Kako se navodi u saopćenju Vijeća ministara, pristupanje Evropskoj uniji je strateški prioritet BiH, a borba protiv korupcije jedan od ključnih izazova vladavine prava.
Iz Vijeća ministara navode da je opći cilj Strategije ustanoviti prioritete na planu prevencije i borbe protiv korupcije, principe i mehanizme zajedničkog djelovanja svih institucija u BiH, kao i svih dijelova društva na tom polju, te stvoriti, odnosno unaprijediti pretpostavke za smanjenje stvarnog i percipiranog nivoa korupcije i afirmirati pozitivne društvene vrijednosti poput integriteta, odgovornosti i transparentnosti.
Jedan od principa je princip nulte tolerancije prema korupciji. To znači da se korupcija neće tolerisati ni u kojem slučaju, bez obzira na okolnosti, segmente života i rada ili osobe koje su uključene u koruptivno djelovanje.
Princip vladavine prava obavezuje institucije na poštivanje Ustava i dosljedno sprovođenje zakona i pravnih propisa bez izuzetka, kao i odredbi međunarodnih sporazuma čiji je BiH potpisnik.
“Princip efikasnosti ključan je u izradi i provedbi Strategije jer osigurava da resursi, vrijeme i napori budu usmjereni na najefikasnije mjere koje će dati najbolje rezultate u suzbijanju korupcije. Primjena principa efikasnosti osigurat će da se ograničeni resursi koriste na najbolji mogući način”, navodi se u Strategiji.
Emsad Dizdarević iz Transparency Internationala BiH smatra da je usvajanje Strategije i Akcionog plana u ovakvom obliku, propuštena prilika da se napravi kvalitetan dokument.
Kaže da je jedna trećina komentara, koje su uputili dok je prijedlog teksta još uvijek bio javno dostupan na e-konsultacijama, djelimično prihvaćena, dok su ostali odbijeni.
“Glavni nedostatak je taj što je većina mjera predviđena za institucije na državnom nivou i da se malo ili nimalo ne dotiče drugih nivoa vlasti”, rekao je Dizdarević.
Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2023. godinu, BiH se nalazi na 108. mjestu, od ukupno 180 zemalja, sa ocjenom 35 na ljestvici od 0 do 100. Prema Strategiji, cilj kojem je neophodno težiti jeste smanjenje postotka negativne percepcije korupcije i povećanje povjerenja u institucije.
U Strategiji se navodi da su identifikovane slabosti u neefikasnom sistemu javnih institucija u sprečavanju korupcije, kao i da nedostatak adekvatnog normativnog i institucionalnog okvira stvaraju pravnu neizvjesnost i narušavaju povjerenje javnosti.
Jačanje mehanizma otkrivanja i dokazivanja koruptivnih krivičnih djela i procesuiranja počinilaca te jačanje kapaciteta pravosudnih, policijskih i drugih tijela navedeni su kao strateški ciljevi Strategije.
Sa ukupno četiri optužnice za korupciju u 2023. godini protiv 14 osoba i četiri firme, državni tužioci su podigli manje optužnica nego pretprošle godine, kada su optužili 19 osoba u osam optužnica.
U procjeni rizika od pranja novca koruptivna krivična djela su ocijenjena kao visokorizična, te postoji obaveza suočiti se i obračunati s korupcijom kako preventivnim, tako i represivnim metodama. Navodi se da institucije trebaju preventivno djelovati, ali i da je potrebno ustanoviti da li i koliko su nadležne institucije uspješne u sprečavanju i borbi protiv korupcije.
U dokumentu Strategije navedeno je da jačanje kapaciteta agencija za provođenje zakona i pravosudnih institucija stvara neophodne pretpostavke za efikasnu borbu protiv svih pojavnih oblika korupcije.
“Procesuiranjem počinilaca stvaraju se pretpostavke za jačanje cjelokupnog pravnog sistema kroz zaštitu društva od činjenja krivičnih djela preventivnim uticajem na druge da poštuju pravni sistem, i ne čine krivična djela, do toga da se građanstvu šalje poruka ‘da se kriminal ne isplati’”, navodi se u Strategiji.
Navedeno je da je potrebna saradnja u istragama koruptivnih krivičnih djela, kao i jačanje međuinstitucionalne, regionalne i međunarodne saradnje.
U Akcionom planu se navodi da je do drugog kvartala 2025. potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, te do kraja ove godine izmijeniti i dopuniti Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH i dovršiti pravni okvir u vezi sa zaštitom lica koja prijavljuju korupciju u BiH u skladu s međunarodnim preporukama.
Do kraja ove godine treba biti usvojen novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, a potrebno je uspostaviti efikasan nadzor i transparentnost prikupljanja i trošenja finansijskih sredstava političkih stranaka i finansijskih izvještaja tokom izbornih kampanja do kraja iduće godine.
Akcioni plan predviđa jačanje kadrovskih kapaciteta u institucijama koje provode borbu protiv korupcije i unapređenje razmjene informacija između policijskih, poreznih, pravosudnih i drugih institucija u BiH, kao i saradnje s međunarodnim institucijama i organizacijama.
