Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske 9. siječnja je izvršena jer su odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske i Zakona o Danu Republike Srpske stavljene van snage, ali te odluke nisu ispoštovane jer se Dan Republike Srpske i dalje obilježava 9. siječnja.
Ovako u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, institucije koja je do sada 9. januar kao Dan Republike Srpske proglasila neustavnim.
Ona ističe i da je “proglašenjem neustavnim nekog zakona ili drugog akta… odnosno njegovim uklanjanjem iz pravnog sustava, odluka Ustavnog suda time izvršena”.
Ustavni sud BiH u proteklih nekoliko godina na meti je napada vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, predvođene predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, koji odluke ove najviše pravosudne instance ne provodi. Skupština RS je, naime, donijela zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na teritoriji ovog bh. entiteta.
Posljednja u nizu je odluka da entitetski Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH.
Pored ove, Ustavni sud BiH je u protekih nekoliko godina stavio van snage zakon donesen u RS kojim se zabranjuje knjiženje imovine na taj bh. entitet, zakon o statusu državne imovine, pojedine članove zakona o poljoprivrednom zemljištu i o unutrašnjoj plovidbi i zakon o šumama.
Sud je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Pored toga, Ustavni sud BiH se suočava i sa nedostajućim brojem sudaca iz Republike Srpske, što dovodi u pitanje održavanje plenarnih sjednica. Dodik je nedavno najavio i kako imenovanja iz RS neće biti dok Ustavni sud BiH ne napuste strane sudije.
Ovaj sud se sastoji od devet sudaca, a njihov mandat traje do 70. godine života.
Zastupnički dom entiteta Federacija BiH bira četiri suca, koji su u dosadašnjoj praksi bili dva Bošnjaka i dva Hrvata. Narodna skupština entiteta Republika Srpska bira dvojicu sudaca, koji su u praksi Srbi.
Preostalu trojicu bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava i oni su stranci, a propisano je da ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.
Odluka Ustavnog suda o 9. januaru nije provedena
RSE: Da li je organiziranje proslave dana Republike Srpske, prema odluci Ustavnog suda BiH, neustavno i time krivično djelo? Ustavni sud BiH je, pojednostavljeno, kazao kako su odredbe zakona o 9. januaru (siječnju) kao Danu Republike Srpske neustavne.
Galić: Što se tiče spornog Dana Republike Srpske koji se obilježava 9. siječnja, potrebno je naglasiti da odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske i Zakona o Danu Republike Srpske, koji su bili predmet ocjene ustavnosti, formalno više nisu u pravnom sustavu, jer ih je Ustavni sud stavio izvan pravne snage.
Međutim, to istovremeno ne znači da je odluka stvarno provedena, odnosno da je ispoštovana. U konkretnom slučaju odluke Ustavnog suda U3/13 i U2/18 nisu ispoštovane, te se usprkos tim odlukama Dan Republike Srpske obilježava 9. siječnja.
RSE: Može li sud, uključujući i Ustavni sud, zabraniti organizaciju proslave ili Tužiteljstvo BiH neku odgovornu osobu – organizatora – zbog toga kazneno goniti? Neki kažu da je, primjerice, Nova godina praznik prema zakonima, ali nije nezakonito ako neka institucija organizira proslavu 27. prosinca.
Galić: Želim naglasiti da navedenim odlukama Ustavnog suda ni na koji način nije dovedeno u pitanje, isključeno ili ograničeno postojanje praznika – Dan Republike, kao jednog od praznika entiteta Republike Srpske, koji entitet je ustavna kategorija u smislu članka I/3. Ustava BiH.
Također, ni ne dovodi se u pitanje, ne isključuje i ne ograničava nadležnost Narodne Skupštine RS da raspiše referendum u povodu pitanja kojeg datuma će se proslavljati Dan Republike, ali datum o kojem bi se eventualno mogao raspisati referendum u skladu s nadležnostima Narodne Skupštine Republike Srpske ne može biti 9. siječnja, iz razloga koji su detaljno obrazloženi u odlukama Ustavnog suda.
O sjednicama Ustavnog suda BiH
RSE: Možete li pojasniti kako će Ustavni sud Bosne i Hercegovine održavati sjednice bez troje “domaćih” sudaca?
Galić: U narednom razdoblju Ustavni sud će odlučivati samo u Plenarnoj sjednici, koju trenutno čine troje domaćih sudaca i troje međunarodnih sudaca. Napominjem, da prema članku VI/2. Ustava Bosne i Hercegovine većina svih članova Suda čini kvorum.
Većina svih sudaca Ustavnog suda (najmanje pet sudaca) čini kvorum za održavanje Plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća (članak 11. Pravila Ustavnog suda BiH).
Nedostatak domaćih sudaca naročito utječe na donošenje odluka u apelacijskim predmetima, koji se u pravilu rješavaju na sjednicama Velikog vijeća Ustavnog suda, koje čine domaći suci, a koje donosi najveći broj apelacionih odluka.
RSE: Moraju li strani sudac i sutkinje fizički nazočiti sjednicama ili je moguće održavanje online sjednica?
Galić: Omogućeno je uključivanje međunarodnih sudaca na plenarne sjednice putem ZOOM aplikacije u situaciji kada se procijeni da je to neophodno. I dalje se radi na osiguravanju opreme potrebne za kvalitetno održavanje elektronskih sjednica koja nam je sada dodatno bitna.
RSE: Budući da se odluke mogu donositi samo na plenarnim sjednicama, odnosno da nema sjednica Velikog vijeća na kojima se razmatra većina apelacija, koliko je (ne)uobičajena situacija da strani suci odlučuju o, primjerice, apelacijama o mjerama određivanja pritvora, dodjeljivanju djece jednom od roditelja kod razvoda i sličnim postupcima koji se ocijene kao hitni?
Galić: Prema Pravilima Ustavnog suda, žurno postupanje je obvezno u predmetima koji se tiču zahtjeva podnesenih na temelju članka IV/3(f) Ustava BiH (odlučivanje o pitanju vitalnog nacionalnog interesa), izbornih prava i odluka o privremenim mjerama. U određivanju redoslijeda po kojim će se postupati s predmetima Ustavni sud će uzeti u obzir važnost žurnosti postavljenih pitanja na temelju kriterija koje je sam utvrdio.
Međunarodni suci mogu ravnopravno odlučivati o svim pitanjima o kojima odlučuju i domaći suci. Činjenica je da je pravilo da Malo vijeće Ustavnog suda, koje se sastoji od predsjednika Ustavnog suda i dva dopredsjednika iz reda domaćih sudaca, jednoglasno odlučuje o zahtjevima za donošenje privremenih mjera, ali to u sadašnjim okolnostima u kojim se nalazi Ustavni sud, ne isključuje mogućnost da se o svim pitanjima o kojima se odlučuje na Velikom i Malom vijeću odlučuje na Plenarnoj sjednici.
RSE: Ako ne bude imenovan najmanje jedan nedostajući sudac, od iduće godine će u Ustavnom sudu BiH biti troje stranih sudaca i dva domaća, što znači da će biti potrebna jednoglasna odluka u svakoj apelaciji ili ocjeni ustavnosti zakona. Kako će to utjecati na rad Suda?
S krajem mandata aktualne zakonodavne vlasti, odnosno 2026.-2027. godine u Ustavnom sudu BiH bi trebalo biti svih šest novih domaćih sudaca, što znači da će, ako se ne izaberu u entitetskim parlamentima, BiH u jednom razdoblju biti bez Ustavnog suda BiH.
Galić: Nadam se da neće doći do situacije navedene u Vašem pitanju. Točno je da je Ustavni sud BiH u središtu političke krize. Izlaz vidim u žurnom izboru sudaca iz oba entiteta na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu i da se na taj način osigura njegov puni sastav i funkcioniranje, što je navedno i u Izvještaju Europske komisije o BiH za 2023. godinu u poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna prava, koje je jedno od temeljnih poglavlja za otvaranje pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
Istaknula bi da možda ništa nije tako bitno za opstojnost demokratskog društva, kao istinski neovisna sudbena vlast i ustavno sudstvo. Naime, nema vladavine prava ukoliko ga ne primjenjuje ustavno sudstvo i sudstvo, bez ičijeg utjecaja.
O radu stranih sudija
RSE: Zašto su strani suci ugrađeni u Ustav i Ustavni sud BiH, odnosno koja je, po Vašim saznanjima, bila prvotna namjera kad je pisan Ustav BiH?
Galić: Mogu samo pretpostaviti. Stupanjem na snagu Aneksa 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Ustav Bosne i Hercegovine) uspostavljen je Ustavni sud, kao najviši ustavni organ, koji jamči poštivanje i primjenu Ustava Bosne i Hercegovine.
Ukratko on je čuvar Ustava BiH. Ustavnom sudu su povjerene pored klasičnih ustavno-pravnih nadležnosti i značajne nadležnosti u oblasti zaštite ljudskih prava kroz institut apelacije.
Prema Ustavu BiH, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ima snagu ustavne norme i supremaciju nad svim ostalim zakonima.
Također, prema Ustavu BiH u Bosni i Hercegovini se direktno primjenjuje i niz međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima (Aneks I).
Pretpostavljam da je prvobitna namjera bila da se Bosni i Hercegovini kao postkonfliktnoj zemlji, zemlji u tranziciji, izborom tri međunarodna suca u Ustavni sud BiH koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava, pomogne u primjeni standarda zaštite ljudskih prava i prakse Europskog suda za ljudska prava.
RSE: Kad gledate prethodne odluke o ocjenama ustavnosti zakona, da li bi domaći suci mogli doći do odluke da su umjesto tri strana suca odlučivala tri domaća suca, odnosno da je svih devet sudaca bilo iz BiH? Je li zaista bio presudan glas troje domaćih sudaca u većini tih odluka?
Galić: Svi suci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine trebaju djelovati u osobnom svojstvu. Da su svih devet sudaca domaći suci, to ne znači da bi se neke odluke iz apstraktne kontrole ocjene ustavnosti donosile lakše. Ne moraju se svi suci slagati sa odlukom, to je stvar unutarnjeg diskursa sudaca, zato postoji mehanizam izuzetog mišljenja. Odluka se mora donijeti većinom od ukupnog broja sudaca (najmanje 5).
Nedopustivo da se ne popune nedostajuća mjesta
RSE: Kako gledate na posljednja događanja vezana s izborom nedostajućih sudaca, ali i donošenjem zakona o neprimjenjivanju odluka ovog suda na teritoriji Republike Srpske? Neki to ocjenjuju kao najveći politički udar ili pritisak na ovaj sud.
Galić: Smatram da je nedopustivo da se na popunu nedostajućih sudaca u Ustavni sud čeka ovoliko vremena, jer nadležne zakonodavne vlasti ne ispunjavaju svoje ustavne obveze, čime utječu na otežano funkcioniranje Ustavnog suda.
Kada je u pitanju donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, podsjećam da su odluke Ustavnog suda sukladno članku VI.5 Ustava BiH i članka 72. Pravila Ustavnog suda konačne i obvezujuće. Neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH u smislu članka 239. Kaznenog zakona BiH predstavlja kazneno djelo, za čije procesuiranje je nadležno Tužiteljstvo BiH.
Prema ovom članku, službena osoba u institucijima na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obvezujuću odluku Ustavnog suda BiH, uključujući i odluku o privremenoj mjeri ili koja spriječi, odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
