Zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio je apelaciju Transparency Internationala u BiH u sporu protiv Općine Novi Grad Sarajevo nakon šest godina pravne borbe za pristup podacima o potrošnji javnog novca.
Od općinske vlasti tražene su informacije o visini sredstava dodijeljenih pojedincima, neprofitnim organizacijama, privatnim preduzećima kao i izdvajanja za sponzorstvo za 2016. i 2017. godinu. Iako se radi o informacijama koje su od javnog značaja i koje bi odgovorna vlast trebalo da objavi proaktivno, TI BiH je čekao oko pet godina na dostavljanje ovih podataka. Od toga čak četiri godine trebalo je Kantonalnom sudu u Sarajevu da donese presudu i poništi odluku načelnika Općine kojom je odbijen pristup ovim informacijama.
Podaci su kasnije dostavljeni ali dugotrajno skrivanje ovakvih informacija otežava praćenje javne potrošnje, otkrivanje nepravilnosti i sankcionisanje eventualnog sukoba interesa i to postaje sve češća praksa javnih institucija. Zbog svega TI BiH je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH koji je zaključio da ni općina Novi Grad Sarajevo ni Kantonalni sud u Sarajevu nemaju razumno i logično objašnjenje za ovoliko dugo trajanje postupka.
Ustavni sud nije uočio bilo kakvu činjenicu ili argument koji bi mogao opravdati dužinu trajanja navedenog postupka, koji je po presudi Kantonalnog suda vraćen na ponovni postupak prvostepenom organu Općine. Imajući u vidu svoju praksu o ovom pitanju, Ustavni sud smatra da je dužina postupka bila prekomjerna te da nije zadovoljila kriterij „razumnog roka“, navodi se u presudi.
Osim toga, Ustavni sud je utvrdio i da postoji sistemski problem s rješavanjem predmeta u razumnom roku pred sudovima u Bosni i Hercegovini, što je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti raznih nivoa javne vlasti u ovoj oblasti, za šta ne postoji ni djelotvoran pravni lijek.
TI BiH je i ranije ukazivao da brojni funkcioneri gotovo cijeli mandat nesmetano finansiraju sopstvene nevladine organizacije a otkrivanje i prijavljivanje ovakvih slučajeva sukoba interesa teško je otkriti jer pojedine institucije godinama kriju podatke. U jednom takvom slučaju TI BIH i dalje se vodi spor sa Ministarstvom rada i boračko invalidske zaštite RS koje je najveći davalac ovih grantova, i koje odbija objaviti podatke o udruženjima koja su nenamjenski trošila ova javna sredstva prije više od pet godina.
Sve podatke koje je TI BiH dobio objavljeni su u bazi nvo.transparentno.ba a njihovim poređenjem utvrđeno je da se brojni javni funkcioneri istovremeno nalaze na čelu udruženja koja dobijaju sredstva iz budžeta. Pored toga, podaci TI BiH pokazuju da je u posljednja dva izborna ciklusa preko 800 kandidata na izborima bilo na čelu udruženja koja su dobijala javna sredstva.
