Prema raspoloživim podacima aktivista koji se zalažu za uređeno korito rijeke Drine i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, kako bi se, između ostalog, spriječile eventualne poplave, trenutno je za vađenje minerala iz riječnog korita na području Zvornika legalan samo lokalitet Branjeva, za koji ugovor za izvođenje radova na čišćenju i produbljivanju korita do 31.12.2023. godine ima preduzeće “Jokić S&D” iz Ugljevika. Za ovaj lokalitet su JU “Vode Srpske” 31.03.2023. godine raspisale još jedan javni poziv za vađenje 2005,67 metara kubnih riječnog matarijala, a ponovljen je i poslednjim javnim pozivom 15.05.2023. godine. Tim pozivom je predviđeno čišćenje korita ove rijeke i na lokalitetu Debela međa.
Na području Kozluka, odnosno lokalitetu Šib, se poslednjih godina redovno rapisuje javni poziv. Po poslednjem, od 19.05.2022. godine, radovi su povjereni, po “tradiciji”, DOO “Keso gradnja” iz Zvornika, a rok za izvođenje istekao je 15.05.2023. godine.
Međutim, Kozlučani se na ovom području godinama žale na bahato ponašanje šljunkara, kojima je, kako tvrde, očigledno bilo nedovoljno vađenje minerala iz samog korita rijeke, pa su proširili svoju djelatnost i na nekadašnje oranice. Mještani tvrde da su osim ovog lokaliteta napadnuti i Skočić i Tabanci, te, da se radovi na navodnom produbljivanju riječnog korita u svrhu povećanja proticajnog profila izvode zapravo samo kao čista privredna djelatnost. Navode da se radovi izvode na priobalnom obradivom zemljištu, koje je od korita rijeke Drine udaljeno i do 100 metara. Takođe, da iza šljunkara ostaju udubljenja, koja će se pri iole većim padavinama izlijevanjem vode iz korita pretvoriti u bazene sa vodom.
Da li su se radovi odvijali izvan rokova datih u saglasnosti JU “Vode Srpske” i u određenim granicama eksploatacionih polja, odlučili su da posredstvom NGG ”Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika” provjere kod nadležnih organa, dostavljajući im prijavu sa sumnjama u nezakonite radnje šljunkara.
“Obratili smo se “Vodama”, ali i Inspektoratu RS, od kojeg smo u odgovoru Rudarskog inspektora uopšteno obaviješteni o dozvolama koje u obavljanju svoje djelatnosti ima to lokalno privredno društvo. Ono što je Republički rudarski inspektor propustio da naglasi je da je za šljunčarenje za parcelu navedenu da za nju posjeduje Rješenje Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Grada Zvornik “Keso gradnja” prošle godine kažnjena upravo od Inspektorata RS, nakon obimne kontrole po našoj prijavi. Zbog nezakonite eksploatcije šljunka sa 500 KM prekršajno je kažnjeno odgovorno, a sa 3.000 KM pravno lice, te je nadležni inspektor Dragiša Petrović naložio promjenu namjene za 33.673 metara kubnih poljoprivrednog zemljišta i plaćanje naknade od 11.055 KM” – informacije su iz pomenute neformalne grupe građana.
Iz Grupe navode da su pozitivno iznenađeni reakcijom JU “Vode Srpske”, koje su postupile po takođe dostavljenoj prijavi aktivista. Kontrolišući realizaciju ugovora, sklopljenog prošle godine, konstatovano je da privredno društvo nije izvodilo radove u koritu rijeke Drine zbog povećanog vodostaja, ali su daljnim uvidom na terenu primjetili radne mašine u izvođenju radova na eksploataciji šljunka na poljoprivrednom zemljištu koji se deponuje na obližnju separaciju.
“S obzirom na gore navedeno, odnosno na to da se poslovi eksploatacije materijala vrše na poljoprivrednom zemljištu, Uprava će o svemu obavijestiti Republičku upravu za inspekcijske poslove Republike Srpske i proslijediti vašu prijavu, kao i izvještaj osobe za praćenje realizacije predmetnog ugovora, kako bi isti preduzeli neophodne radnje u okviru svojih nadležnosti, te ćemo vas nakon dobijenog odgovora o tome obavijestiti” – odgovor je iz JU “Vode Srpske”.
Iz NGG kažu da će do kraja ispratiti ovaj slučaj, ali i pokrenuti rješavanje niza drugih koje im prijavljuju građani sa područja Zvornika. Ne samo na širem području Kozluka, već i iz Tršića, Karakaja, Čelopeka i drugih iz kojih se mještani žale na brutalno devastiranje zemljišta u blizini korita rijeke Drine. Vidljivi su, tvrde, krateri nastali nekontrolisanim iskopavanjima minerala, isključivo u komercijalne svrhe, te je jasno da na ovom području nema govora o održavanju riječnog korita radi zaštite od poplava.
Žalbe su i na masovnu uzurpaciju zemljišta vlasnika parcela u blizini korita rijeke, za koju, kako stvari stoje, domaćini uglavnom nisu upoznati. Riječ je većinom o državljanima Srbije, koji žive sa druge strane obale Drine, koja na mnogim mjestima nije i prirodna granica između dvije države, pa je ne mali broj državljana BiH sa imanjima u Srbiji i obrnuto, državljani Srbije su vlasnici imanja sa druge strane rijeke.
Još češći slučaj je da se uzurpira zemljište u vlasništvu Bošnjaka, koji su izvan BiH duže vrijeme i rijetko obilaze svoju imovinu, zatim onih koji su svoju zemlju dali da je obrađuju drugi, a sa problemima se susreću i oni koji su zemlju kupili a zatim se ispostavilo da im je parcela u statusu “uzurpacije”.
