siguran da će se izmjenama – kako je to sada urađeno, deblokirati proces političkog odlučivanja, ali mislim da treba nastaviti razgovarati i unutar Federacije i unutar Bosne i Hercegovine i, naravno, s međunarodnom zajednicom, uključujući i inistituciju visokog predstavnika. Na ovom se ne treba stati”, poručuje Elmir Sadiković, šef Odsjeka politologije na Fakultetu političkih nauka UNSA.
Brojni raniji razgovori unutar Federacije nisu mnogo napravili. Hoće li stvari ostati iste i nakon što najavljeni protesti budu održani – nije poznato. Podsjećamo, protesti su ranije održani početkom septembra, te krajem jula kada su na stotine građana blokirale saobraćaj ispred OHR-a, protiveći se, kako su rekli, etničkom konceptu Izbornog zakona.
