Pod motom “Niti jedna više”, ženske aktivističke grupe, formalne i neformalne, (u utorak, 10.12.) su u šest gradova Bosne i Hercegovine održale proteste kako bi ukazale na zabrinjavajući porast femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama. Na protestima su istaknuti zahtjevi za hitnom reakcijom odgovarajućih institucija na svim nivoima vlasti.
Na Trgu Krajine u Banjaluci, predstavnici Fondacije “Udružene žene” iz Banjaluke, zajedno sa drugim organizacijama i aktivistima, upozorili su na alarmantnu situaciju u društvu u vezi sa nasiljem nad ženama i djecom. Gorica Ivić, direktorica Fondacije, istakla je da je nakon ubistva Nizame Hećimović ubijeno još 17 žena i dvoje djece u porodičnom kontekstu. Ivić je podsjetila na reakciju sistema nakon Nizamine smrti, ali i na to da broj ubijenih žena nije prestao rasti.
Iako su najavljene promjene u zakonodavstvu, konkretni koraci nisu učinjeni. Ivić je naglasila da je Republika Srpska blokirala usvajanje zakona o zaštiti žrtava nasilja u porodici, što je trebalo biti napredak. Slična situacija je i u Federaciji, gdje su zakonske izmjene pokrenute, ali bez konkretnih rezultata. Iako je došlo do napretka u pravosudnoj praksi, problem ostaje u zaštiti žrtava koje se i dalje obraćaju s velikim strahom, bez povratnih informacija o statusu svojih prijava.
Iako je bilo napretka, poput smanjenja uzimanja porodičnog statusa kao olakšavajuće okolnosti, zaštita žrtava nije zadovoljavajuća. Žene ne osjećaju sigurnost, a sistem ne reaguje dovoljno brzo i efikasno.
Na protestu su pročitani zahtjevi svim institucijama vlasti. Advokatica i aktivistkinja Jovana Kisin apelovala je na zakonsku i ustavnu obavezu institucija da zaštite žene i djevojčice žrtve nasilja i femicida. Pozvane su vlasti da poduzmu konkretne mjere, uključujući obaveznu procjenu rizika za sva djela nasilja nad ženama, pravovremeno prepoznavanje opasnosti i pružanje maksimalne zaštite žrtvama.
Također, apelovano je na obaveznu edukaciju svih profesionalaca u institucijama odgovornim za zaštitu, kako bi se osigurala senzibilizacija o uzrocima nasilja i njegovim posljedicama. Istaknuta je potreba za povećanjem dostupnosti besplatne pravne pomoći za žrtve nasilja, boljoj informiranosti o njihovim pravima i dostupnim uslugama, te za bržim okončanjem postupaka i istraga.
Među ključnim zahtjevima bio je i obavezni proces procjene rizika od smrtnosti žena u riziku od nasilja, primjena multisektorskog pristupa i efikasna koordinacija nakon hitnih mjera zaštite. Institucije su pozvane da preuzmu aktivnu ulogu u prevenciji femicida, a cijelo društvo u promociji nulte tolerancije prema svim oblicima nasilja.
Za zakonodavce, istaknuta je potreba za izmjenama krivičnih zakona kako bi femicid bio prepoznat kao poseban oblik ubistva, uz konkretne mjere za prevenciju i zaštitu žrtava. Takođe, apelovano je na uspostavu jedinstvene baze podataka o slučajevima nasilja i registra počinilaca nasilja, kako bi se bolje pratilo rodno-zasnovano nasilje.
Zakonodavne promjene trebale bi prepoznati djecu kao žrtve nasilja u porodici i omogućiti sankcije za službenike koji su doprinijeli tome da prijavljeno nasilje završi femicidom. Zaključeno je da je neophodna kontinuirana edukacija i planiranje sredstava za obuke stručnjaka kako bi se društvo pomaklo ka stvarnoj zaštiti žena od nasilja i femicida.
Protesti su održani u još pet bh. gradova, i to u Zenici, Mostaru, Trebinju, Bijeljini i Tuzli.
