U protekloj sedmici JU „Vode Srpske“ raspisala je javni poziv za dostavljanje ponuda za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka iz korita rijeka Ćehotina, Lim, Vrbanja, Una, Sana, Gomjenica i Vrbas na području lokalnih zajednica Foča, Rudo, Kotor Varoš, Kostajnica, Kozarska Dubica, Prijedor, Novi Grad i Laktaši.
Reklo bi se ništa neuobičajeno i da je javni poziv rezultat potreba za čišćenje i produbljivanje vodotoka u Republici Srpskoj u svrhu povećanja proticajnog profila rijeka, radi prevencija i sprječavanja eventualnih poplava usljed povećanih padavina. Međutim, aktivisti koji se zalažu za uređena korita i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka u RS, ukazuju na činjenicu da je ovo ponovljeni poziv i da ga Javna ustanova zadužena za upravljanje vodotokom u ovom entitetu raspisuje već sedmi put unazad šest mjeseci.
Za sve ove vodotoke i lokalne zajednice raspisala je prvo 15.11.2023, zatim 13.12. i u prošloj godini ponovila još 28.12. U ovoj je za tih sedam vodotoka u osam lokalnih zajednica na ukupno 15 lokaliteta javni poziv ponovila 12.02., 26.02., 01.04. i poslednji put 22.05.2024. godine. Niti na jednom lokalitetu za koji su ponavljani pozivi za dostavljanje ponuda šljunkara nije planirano vađenje riječnog materijala u količini većoj od 17.000 metara kubnih.
„Utvrdili smo da su po tim javnim pozivima, izgleda, pronađeni izvođači radova samo na lokalitetima „Vrbanjci“ u rijeci Vrbanja u Kotor Varoši, „Jošik“ u rijeci Uni i za tri lokaliteta u rijeci Mlječanici u Kozarskoj Dubici. Za sve druge, po svemu sudeći, nije bilo zainteresovanih izvođača radova, zbog čega su u „Vodama“ prinuđeni da ponavljaju javne pozive. To bi se moglo reći – da bi formalno obavili svoj posao i da ne bi snosili odgovornost ukoliko bi na ovim lokalitetima u nekom narednom periodu usljed obilnijih padavina došlo do izlijevanja rijeke van riječnih korita“ – reakcije je šljunkarskih aktivista iz NGG „Za legalu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“.
Aktivisti su, kako kažu, ubijeđeni da je jedan od ključnih razloga nezainteresovanosti šljunkara za legalne radove što im je isplatljivije da do šljunka, neophodnog u građevinskoj djelatnosti, dođu vadeći ga na ilegalan način, nego da za dobijene saglasnost i sklopljene ugovore o količini predviđenoj za vađenje moraju platiti naknadu u budžet RS.
Slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje su vodni inspektori rigorozniji od kolega u drugom entitetu, kada zateknu šljunkare u nelegalnim radnjama. Zbog toga šljunkarska preduzeća često umjesto da učestvuju u javnim pozivima i legalno, uz plaćanje naknade, kao „nus“ proizvod iz izvađenog riječnog materijala koriste šljunak i pijesak za daljnu upotrebu ili prodaju, rađe kupuju izvađeni mineral iz rijeka sa područja Republike Srpske, gdje cvjeta nelegalna eksploatacija.
Da je ova teza, koju zastupaju aktivisti okupljeni u inicijativi „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“, tačna pokazuju rezultati javnih poziva za dostavljanje ponuda za vađenje materijala rijeka u FBiH, koje je raspisala Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo početkom oktobra prošle godine. Na šest tendera u vodotocima Bosne, Drine i Une u sedam lokalnih zajednica na ukupno 29 lokaliteta ponude su pristigle za svega 18 lokaliteta, za koje je Agencija izdala vodne saglasnosti i sklopila ugovora sa privrednim društvima.
„Ti ugovori, sklopljeni krajem prošle godine su većinom aneksirani u januaru ove godine, a u ovoj godini prvi je raspisan 13.05., dakle nakon više od sedam mjeseci od poslednjeg javnog poziva u jesen prošle godine. Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo je u ovom javnom pozivu planirala dodjelili poslove vađenje riječnog materijala iz vodotoka rijeke Vrbas, na području općine Gornji Vakuf/Uskoplje na ukupno četiri lokaliteta, odnosno za četiri lota” – informacije su aktivista NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“.
