Predsjednica Etičkog savjeta UNSA Enita Nakaš kazala je novinarima da u posljednje četiri godine nisu zabilježili nijednu prijavu korupcije u obrazovanju, a kao glavni razlog za to je nedovoljna informiranost studenata šta je zapravo korupcija.
Kaže da upravo to i jeste razlog za panel diskusiju o temi ‘Korupcija u obrazovanju’, a zaključci će biti dostupni (na web stranici) za studente, osoblje UNSA i širu javnost.
– Korupcija je mnogo šire od kupovine ispita, dešava se na mnogo drugih nivoa. Jedini način kako nešto možemo promijeniti jeste da o tome otvoreno pričamo, a akademski prostor je pravo mjesto za to – kazala je. Smatra da bi studenti trebalo da pokažu veći angažman kad se govori o kršenjima etičkih načela, ali i da ih u tome treba ohrabriti.
Dodaje da studentima nastoji biti podrška, da bi prijavili slučajeve neetičkog ponašanja, ali da je nažalost kod nas etički kodeks relativno zanemaren kako od studenata tako i od zajednice.
– Doslovno moramo krenuti od početka, prvo pričati o tome šta je korupcija pa tek onda očekivati rezultate – naglasila je. Kako kaže za takve procese potrebno je vrijeme, a važnim smatra uključivanje i bivših studenata ‘koji možda imaju više slobode jer je hijararhijski lanac na Univerzitetu možda prepreka da se dođe do jasnije istine’.
Etički savjet UNSA čine predstavnici svih grupacija, studenata te predstavnica Instituta za ljudska prava UNSA. Nakaš iz vlastitog iskustva, dugogodišnje akademske karijere, kaže da se nikad nijedan student nije požalio zbog npr. neodržanog predavanja što također nije etičko ponašanje.
Alma Fejzić iz CROA podsjeća da su posljednjih godinu dana radili sa fakultetima univerziteta u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, osluškivali su glas studenata.
Kako je kazala, studenti ne targetiraju cjelokupnu akademsku zajednicu, već misle da se radi o izlovanim slučajevima unutar akademske zajednice koje fakulteti treba da sankcioniraju.
– Negativno je da većina studenata, s kojima smo razgovarali, ne želi prijaviti korupciju jer smatraju da se takvi slučajevi neće sankcionirati ili postoji strah od odmazde – kazala je.
Kao najčešće slučajeve korupcije, prepoznate od studenata, izdvaja ocjene preko rodbinskih i/li prijateljskih veza, davanje novca ili drugog oblika koristi, polaganje ispita odnosno upis na fakultet bez ispitnih procedura kao i uvjetovanje izlaska ili polaganja ispita kupovinom knjige određenog profesora.
Na pitanje kako ohrabriti studente da više prijavljuju korupciju u obrazovanju, Fejzić kaže ‘studentima moramo pokazati da za slučajeve korupcije postoji sankcija’.
Profesor Armin Kržalić kao razlog za korupciju u visokom obrazovanju uočio je, svojevremeno u istraživanju, da su to između ostalih nepostojanje preciznih normativa, politizacija visokog obrazovanja, struktura organizacije visokog obrazovanja neprofesionalan rad mehanizama kontrole normativnih akata visokog obrazovanja, odnosno loš pristup inspekcijskog nadzora.
Centar za razvoj omladinskog aktivizma osnovan je 2011. godine, a posvećeni su prevenciji i sprječavanju korupcije u osnovnom, srednjoškolskom i visokom obrazovanju.
