Kakve sve promjene treba uvesti u izborni proces u Bosni i Hercegovini, šta su prioriteti, da li je moguće spojiti lokalne i opšte izbore u BiH, te koliko minimalne novčane kazne za kršenje Izbornog zakona mogu “opametiti” političke stranke, neka su od pitanja na koja smo potražili odgovore od Vehida Šehića, predsjednika Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivšeg člana Izborne komisije BiH.
Koje su prednosti, a koje mane spajanja lokalnih i opštih izbora u BiH?
– Jedna od prednosti je da bi to bilo daleko jeftinije. Međutim, evropski izborni standard je da se ne održavaju opšti i lokalni izbori istovremeno. Iz prostog razloga što bi na lokalnim izborima u predizbornoj kampanji čuli ono što su problemi lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, a na opštim izborima je već državna politika. Istina, mi i sada imamo, kada su lokalni izbori, da se političari više bave visokom politikom nego potrebama građana u lokalnoj samoupravi. Ja sam u principu protiv toga.
Nekada čovjek i razmišlja s obzirom da se u svakoj predizbornoj kampanji, bez obzira bili lokalni ili opšti, uvijek se ide na ugroženost jednog, drugog i trećeg naroda, podižu se tenzije međunacionalne i nekada sam razmišljao da bi bilo dobro da budu istovremeno i jedni i drugi izbori. Ovako građani-birači ne mogu da počnu razmišljati o nekim drugim životnim pitanjima, jer kod nas predizborna kampanja ne traje mjesec, nego šest mjeseci. Mi smo stalno u toj nekoj izbornoj kampanji, gdje se govori o ugroženosti jednih u odnosu na druge, o neravnopravnosti, o diskriminaciji po etničkoj osnovi. Međutim, ja sam ipak pristalica da izbori budu odvojeni, gdje ćemo odvojeno govori o visokoj politici.
Neke stranke ponovo predlažu uvođenje vanrednih izbora, šta mislite o tome?
– Kada su u pitanju vanredni izbori, mora se voditi računa o složenoj ustavnoj arhitekturi Bosne i Hercegovine, o pet nivoa vlasti. Mandat izabranog na vanrednim izborima traje četiri godine, i mogli bi dolaziti u situaciju da svake godine imamo neke izbore ukoliko bi uveli vanredne izbore. Protekom roka od četiri godine bi se morali održati novi redovni izbori, poslije vanrednih, tako da je to jako teško uvesti, a naročito još iz razloga što imamo različite nivoe vlasti u Federaciji. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ovisi od političkih snaga u kantonima, koji delegiraju delegate u Dom naroda PFBiH. Zatim, federalni Dom naroda i Narodna skupština biraju delegate u Dom naroda Parlamenta BiH. Tako da je sve ovo teško uskladiti. Mi imamo prijevremene izbore, međutim, tu mandat novoizabranog traje do isteka mandata ranijeg saziva.
Na svakim izborima smo svjedočili brojnim neregularnostima, a stranke u BiH su odbijale uvesti nove tehnologije u izborni proces. Je li konačno vrijeme za skenere?
– Nove tehnologije su apsolutni prioritet. Tu, prije svega, mislim na biometrijsku identifikaciju birača, kao i uvođenje skenera. To je jako bitno kako bismo na taj način pokušali vratiti integritet i kredibilitet izbornog procesa, odnosno povjerenje u izborne rezultate.
Osim reforme pravosuđa, prioritet su i presude Suda za ljudska prava
Evo, mi smo dobili nekakvo uslovno zeleno svjetlo za početak pregovora, ali mi moramo biti svjesni da mi faktički ništa od 14 prioriteta nismo ispunili. A, moram podsjetiti da u prvom prioritetu, osim reforme pravosuđa, vladavine prava, govori se i o reformi izbornog zakonodavstva, a posebno se naglašava implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. To su naše i međunarodne obaveze, mi moramo poštivati odluke Suda za ljudska prava. Iako postoji krivično djelo za neizvršenje sudskih odluka, mi nemamo nikakvu odgovornost za neprovođenje sudskih odluka. Međutim, kada imate zarobljene institucije, onda nemate ni vladavinu prava i ono što je najgore nemate jednakopravnost svih građana pred zakonom i Ustavom ove države.
Centralna izborna komisija je predstavila neke od novih tehnologija, da li su potrebne izmjene zakona za implementaciju predstavljenog?
– Zapravo treba dopuniti jedan član Izbornog zakona kojim se definiše način utvrđivanja rezultata, dodati u tekst “i upotrebom novih tehnologija” i tačka. Dakle, to je samo jedan dodatak, nije neka velika izmjena.
Političke stranke u BiH godinama deklarativno podržavaju uvođenje novih tehnologija, ali suštinskog napretka po ovom pitanju nije bilo…
– Upravu ste. Mi znamo i da su svi naši političari verbalno za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Kada treba ispunjavati uslove, onda idimo različite poglede. Imam osjećaj da mnogi, ne svi, ne smijemo generalizirati, ali mnogi bi željeli da Evropska unija nas primi po našim uslovima. To je apsurd. Tu se vidi jedan licemjeran i neodgovoran odnos dijela političara u Bosni i Hercegovini. Kada je riječ o novim tehnologijama, o tome se dugo govori. Koalicija Pod lupom je od 2014. godine krenula s tom pričom. Ja se sjećam, dok sam bio član Izborne komisije i 2006. se počelo razmišljati o uvođenju nekih novih tehnologija. Ja uvijek naglašavam da se izbori u svakoj demokratskoj državi održavaju radi građana-birača, koji su svojim glasom trebaju dati povjerenje određenim političkim akterima u koje imaju najviše povjerenja, da upravljaju u skladu s njihovim interesima. S druge strane, političari će često reći da je to jako skupo. Za mene to nije skupo ukoliko to omogućava kredibilitet izbornih rezultata u Bosni i Hercegovini. To je zaštita birača. Političari i stranke bi željeli da se štite njihovi interesi. Sve dosadašnje promjene Izbornog zakona koje smo imali su od 2005. godine do danas, su bile u korist političkih stranaka, a nikad u zaštitu slobodno izražene volje građana-birača. Oni će biti protiv, a za mene apsolutno nije bitna cijena iz prostog razloga što su to naši novci. Budžet nije novac političara.
Korupcija, kriminal i zarobljen izborni proces
Mi smo to njima povjerili, da time upravljaju s pažnjom dobrog domaćina, ali kako su oni uveli korupciju, organizovani kriminal, nepotizam u politički život Bosne i Hercegovine oni bi željeli da izborni proces ovakav i ostane, jer smatraju da će im ostati dio onoga što bi uzeli na neprimjeren, da ne kažem kriminalan način. To treba omogućiti da se kupe ti aparati za elektronsku identifikaciju birača, gdje će se onemogućiti da jedan birač glasa sa više ličnih karata, a što je pojava kod nas. S druge strane, uvođenje skenera je jako bitno. Imate više skenera, a za mene je najprihvatljiviji onaj koji, osim što skenira naš glasački listić, automatski utvrđuje rezultate izbora i to se šalje u centralnu bazu podataka u sjedište Centralne izborne komisije BiH. Svjestan sam da to ne možemo uraditi na sljedećim lokalnim izborima, ali kao što je Centralna izborna komisija rekla, oni će napraviti pilot-projekat na 160 biračkih mjesta širom BiH, da se vidi kako to funkcioniše, a onda 2026. godine izbori se moraju održati po tim novim pravilima načina glasanja i utvrđivanja rezultata izbora.
Šta možemo dobiti uvođenjem novih tehnologija?
– Uvođenjem novih tehnologija mnogim političkim strankama, odnosno njihovim članovima izbijate jedan alat, koji je sigurno nezakonit, i oni kada izgube taj alat više neće moći kontrolisati na dan izbora rezultate samih izbora. Moram napomenuti da se izborni rezultati ne kreiraju samo izbornom voljom građana-birača, nego i zloupotrebom nesavjesnih članova biračkih odbora, koje opet predlažu političke stranke, ali imamo i prije samog dana održavanja izbora pritiske na birače, ucjene, prijetnje, agitovanje jedno koje je neprimjereno i nije to samo svojstveno Bosni i Hercegovini. To je oprobani recept na zapadnom Balkanu, tako da i tu treba praviti neke izmjene, onemogućiti pritiske na birače. Rezultati izbora jesu legalni, ali nisu legitimni, imajući u vidu način na koji se došlo do volje jednog birača da glasa za jednog političkog subjekta. Mnogo je pritisaka i mnogo je toga što treba mijenjati u Izbornom zakonu BiH.
Možemo li ikako reformisati biračke odbore o kojima godinama pričamo?
– Možemo. Osim drastičnog novčanog kažnjavanja članova biračkih odbora, za koje se utvrdi da su kršili Izborni zakon i provedbene akte, treba kazniti i politički subjekt koji je njega podstrekavao da krši Izborni zakon. Onog trenutka kada se počnu kažnjavati i politički subjekti zabranom učešća na sljedećim izborima vidjet ćete da će se popraviti situacija. Ali, i uvođenje novih tehnologija je jako dobar način da se spriječi kršenje Izbornog zakona na dan izbora i da se omogući da rezultati izbora stvarno, bez obzira da li se oni nekome sviđali ili ne, odgovaraju izbornoj volji građana-birača. Jako je bitno utvrđivati odgovornost svih aktera u izbornom procesu, ali i uopšte u političkom životu Bosne i Hercegovine, jer ako nema odgovornosti, onda imate anarhiju, i nepoštivanje institucija ove države, Ustava, odluka, sudova, zato što su svjesni da neće odgovarati.
Na prošlim izborima neke od velikih stranaka kažnjene su sa 3.000 i 4.000 KM zbog tzv. trgovine mjestima u biračkim odborima. Je li to nedovoljna kazna za kršenje zakona?
– Za mene je nedovoljno. Ja sam uvijek govorio o drastičnim kaznama. Meni bi minimalna kazna bila 10.000 KM. Ovdje se radi o pokušaju da se poštuje ono što piše u Izbornom zakonu i zato treba uvesti drastične kazne. Vrlo često ranije su kazne bile po 200 KM. Za mnoge članove biračkih odbora te kazne su platile političke stranke, nisu oni. A onda računajte šta su sve te stranke nesavjesnim i nezakonitim radom sve omogućile onima koji dobiju mjesta u raznim predstavničkim tijelima.
Stranke primaju ogroman novac iz budžeta
Stranački klubovi se finansiraju iz budžeta, to su ogromni novci, tako da njima ništa ne znači dati 10.000 KM, ali ako vi jednog kaznite sa 10.000 KM, i ako se dokaže da je on to radio jer je neko iz političkog subjekta to od njega tražio, onda treba kazniti i političkog subjekta i sve to predvidjeti u izmjenama Izbornog zakona. Ali, kada se dođe do tog dijela, onda se stane. Dojma sam da mnogima ne odgovara da se bilo šta mijenja jer je ovo ipak uhodani metod kako doći do što većeg broja glasova na izborima.
